Karakter [2 ed.] [PDF]

Zitiervorschau

rrr!-EfKxi

\

NAKLADA VELIKoGKRIZansKoG BRATsIVA Ni'. lll

zt uttotZ venirvl rNJrZNrca

T I H O MI R T O T H

i

KA RA KTT R

KARAKTER

NAPISAO.,

D n . T r h o m i nT o t h

. 1 .I T D A N J E

PREVEO.

Dn.Josip RoZman

TISKARA M A T I C E H R V A T S K I HArl o eil rea RA- zAGREB, tLtcA54

Z A G R E B

1941

:i,idi.,t,a*ll.

)

HRVATSKOJ

MLADEZI

''se uesel'i,m sttukorn prieuad'w sa'oii'h kniiga na Isiteno da strame ieaike. Ta zato. sgm' i, napisao ti,h nekol'tko redaka karakt'ilealno ui'Ee EoEiom ilto mil,o56w oil,goii s oo iiln* "" terliln n+lad,i6a, keji, 6e bi,ti, spremnt za te''ku bo'tbw Eia'ota' da bud,e ito ut'ie rul;ad'dda p'oil,pwno iagnaileni'h, koXi' 6e ietl*, pobied'w' detieinotn ttoliom na bo1rittw Ei,)'ota i,euo'iEtdti' st'gwrnu 'i, koia ml'ail'eE, lwpatskw pozd,raaliam stoga S t'jubaul,iw nioi po srilca, da suega Eel,tm od, knii,gu i, ovw bud,e Aialu ojw,6a stso,i karakter i, pkmenito sha'atam,ie Ei'uota, pa d'a i' h'r' uqtska ml,ad'eE umnodi' broi oni'h' Liud,i o koii'm'a sw pieuuli, wnd,etdu Betl,ehema: >Mw l,iud,i,ma" nn zeml'it, koii' su il'obre rol,je!>ZivoLe,Sto O"S mi dati? Sto me dekaT 5to 6eB tome, odgovara isto kao i polje seljaku: >To ovisi s si poSto i dobiti 6e5 toliko ti meni dati. Koliko budei radio Zeti'< i sijaq to ie5 " Ouu knjiga ho6e da te upozna s pomodnim sredstvima preovog samo'od,goja rada. Ali pazi, mlacli6u, da se nena vrebajq koji istina' neprijaterlje, r^rkirrkura ,r""iif o"" za sredstva i mo6i pogibelj, na upuduje te ti pokazuje tebe, du5evni Taj tebe! ali ona se ne 6e borcti, ryt'iesto odvaLin boj posao' treba da sam obavi5, Zeli5 li postati karakternim mladiiem. Vidjet 6e3, da put niie lagan. eesto 6eB opaziti, koliko treba jake vo'lje da budeS vjedn'o' zavaden sa svojim malim i velikim pogrje5kama i da nikada s njima primirja ne sklapaS' Ipak! Ja ho6u! Ja hodu! Sto hoiu? Ho6u da budem gospodar svojih sjetila i osje6aja. . Hotu d,a naipm,ie mi,sltm, a on(Ia gouoritn' Hotu d,a prcje promi,slr,m, a ond,u radi,m' Hotu d,a od, proil,osti" uii,m, na bud,udnost da mdslt'm i, stogq' d,a najbol,je. upotrebt'm sadaEniost. Hotu d,a rad'i,m aeselo, trptm strplji'tso, iLa prouod'im kanad,aiuti, se uiebnom blaEenstuw rakteran Eiuot i, ied'nom - mirno un1,ren1,. Da li postoji Zivotni program, koji bi bio ve6i i obseZniji? Postoji li svrha, koja bi bila vriednija Livota? \ O kad. bi, oua knji,ga magl,a n1'nogo, wlo mnogo tn'l,ad'ica pri, tom uaptienom nastojwnju! Ttod,upri,eti.

Tko je korokteronmlodii?

Sto |e korokter? Sto ie karakter? Sto mislimo, kacl kaisno o nekome: To je kara,kteran' mladi6? Pod karakterom razumievanno posto' janast ool;je' w il,obrw. Kwakteran ie mlwd,i'6, koxi' r'm'w p.l'eme' nito rnietn i niih se (I'rEi,pate i onda, kadn uierna postoiunost ilzdshir,ie 1rtaw. Labava nepouzdana i slaba karaktera ili stroZe rrlznv1i - bez karaktera jest onaj, tko rnienia suoia prilinaCela proti svog boljeg uvjerenja prema druZtvenin tla dim treba ,svoje ideale, prevjeri i tko lrealrr4 prijttetiima trpL za njth. U Odatle moEe5 razabrati, u demu je odgoj karaktera. pruqnb red,u trebw dn stuari,E sebi' i,il'eal,e- stwlna nadel,a' Za' tirn trebu ila, se stulni'rn u'ieEbaniom nu to navikneE, te Ptenxs' tim tnoi,Eenim idnalima i, radii w soim Ewotnim prt'li,lcama, ma katsobe ute bil,e. Tko nema nadela, korleba u svorn 6udored,nom trivoLtt WWt trske na vjetru. Danas racli ovako, sjutra onako. Prva je dakle' zadada da u sebi octgoji3 izptavna nadela. Koie je na pr. izpravno nadelo kod udeljat Treba d,a uztraino t' mnrl,jinm u,iitn, jer Bog otekwje, dn razvi,iem pod'tel'iene md da,roaeTo je moje nadelol i kod njega ostajem., pa makar gromovi pucali i zem_ lja se. tresla!< I jer stoji mnogo Zrtve, stoga imJ medu nama tako malo karakternih ljudi. >>Uoiek ostati, ujeran suoji,m, nadel,i,m,aGoszapitamto: nakon svakog dina, svake riedi, svaldokazima< is otreane i lo5e literature - tacla,

