Polja zapadne Bosne i Hercegovine [PDF]

Zitiervorschau

I .

POLJA ZAPADNE BOSNE I HERCEGOVINE* PRILOG POZNAVANJU PRIRODNIH OSOBINA I EKONOMSKOG ZNACENJA

Uvod - Prilog predstavlja preradeni materijal koji je u obliku putnog vodica bio podijeljen sudionicima Treceg kongresa geografa Jugoslavije, da bi im olaksalo pracenje objasnjenja na putu Mostar - Kupres. Polja su izolirane i uravnjene povrsine, vise iii manje pokrivene tlom. U njima voda stalno iii povremeno povrsinski tece i plavi ih, dok u okolnom krsu ponire iii protice izoliranim tokovima. Ali glavno znacenje imaju polja u ekonomici krsa - otuda im i naziv. To su glavne produktivne povrsine- oaze u polupustosi krsa. Stanovnistvo u krsu je najgusce oko polja. Shvatljivo je stoga da su poljima dani nazivi po glavnim naseljima - Cime je izrazena kauzalna povezanost polja i naselja. U ekonomskoj funkciji polja i danas postoji velika razlika izmedu niskih i visokih polja. Meda je po prilici oko 600 m, visina oko koje, u kraju 0 kome cemo ovdje govoriti, prestaje gajenje duhana, loze i boljih vrsta kukuruza. Promatranjem danasnjeg stanja i prikupljanjem podataka dosli smo do uvjerenja da se ekonomska funkcija polja u vremenu osjetno mijenjala i da se razliciti stadiji ovih promjena mogu i danas uoCiti. Smatramo da su ove prostorne razlike i vremenske promjene od najveceg geografskog interesa i vazne za pravilnu ocjenu ekonomske funkcije polja. Polja niskog krsa . - Ovamo spadaju polja u podrucju Listice i Imotskog polja. Blaga klima omogucuje izbor i gajenje rentabilnijih kultura. Razlike medu pojedinim poljima odrazavaju regionalne i historijsko-kulturne utjecaje. Listica je tok promjenljive duzine i slivnog podrucja. Stalan ljetni tok nastaje od istoimenih i jakih vrela u sutjeski, 3,5 km uzvodno od mjesta Listice. Voda stalnog ljetnog toka gubi se ishlapljivanjem i poniranjem,

lbd je objavljen u Zborniku s Treceg kongresa geografa Jugoslavije (1953.), Sarajevo, 1954.

173

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

a u novije doba se najvise iskoristava za· natapanje. U periodu kisa prilike su sasvim drukCije. Listica tada ima razgranatu mrezu jakih i bujicavih tokova. Sa padina Cabulje protice bujicava Ladina, pojacana zanimljivim vrelom Borkom 1,5 km uzvodno od stalnih vrela Listice. La dina se produzava Listicom u jedan tok. Jos je duza Ugrovaca, koja protice iz neogenih naslaga Rakitna - u periodu kisa to je snazan i bujicav tok, a ljeti presusi. Kao dalje povremene tokove Listica prima manji tok iz Kocerinskog Polja, Mokrasnicu iz Mokrog i Orovnik iz Grabove Drage. Svi spomenuti tokovi donose u periodu kisa vrlo velike kolicine vode koja se sliva u Blato i obrazuje prostrano jezero. Postoji velika nesrazmjera izmectu dubokih sutjeski Ugrovace i Ladina-Listicc. danasnjih nestabilnih tokova. OCito je da su ovi tokovi u proslosti bill'-' bolje hranjeni. Ogromni nanosi sljunka u donjim tokovima Ugrovace i Ladina-Listice ukazuju da je njihova bujicavost u nedavnoj proslosti pojacana. Glavno polje u porjecju Listice jeste Blato (domaCi naziv mjesto u literaturi uobicajenog "Mostarsko Blato"). To je elipsasta i zatvorena naplavna zaravan od 31,5 km , i prosjecnom visinom od 230 m. Izduzena je smjerom SZ-JI (12,5 km), a najveca prosjecna sirina iznosi do 3,2 km. Ravan polja je nagnuta od SZ prema JI, u kome smjeru teku glavni tokovi. Blato prima vode porjecja Listice, a gubi ih kroz ponore na jugoistocnom kraju. Zbog nerazmjera izmedu priticanja i kapaciteta panora dolazilo je do dugih poplava (oko 7 mjeseci ), a najnizi dijelovi su poplavljeni do kasnog ljeta i izuzetno obradivani. Prokopavanjem tunela kroz vapnenacki greben izmedu Blata i doline Neretve postao je covjek gospodar poplava. Morfologija porjecja Listice uvjetovana je petrografskim sustavom. U dolomitima i neogenim jezerskim naslagama obrazovana su diferenciranom erozijom prosirenja, odnosno manja polja, a kroz vapnence su usjeceni uzani i duboki kanjoni ili sutjeske. Kod Blata je samo njego gornji sjeverozapadni clio usjecen u neogenim naslagama i dolomitima~ dok je jugoistocna polovica udubljena u cistim vapnencima gornje krede. Busenjima u ovom, donjem, dijelu polja utvrdeno je da su ispod naplavnog pokrova vapnenci istog sastava kao i rub polja. Nato upucuju i brojni ponori koji se za vrijeme poplava otvaraju kroz naplavni pokrov. Jugoistocni clio Blata usjecen je, dakle, u vapnenackoj zaravni Brotnjo korozivnim otapanjem vapnenca na odvodnoj i vlaznoj strani. Ostala manja polja u donjem porjecju Listice jesu Trn (203 ha), Mokro (201 ha), Ruzevo (32 ha) i Kocerinsko Polje (310 ha). Kocerin-