13

bez vriedanja, ali pro,mi3ljenom odvaZnoBlu, i znanjem koje imponira, pobijati sofizme i zablud"e i zauzeti se za ruglu izvrgnutu istiau torne treba ivrst karaJrter, heroizam. Kad pod tvojim prozorom zaoribwbrthni srnriehtvojih drugova i srdce te vude od teZkog rnatematidkog primjera na igrali5te - tada dvrsto i odludno osta,ti vjeran duZnosti, tome treba karaktera. Ei,n Eerz uon Erz! deTtttno sril,oe! Za kwavog progona p,rvih kr56anskih stoljeia uJlvati$e nekog p,riprorstog seljaka i odvedo3e ga pred kip Jupitera. . . >Baci tamjan na vatru i Zrtvuj naiemu boguu. - >Ne 6uNe 6u, odvra6a Barlaarn. I staja5e tu nepokolebivo, si izpruZenom rukom. . . pla,rnen bukne, ve6 liZe ruku, ved se pu5i dim ta.mjana. . . no muZ stoj,i nepokolebivo. Vatra pregori ruku, saLeLe tamjan, no delidno srdce mudenika Barlaarnane zataji svoga Boga, Edn Herz uon Erz! Ah kako, malo imade danas, medu nama takovih mudenidkih karaktera. To je karalrter, kome se ve6 i poganski pjesnik uz tlivljenje klanja kada piBe: Iustum q,c teywcenx proposttt uirum S'i,tructus til,abatur oribts, Impauid,um. lericnt rui,nae. To je onaj pornpejski vojnik, Sto je,ondje staj,4e na straSi, kadno provali Vezuv. Vruda, ognjena lava u pepeo saZeZesve oko njega, sve ru5i, sve uniStava, sve se trese oko njega, no on se ne mide, ne, ni jedan korak s onoga mjesta kamo ga je postavila duZnost. Gledaj tu stalnost, tu vjernost nadei.a,to uzdignuto delo, - to nazivamo, karakterorn. Hej, kako porsve dmgadije, ljude vidirn danas, ako se ogle_ dam medu mladeZi! Posve drugadije! Vidim parfimirane udenike tumarati korzom. Vidim stalne posjeti,oce s,likokaza. Vidim mladi6e, koji udestl"uju u svakoj zabavi. Vid,im kicoie s cigaretama. Mladi6e, Sto se zakopaie u Spo,rtske novine, ili sanjare za. otrcanom loSom literaturom. Vidim dangube mno_ i. go, mnogo >studenataNemoj naisliti i za to se brinutj da izpuni5 potrebe. Zeludca, negoiradije, da zadovoljiS potrdbe du5e. (Gnomologium EpicteteuL). Radije umri, nego da nedudoredno ZiviS' (Fragm' zlodi' ii. +zz.>. Robstvo'-tiela ovisi o zl,oj kobi, robstvo duSe o' je je taj u negYama' Tko je tjelesno slobodan,'no du5a mu je je, tjelesno ako rob; tko' Je u du6i slobodan od zla, slobodan i sveza,n. (Gno,m. 32, 47O). ViSe vriedi za dtLavu, ako u malim ' ku6icama stanuju velike du5e, nego, ako'u velikrm ku6ama Zive ljudi robskih du.5a. (Gnom. 60, 4?6.) DuSa ti je odsjev bolanstva, njegov si sin, dakle poBtuj to. Ne znai, da Boga goji3' Boga uosi5 u sebi? (IL 8, 12, 125). Cilj nam je, da s'Iu3amo Boga, da tako Njemu postanenao,slidni. (L 13). DuBa je poput obsjednutog gratla. Iza jakih zid.ina bcliju mu brani,oci. Ako su temelji jaki, grad 6e biti neosvojiv. (IV. 5,25). Ako Zeli3 pos ati dobar, najprije rnisli da si zao'. (Gno'm. 13, 488). SnzdrZavaj se od ztra i ne popu5taj zllm sklon'orstima. (Fragm. 10, 411). eista du5a, koja prosjeduje potrebne i. dolidne principe, i u djelima svojim bit 6e uzviSena i nepoko,Iebiva. (IV. 11' 8, 389). U svakom svorne djelu, velikom i malom, gledaj na Boga, (II. 19, 31, 1?4). Po'udi ljude, da nema blaZerrstva onclje gdje ga oni u svojoj zasliepljenosti i clu5evno'j biedi traZe. Nije sre6a u sili, jer Miron i Ofelije ne bijahu sretni, nije ona u rno6i i vlasti, jer kolrzuli takoder ne bijahu sret"ni, nije niti u sili i vlasti zajedno, jer su i Nerom. i. Sardanapal i Agamemnon uzdisali, plakali, ko,su dupali, bili su robovi okolnosti. U tebi se kri.je sre6a. Sretan je, tko ie w'stivw sl,obo'dan,tko ne pozna nepkmeni,tog straha. Sretan ie, tlco boraui' il'ane suo'ie tr, saurileno,nt, samosu:l,udauanlw, ko,rne je u il'w\i aad,ovoil'Xstuoi tntrNo nema Loga na svietu, ito Bo|iom nt'eus' Ponavljaj desto'divnu redenisu nekog svetca >>Deu's sam ja 3to ali niSta, sam moj, nihil sumr sed,tuus sumBoi,e tlu5evna koiika 6e5, i vidjet desto posve.< Moli to Tvoj sam snaga odatle izvire.

Odludnost Mladi,6i,ma se naiut'\e suid,a od,l,utnost. I s Prauorn! Jer zbtlja je to nail'iepia crta ynudeune uolje. No, Eto ie ocllut' nost? Ponaiprije o'd'l,udnost ni,ie ma\tanje. Mnogi mladi6 izvrSuje velidanstvena junadka djela u . . . svojoj maSti. Svome prijatelju pripovied.a zamjerne stvari, koje je juder. . . u sllu proZivio. To' joi ni,je od,Iudnost ni, oduaEmostl RieSiti zamr3eni matematidki zadaLak, dobro, prevesti dugadke Livijeve redenice, boriti se protiv svo,jih pogrje5aka... rieiju: HADITI L ne sanjariti,, to je od,l,udnosti, oduaEnost. Isto tako ntje odluEnost ona nepromiSljencl nagl,ost, Eto ie takoiler prokletstuom nx%ogoga mlad,tta. Naglavce se bacati usred"pogibelji! (Bog 6e ve6 p'omodi!)...; svaki problem odmah bez prorni5ljanja.. rje5avati, ne rnimoilaziti prilike, druZtVa, knjige, slikokaze Sto vode u grieh, nego ih naprotiv drzko tuaLlti... sve to nije ni odludnost n-i odvaZnost. Sve nadeti i drugi d.an ,o,staviti, to nije odludnost. Danas podinje uditi francuzki, za tjedan se d.ana povu6e pred teZkodom i baca francuzku gramatiku u kut. Mjesto toga sakuplja marke, no samo tri dana, tada prestaje i to biti zanimivo. . . napu5ta i to. PoK,arakter 2

T7

dima se baviti Sportom. Dva tjedna tre,nira, ko,Iiko se igda, moZe. Svaki Spo,rt tj,era od jutra do, mraka. Tre6i je tjedan i tioga sit. . . ostavlja, i to. To nije odludno,st. To, nije energidan mladi6. >>Erst wiigen, d,ann ,wa,gendavolskogrieBnovulkanaBez ,lup oa ruamora. Bravo'! Izvrstno! >Gdje si sam Po'najprije podeo'' sumnjeu, od.gwori mladi6 >tu niesam manjoJ na stanem se, da vjeZbati i priudava'ti *o""o mno; strmini.< Put Zivo,ta je takoder takvor skijanie vz nrtfloLlvo zapreka i ."ur.i eu se sigurno' stnovaliti i propasti' ako nije i po;;. poku5ao nad ponorom stati kao mramorni stup puta bezbroj i vihoru uzburkanih strasti re6i prkosno: >Ne!< Tielo nastoji da opdjarmi du5u. I vjeZbanje vo'lje nije niSta drugo nego smi5ljeno podupiranje duBe u njenom boju protiv nadrno6i tiela. Tko se bez oklievanja podaje svako'j naSonskoj tehnji, p'ostaje nestalan i nesreclen. Sacl razumije5 ried Gospodinovu: >Kraljevstvo nebesko trpi silu i silnici ga oLsvajaju.< Prvi je uvjet da postaneB karakteran: boriti se protiv sarnoga sebe i stvarati red u divljoj pra5umi svojih nesredcnih nagona. Za rata se desto dula ried: Najibolja oibrana jest napadaj. Doista ve,6je mnog:o tlobio tko prvi podinje' napadaj. Takoder u velikoj borbi duBe moZe5 svoj karakter od" po,raza najbolje saduvati ako' hrabno napadaS. Navaljuj danomice - pa makar i u malim okrSajima - na vojsku neprijatelja, Sto se skrivaju u tebi, a zovu se: lienost, udobnost, mrLnja, prevrtljivcst, 6udljivost, radoznalost, itd. Bojim se. da 6eS jed.va,vjerovati kad ti kaLem, kako se junadki svladao Zenevski prirodop,isac Abauzit. Dvad"eset i dvie godine mjerio je dnevno llak zraka i sve tor briZno biljeZio. Jednoga dana dode nova sluZkinja u ku6u i priredi odmah >>velikodi56enje< u njegovoj radnoj so;bi. Udenjak dode i zapita djrevojku: >Gdje su papiri, Storsu leZali na s,tolu oro aparata?< >Papiri, gosp'odine? Tako su bili zatnazani, da sam ih spalila. No zato sam mjes,to nj,ih stavila posve diste.< Sad zamisli, Sto bi ti rekao na to. A Bto je udinio on? ZgrEio je ruke, vidjelo se na das, kakova oluja biesni u njegovoj du5i, a zatim mirno progovori: >Uni$tila si mi uspjeh dvadesetclvogo'di5njeg truda. U budu6e ne d.iraj ni3ta u ovoj sobi.< Poku5aj barem da u mnogo manjim stvarima racli5 poput, ovog naudenjaka!