174

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

sko Polje i Trn nastali su diferenciranom erozljom neogenih jezerskih naslaga i dolomita, a Ruzevo i Mokro erozijom nepropusnih naslaga i korozijom vapnenca. Pitomina kraja dolazi do izrazaja u vegetaciji. Divlja smokva (Ficus) i sipak (Punica granatum) su sastavni djelovi sikare, u Cijoj najotpornijoj zajednici dominira trn zestica (Paliurus Spina Christi). Zbog historijsko-kulturnih razloga nisu prednosti klime do nedavno dolazile do izraZaja u agrarnoj kulturi kraja. Medu prehrambenim kulturama dominira kukuruz - karakteristican i za ocjenu zivotnog standarda. Duhan je dobio veliki zamah austro-ugarskom okupacijom, kada mu je otvoreno veliko srednje-europsko tdiste. Sirenje kulture duhana znaCilo je ekonomsku revoluciju na selu -grade se vece kuce, zidane "u klak" i pokrivene crijepom (potreba prostora za uredivanje duhana), jaca uloga poljodjelstva i opada stocarstvo. U pocetku znatan i siguran novcani prihod od duhana omogucuje kupovanje tvornickih proizvoda. Duhan je prebacio teziste seoske ekonomije na poljodjelstvo, dok je ranije stocarstvo bilo vaznije. Duhanska stanica Listica otkupljuje duhan koji spada medu najbolje hercegovacke vrste. Za duhanom prodiru u poljodjelstvo i druge rentabilnije kulture kojima odgovara klimatska sredina i pogoduje novi drustveno-ekonomski razvoj. Iz ovog najnovijeg perioda, koji poCinje pocetkom stoljeca, datira gajenje tresanja, breskava, te drugog voca, j jaca vinogradarstvo. Gajenje loze starog je datuma, ali vinogradarstvo je pocelo tek jacanjem trgovacke razmjene krajem 19. stoljeca. Razvoj vinogradarstva je spor i glavni zastoj je izazvala propast domace loze. Poremecaj na tr:Zistu duhana poslije Prvog svjetskog rata i uspjeh gajenja voca povukli su sa sobom jacanje vinogradarstva koje daje prvoklasna vina (cuvena zilavka i blatina). Glavni vinogradarski kraj je na juznoj strani Blata (od Kruseva do Uzarica sa centrom u Ljutom Docu). Relativna mladost vinograda vidi se u cinjenici sto, j pored odlicnih plodova, kuce nemaju podruma; to je pogodovalo trgovcima koji su kupovali u berbi, a prodavali u proljece, kad je vino skupo. Danas se u seljackim gospodarstvima opaza izrazita tendencija da teziste poljodjelstva prebace s duhana na vinogradarstvo, koje daje veCi prihod, a rad je prijatniji. To nosi sa sobom pregradnju seoske kuce i gradnju velikih zadruznih podruma. Natapanje je najnoviji i veoma znacajan faktor u poljodjelstvu. Prvi poceci su uCinjeni neposredno pred Prvi svjetski rat. Iskoristavaju se vode vrela Listice i glavne koristi ima bliza okolica (Ruzevo, Trn i kraj duz Listice). Uz natapanje kukuruza i nesto krmnih kultura, razvilo se