23

Znade5 li za5to puie mnogi djedaci? I takovi, koji posve dobro,znadu, da, je to posve suvi5na strast? Zar zato, Sto im to pnija? Nikako! Nego, zato, jer tor i-drugi dine. Neki razmetljivol sve krittziraju. Zar zato', Sto su vrlo pametni? Ne, negc jer to i drugi dine. Za5to su lakoumni, nevaljali? Jer su to i drug:i. Treba r4rrogo du5evne snage, da se usucli5 svoje moralnc shva6anje, svoje uvjerenje braniti u druZtvu, koje je drugog mi5ljenja. Treba hrabrosti, da od svoga vj,erskog uvjerenja nikome za v,olju ni korak ne ods;tupiS. Ali tu hrabrost treba da ima"i. Tko nema te duierme jakosti, tajr je slabi6, nije joi znad,ajan mladi6. Ima, jao, mladilia, koji bi l"udorn srnjelo'56u u bitci navalili na go,milu Kozaka, no u druZtvu se stide priznaLi svoju vjeru. Ta >Sta bi ljudi na to rekli?< Ima ih mnogo, koji se, protiv svoga moralnog shva6anja, snriju prljavim razgovorima i sami ih joi vode, jer >i drugi tako' dine>NE!marljivo'g udeniaudZbeniciudila< raztezar.o ravnalo, br,isalo,, ku,p puceta, matematidka biljeZnica. Na drugo,j strani mala piitolja, jeclan vad"idep, kresrvo, Docl svim, tim polovica latinskog rjed,nika (dnrga se polovica nalazi potl stolorn) , zalim bugadica petd,eset Bestclesert, inozemnih maraka, kljud za klizaljke, jedna man5eta - sve to lei'i pobrkano', uzduZ, i poprieko oko srt'olne svjetiljke. Lierro i desno knjige. Kompletni Karl May, nekoLiho detektivskih i ljubavnih romana. Sve prebadeno,j,edno preko dmgoga u najve6em neredu. Ivtredutim knjigama viri algebra i njemadka ditanka. Izgriilena olovka i detiri upotrebljene tramvajske karbe upodpunjujrr siiku. Usred. to,ga kaosa naslonio se on na stol i spava. (Jao,. ako je i nutrinja toga djedaka u takovom nerectu!) Medutim se probudio. Mehanidki posegne rukom za, >LIustracijamaosvajanj,imadovjek< sadrZan je pojam znati satrorne sebi zapoviedati, s'uprotstaviti se nepravedlim, neurednim i razvdanim zahtjevjma tiela. Djeca stoje, a ta 3e za nj,ih napokon i raaumljivo, pod utjecajem osjetila. Ali je Za^lorstno izkustvo u Zivotu, da i tol.iki odrasli ljudi rade pod uplivom pnroga trenutka. Ima i ffi

odras,lihmtLkaraca,kojineznajuvladatisoborn'Tobiimjeudine, da Ii rade ii"o p"*ogtd da promisle, prije nego Sto' Uzbudena posljedice' biti mog'le bi pravedno katrve i ;;;*, tjeraju osjetljivost &r""t"ul povriedena taitina, oholost, srdba, dasaka klj.ati ve6 7'a" se 6o Wt zbog Eega ifi aa udine ne$tn kact bi ljucli svieta' sa bi grieha nestalo mnoEtvo Ogrornno sino, jednu krepo,st dobro naudili: znutt, saflnoga sebe sulndfr" uati, i sam,omesebi, zaPouindn'ti. Slikar je Nikodnornos jedno'm tako izcu5kao poganskog filcznf.a" Kratesa, da mu je cielo lice nateklo . ZnaS li, kako se Krates osvetio'? lJrvraLio mu, misli5? Ne! Na nateieno lice je nadpis: uTb je udini,o Niko'drornosPa o,nda moliteDobro',ne 6u je ditatidrugi vide< jest nob - ali are rob svo,je savjesti, nego kukavidkog straha pred l;iudima. ._ Kako'ima pravo Huxley kad pGe: >prava muZermost jest dvrsta, volja kojom upravlja njeZna savjestCredo!< Karaktera,n to-"iuf. je bio, jer je bi,o sluga svoje savjesti.

Zopreke kod. izgrodivonjo koroktero Lludski obzir i unutornji neprijotelji Put do izgradnje .lDobro jeTko ho6e da ide za mnom' neKe se odrede ,sarnorgaserbe,uzme kriZ svo,j i ide za mnom>BezboZnicizu kao more uzkolebarroAskeza?Brrr!fino izrattivanjeU svakom se dovieku krije wetac i zlodinacJob viie! JoB Pitali sm Zeuksisa, za3to tolikorn briZljivo56u izracluje' Sinko' ti svoje kikove. >Jer ratlim za vjednosit!Sto to govoriSHej, brate>Mu[tatuti,t feci,tque puer, sudc,utt et alsitHtio bih se promienitipokr.l,iao sa,m!< No za$to se o,gledava.S iz ZalostnoSl znade1 ostavi,ti? plodo,m kojega si htio b"""j;ir" opet Zeli$! ipak a okus, 8a gorak bio mu kako' ie LilJJ"* d'obrih oclluka' koje svojih od dan u popu5tai rz dani ilX" si plemenitim oduievljenjem prihvatio? pnri ne' Bi li Kol'lrmbo ikatla otkrio Ameriku, da su mu je iz iSao pro€jak rad'? Kao za voLiu uspjesii odnah oduzeli ,u-f5e u zemlju, samo da saliupi materialna sredstva za woi put! Svuda su-ga izmijat, drlili ga pro;bisvietom, pustolovom' sanjarom- Ali oll je fanatiEki uzLraiao kod svoje odiuke'. Imao je dosta rnzloga vienovati, da iza Wzriatog svieta ne moZe biti su*o *o"u. Tamo naora biti i zerrlja. T odvaLio se na veliki put. Suvremenici, prijatelji su m,islili, da ga nikada viie ne 6e vitljeti. Ndh,it' tam d'i'tfici,t'e quod, non sqlertda utnnit - nema tako teZke stvari, koju marljivost ne bi pobietlila. Holantlijrska provincija Seeland" leZi vedim dielo'm izpod morske povr5ine. Neprestano ,se bori s Inore'rrl. ViSe puta ju je preplavila vo'da, atri ona se uviek otlhrvala. Na njenom grbu ponosno, ptile: >Luctdr et emergoBorim se, pa se drZim na povr5ini!< To neka bude i tvoja lozinka.

Volde veileI Valde uelle - krepko htjeti - sjajnih li dviju latinskih riedi! One nam pokazuju siguran put do karaktera! Karakter ne nastaje mladenjem prazne slame, iz limunadnog >bih li, ne bih li>rnogaobih htjetiTo je ve6 tredi Franj,o svetac. Ja 6u biti detvrti!< I oclrZaoje riedl Zar ne, tu nije bilo dostatno trenutadno oduSevljenje? Mnogi bi djedak vrlo mno,g otoga >Zelio>Znaoje htjeti!< Svetoga Tomu Akvinskog zapitala je jednom njegova sestra: >Sta 6u diniti, da postignem vjedno btraZenstvo?< - >Imajr dvrstu volju da ga postigneS!Ail,uersarum i,mpetws reru,n'b oi,ri tot'ti,s non uerttt antmwmBudala. ima sre6u!< Time bi htjeli toboZe dokazati: >Mi srno previie pametni, pa neKarakter