175

]osip Roglic: Krs i njegovo znacenje

vrtlarstvo, Ciji prinosi nemaju veceg znacenja za tdiste, ali je gajenje povrca unaprijedilo agrarnu tehniku i utjecalo na nacin zivota i ishrane. Natapanje i unapredenje poljodjelstva, uz posljedice koje iz toga proizlaze, pridonijeli su da je srediste kraja preneseno u mjesti Listicu. Boksit je najnoviji i vazan ekonomski faktor. U podrucju Listice su nasi najbogatiji i najkvalitetniji rudnici boksita. Sada su glavni rudnici na vapnenom podrucju oko Ugrovace pored Crne Lokve i Britvice. Pored zarade u rudnicima, iskoristavanje boksita ubrzalo je uredenje i prosirenje cestovne mreze, razvilo prometne veze i pogodovalo izgradnji Listice kao regionalnog centra. U Grabovoj Dragi, na sjevernom rubu Blata, kopa se posljednjih godina lignit cije se rezerve cijene na 45 .000 tona, a kaloricna vrijednost je oko 3.800 kalorija. Sve ove mlade promjene (pojacano gajenje duhana, razvoj vocarstva i vinogradarstva, natapanje i rudarstvo) izazvale su promjene u izgledu kraja, osobito naselja koja se spustaju prema rubu polja i redaju duz ceste. Nestaju stare suhozidne prizemne kuce, pokrivene slamom, a grade se nove "u klak" i na kat i pokrivene crijepom. Kopaju se higijenske cisterne, dok se ranije u krajevima .dalje od stalnih vrela, voda uzimala iz otvorenih lokava, bunara i cisterna, u koje se voda slivala sa slobodnog prostora. Analiza ekonomske strukture ukazuje da je vrijednost Blata u proslosti bila mala, jer su rentabilne kulture novijeg datuma. Sistemi natapanja su jos u izgradnji, vocarstvo datira od pocetka stoljeca, vinogradarstvo se nedovoljno udomaCilo i nije zauzelo odgovarajuce razmjere. Duhan je dobio svoje znacenje austro-ugarskom okupacijom. U predduhanskom periodu glavno znacenje imao je kukuruz Cije je gajenje staro nekoliko stoljeca, a jos uvijek nedostaju potrebna iskustva i vjestina u izboru vrsta i naCinu gajenja. Prije toga, gajenje sijerka i prosa i koristenje livada bili su glavni prihodi s Blata. Tome treba dodati da je zbog zapustenosti ponora, poplava zahvacala veCi prostor i duze trajala, na tc~ upucuju i dobra razvijena tresetista srednjeg dijela Blata. Malobrojne begovske kule takoder su dokaz da je kraj u proslosti imao manju vrijednost. Uvodenjem odgovarajuCih kultura dobivaju na vrijednosti nizi dijelovi i kraj prelazi iz stocarsko-agrarne u sve intenzivniju agrarnu privredu. Siroki "progoni" dokazi su nekadasnjih stocarskih kretanja i u nerazmjeri su sa danasnjim malim brojem stoke. Opadanju sitnog stocarstva pridonijeli su, pored poljodjelstva u Blatu i okoli~i, osiromasenje ispasa na planinama kao i dijeljenje porodicne zadruge i potreba racine snage u gajenju intenzivnih kultura, osobito oko

176

Polja zapadne Bosne i Hercegovine

duhana. Nestajanjem kolskog prometa opao je i broj konja i gaji se vise mlijecnih goveda. Seoska ekonomija postala je intenzivnija. Nas kraj karakterizira mlada unutrasnja migracija. Visoki poloZ