11

49

nralno sredeUbermensch< - >nad"6ovjek>Mecenasatauis ed,ite regi,busl11- >>Mecena,oil krdtjeuski,h Eto preda potiedeE.Ti mene vederas, a ptica jecle otl kraljeva.Gled.aj, taj ima samovoz i hiljaclu jutara sgmlje.< Ali tebe, sinko, molim, neka pred tobom uzprkos svegatoga dgla*,i u obzir samo ovo: >Gledaj, taj ie od glave do pete po5tenjak.< Neki vrlo bogat dovjek izjavio' je na smrtnoj postetrji: , .>detrdeset sam godina radio kao kakav roib, da sakupdm imetak. Ostali sarn di:o Livota upo,tre,bio', da kao kakav detektiv iuva^m taj imetak. A 5to sam za sve to primio? Hranu, stan i odielo.Uzmuku sabiremo imeLak, uz brigu ga 6uvarno, uz Zatrost ga gubirnoBogatstvo pnije otvrdne ,srd.ce lxego vrela voda jajeTkb je najbogatiji?< pitali su grdkog mudraca Kleanta. >Onaj, tJro je nqjmanje zadovoljanza vo ju drugihsticanje novcadobivastide>Ltai,istoli6u, pro,stri sesezarne, otvori seCieli njegov jaj,n, -Ziiot jer ruke njegove ne 6e cla radeSiroma^Snisindiiu. koliko si morao uditi>No,za ovu bol, kupit 6u barem ,iedno malo svlaclavanje>Mussder Sieg von Lissa werden!< No morndad za signd"Iiziranje tek je preclala prvu ried >Muss. . .< i vi5e nisu mogli, jer je izbio boj. Lozinkom je, dakle ostala tajanstvena ried, >>MussDjeco, zlo je. Ve6 is Sest i pol. Vi ste orbecali da 6ete ku6i do6i u osEun i pol sati, a pred na^rnaje put od dva sata hoda. Hodete li da budemo doma u osam sati?< >Ilod,emoo !stupaj< 28 dZonova udari veselo o zemljuJ)esna, lieva, tlesna, lieva, nitko ne govori, nitko ne izstupa iz reda, de6na, lieva, desna, lieva i cesta zatutnji. Na^kon stupanja od pola sata, podela je rerrnost opadati. Nije ni drrdo. Umorili su se. Iza tiib ie bilo skakanje, natje' canje, trdanje cielog dana. Hoho, pornislih, tu treba q&mo6i: >Dedki, kako glasi ona pjesura: Oj ti vilo, vilo Velebita...>Pa to bih,rnogao i ja, samo kad bih htioMogao bih, kad bih htio!< Haha! ... Da: kad bih imao tisu6u puta tisu6u kuna, imao bih milijun kuna. Samo da nije toga >kadMogaobih< i z;biljski >hoiu< razlikuju se kao psi6 na krilu stare gos,pode i ozbiljni pas, duvar ku6e. Ona jadna mala -(tehtala niti mo,gu lajati, niti ugrizti, niti bilo 6to koristna udiniti. Jedu, cvile i mnogo nova@ se nanjihtro5i. Pravi pas, Sto ku6u duva, ne evili, vei valjano laje, a kad treba i ugrize nezva,tra.gosta. Takav je djeiak, [deto, desno kren!< To znadi: Mladi odmah! Ali molim spodine, sjutraSnju lekciju odmah u ruke! Ititafo ne reci: >Poiet 6u drugi tjedanHo6u!< Tada odmah danas podni i todno obavi svoju vedernju mo'litvu. >Ah{ ali imam tako mnogo uditi.I ujutro se moram poZuriti, da ne zakk snimzaposlenirazpali5< i da ne rnoZei tome pomoci. Samo ti drug pokaZe jezik ili ti izmakne knjige izpod ruke,.ve6 te spopada srdba. >Uza^lud,tome ne m.ogu pomo6i!Uzalud obedajern, mama, ja nemam volje!< I dudno, isti se taj djedak danomice vjeZbao u najrazliditijim Sportovima. Trdao je da se sav za.sopio, skakao poput vjevericg bacao tutegg plivao i nararmo - igrao nogornet. Sve ga je to stajalo mnogo samoodricanja, mnogo naprezauja, uztlrZljivosti. Gle, zxraa je htjeti kad je htio! Dnrgi je djedak pak bio nevjerojatno lien. Uviek pospan, bez posla, lien - kao da mu u Zilama ne tede krv nego zaSe6erena voda. Uditi nije voliq igrati se nije o;bidavao, a pred tjelovjeZbu je dobio pravu groznicu. Samo je sjedio i sjedio za svojim stolorn. A ipak je i on ima"o volju! No samo u jdncm pravcu. Svu jakost svoje volje upotrebljavao, je na to da ga 5to ne bi rnaknulo iz njegovog >>miraEj, to je bio junak!< veli na to koji prvoBkolac. Pra6om je sravnio sa zemljom dlva Golijata! >To je bio junadki din!< misli koji ttrugoBkolac. Kad se borio s Filistejima, pobiedio ih je ognomno mnoZtvo! >To je bio fatnik!< - kaLe koji peto5kolac. Ipak se je sve,mu tonu osobito ne divimn. Nego znate 5to se meni svida kod Davida? Bio je rat. Davidova je vojska stajala iz.msfiu Jeruzalema i Betlehema protiv Fiiistejaca. Bila je uZasna Ze,ga ve6 dulje vremena. Osu5io se svaki potok i presahnulo je svako welo. Kralj Zedan uztlahne: >O kad bi mi tko dao vode iz studenea, Sto je kod vrata Betlehem,a, da pijem!< dula su to tri Davidova najhrabrija junaka. prodru kroz filistejski okvir i uz neprestd,nu pogibao smrti zahvate i donesu vode sa studenca usred vojske filistejske. David, premda je pogibao od Zedte,izlije vodu, kojtr je tako' Zudno 6ekao, na zemlju >>kaoZrtvu Gospodinu< uz rieii: >Gospod mi neka bud.e mil,ostiv, da ns uflinim toga. Zar krv ovih ljutti koji su i5li i pogibao'1ivota njihova da pijem? I ne htje pitiMalo svladavanje, mala pobjeda nad samim sobom.Malo svladavanja!To je karakteran mladi6!< '92

Sustine Drugi naiin, ka^ko se jada volja jrest vjeZbanje u uztrajDosti, stalno,sti i strpljivosti. Jedan od najznamenitijih ameridkih psihologa, Ja;rnes, preporuda mladeZj, da svaki dan ud.ine ne5to 3to im nijg ugodno, samo zato da otvrdne i ojada. Kad su to rekli pito,mcima u'nekom njemadkom zavodu, * znaS, Sto, zu udiuili? Iza"Sli su ,u vrt i stali su pregrizati Zive hruSteve, jer to im zaista nije bilo >>ugodnoTho uztraje tlo konca, taj 6e se spasitiKoga Bog ljubi, otro'ga i kuSaKakovim si nas kamenitim, s'trmim i uzkim putovima vodio!Taj je mladi6 sviestan odgovornosti za svaku svoju ried. On se nikada ne igra riedima ! Na besjetli tog mladi6a moZeS graditi! On uviek govri s ljubavlju i stoji dvrsto uz istinu !
>O. on toga ne zasluLuie! On ima ove ili qne pogrje5ke!< kaZe3 i lagao si. MoZe se lagati zbog dobitka (>Nije istina, nije bio zgoditak! Nije istina, niesam se ni dotaknuo lopte!Ljetos sahr imao samovoz' to si trebao vitljetk. >Sto li sam sve p oZivio ovih praznika< i pripovieda, pripovieda, a nije ni polovina istine. LaZe tko odgovara kad mu 5ap6u, laZe Lko prepisuje tudu zada6u, jer se na taj nadin hvasta o,nim Sto nije njegovo. Karakteran ie' 'mladi6 toj napasti Sto ga spopada, ovako re6i: >Odvi5e sam ponosan a da bi'h htio napredovati nedastnim sredstvimaLai,ac treba dobro pamtiti Sto je rekao>zna' nost< kako 6eB gladko lagati bez crvenila u licu (>laZe kao da Eitatzknjigela"ZekaopolojuIstinn nada sueTko u riedi ne pogrie5i, to je savr5en dovjek>Ho6eBli danas popodne doii igrati nogomet?PoBtenja mi hoduBog i bogme * ho6u!< >Ho6eF li mi sjutra posuditi svoj >rjednik?< >Ho6u! Po6tenja mi, kad ti kaZem!< >Danas nema profesora N. N. u 5koli, dedki, peti sat iderno,tlorna!< >>Vara6!Poitenja ti?! Zakuni se!< Bog i bogure>Nisam i,rnao vremena da se pripravim za Skoluhtio' samo pro,udavati sliku prornatrao, nije istina umjetnidku ljepotuna koncu ve6 nisi malo dietegdjekoju sitnicupropalih< daka. Pazi, sinko, da tanki ali gusti konei s,itnih zlih obidaja, malih neurednosti i povr5nosti ne sputaju tvoj karakter! DrZi se dakle reda i u najmanjim stvarima. Olovka neka ti bude uviek zai5ljena, ravnalo da ne bude zamrljano crnilom. Na stolu neka ne bude ni5ta osim Sto je potrebno za udenje ili je na ures stolu. Svaka knjiga, biljeZnica, drL,alo, hrisaljka neka je na svome stalnom mjestu, da je i u tami moZe6 na6i. To.dno svako jutro ili uvede navij svoj dZepni rar. Paai osobito na posuctene stvari (privatnu lektiru, rjednike,

111

Sestar). Pos,r.rdenonikorne dalje ne posucluj. Ne dekaj, dok vlastnik po$alje po! ono Sto ti je pozud,io i t. d.

Pokvorenobrovo

se od.sjeiena Lablja no.ga stane trzati, ako je taknemo raznim kovinama. Naudi se dakle da u svo n radu ne drZiS nGta neznatnirn.

Absolomovokoso

Say, znameniti franeuzki narodui ekonom, Fripovieda zanimivi dogadaj, iz ko'jega se vidi, koliko moZe $teta nastati zbog male sitne nemarnosti. Na jednorn ladanjskourr maiuru na vratima staje z.a sitnije domade, Zivotinje pokvarila se b ava. Za par d,asaka mogla se popraviti, ali to je takova >>sitni* cNije li Benvenuto Cellini probdio cielu no6 kraj pedi kad. su lieva^li znameniti njegov kip Perzeja?< fma fi razlika izmeilu Cellinij,a koji lieva kip i iene poja pede kruh svome muZu?< Da, i kruh se moZe s ljubavlju pedi. Svakog je po3tovanja vriedan onaj, tko i male stvari izvr5uje velikom sawjestno56u. Sto je uob6e vrieclno da se'dini to zasluiuje da se dini savr*eno i temeljito, a 5to ne kani5 savjestno obavati to radije niti ne podinji. Michelangela posjeti jednom neki prijatelj i zaiudi se Sto ga jo5 uviek nalazi pri starom poslu. >Vai p,osao,uobde ne napredujeNo to su sve tarkove sitnice!< zadudi se posjetnik. >Da, to je istinaNo te sitnice dine djelo 1"17

savrselim, a sawsen biti nije sitnica.< Kad sam bio u Milanu" uzpeo sa.n se na I rh katedrale, na vrh hrama kome po ljepoti jedva da imade premca. Ciela je crkva sagra(\ena iz biela mramora. Kro't, resi mncZtvo rnalih mramornih tornjeva. Udubine tih tornjeva pune su kipova svetaca, sve ljep:i od ljepSega i sve opet iz mramora. Za vrieme zidanja zapita netko kipara' koji je marljivo dlietom dubao: >demu tolika muka! Ta odozdo nitko ne 6e vidj:ti kipove< >O'dozdo nitkoaliodozgo6evidjetiBog!Ja vas sve branim.Ja vas sve, hranim.< Posve dolje na rubu naslikan je davao izcerena lica i veli: >A ja iu vas sve odnieti, ako ne bud.ete vrSili svoje duZnosti.< Kako, duboko znadenje ima ta slika!,Bio sar ili ratar, svejedno, samo neka svaki vr5i svoju cluZnost! Zivot je na zemlji hao kazali5tui komad u kome je Bog svakome dao njegovu118

ulogrr. >Ne ovisi o teb koju 6e5 ulogu dobiti, ali do tebe stoji, kako 6eS je odigrati. Nije glavno, Sto glumiS, nego, kako glumi5. Tko igra cara, moZe biti izzviildan, ako zlo igra, a postolarskom 6e Segrtu pljeskati, ako je dobro odglumio svoju ulogu. Na svakom koraku Zalostno'dujem gcljegovore: ))Ne znam, Sto iu biti. Svaki je staleZ prenapunjen.< Ne boj sq sinko! U svakomzvanju vlada joS velika na oskudica revnim, zduBnim, valjanim ljudii marlyivim nra! U nepokolebivom vr5enju duZnosti krije se silna odgojna snaga. Treba da dinimo sve Bto od nas na$ poloZaj iziskuje, treba da to dinimo i onda kad nam nije ugodno i kad nam !e ne da,Na ,svakoji se'opeki vidi njegova savjestnost.< Nelson, znameniti englezki pobjednik, odmiral, umro je uz riedi: >Hvala Bogu, udinio sam svoju duZnost!< Izvrstna pobudna utjeha dovjeku na koncu Livota izpunjena radom! ,O kad bi jednom i ti tako mogao o sel,i re4i !

Onoj, koji se prekosno rodio Tko ne radi, ne moZe biti nikacla sretan. MoLda ti to zrrudi .smie5no, mo,Zda i ne yjeruje5 da je to istina. Ipak je to prava .pravcata istina. Rad osigurava zdravlje i tielu i du5i. Plug koji je zabaden u kutu zard.a, a ako njeme oru, svietli ,se i sjajr. Upravo, talu zrioju lica svoga j:de kruh svij.< I sama priroda pokazuje da je dobro i koristno z,a Eoljeka ako radi. Ljudi koji ne rade nb Zive dugo. Naprotiv najvi5u su starost do:Zivjeli upravo oni ljudi koji su cieli Zivot neprestano radili. Moderni sviet bjeZi od rada. To je moderna bolest. I tu se pokazuje nedostatak _iake volje u modernog dovjeka. Za tad vol3e. Po t r e b a s v l a < l a y a n j a ,s t e g e , j e d n c m r i e d i : j a k e svo.ioj naravi nitko nije radnik. Ka,r 5to sila teZe privladi materiju k zerirlji, tako mekoputna harav vude dovjeka u lienost. A tko plemenitim zamahom poleti na rad i pobiedi lienosti u sebi, kasnije 6e luZivati i blagoslov rada. ra.diti, veselo T a j n a j e u s p j e h au o v o m e : u v i e k r a d i t i! Mnogi se dj,edakcieli sat pripravlja da pola sata ui.i. Zar mohe uspletr? l\ ako posao ne 6e da ide od ruke? Akorr:i lekci3a ne prl_ja? Svejedno! MuZevna, energidna, jaka volja uklonit 6e sve zapreke,! Kad si jednom zahva.rtrou posao', vidjet 6eE da ide, uzprkos svega prijainjeg nerazpoloZenja. Naravno, tko najprr;e pola sata zieva, bez kraja i kcnca se proteZo prqe neSo podne, radati, taj vei unapried stvara zlo razpo\obenie za posao.

tzl

DrZi se reda u udenju! duvaj red. i red 6e saduvati tebe. Eerpa ordinern et ordo seruabit fedane< imaj hrabrosti otvoreno to reci. Molim, gospodine lrofesore, na^3aurp zaostaje>Sav uspjerh mogu zahvaliti tome Sto sam sve svr3avao detvrt svoj . sata prije odredenog vremeina.>OBoZe, kad se ja ne bih morao toliko boriti 2a svoj obstanak !< Ako si, dragi sinko, i ti takav siroma^Sandak, htio bih te utje5iti, ne srami se svoga siroma5tva. Htio bih ti svratiti paZgodine nju na to da u borbi provedene daik.oga Livota, imaju otlgojnu veliku vriednost. Tvoj 6e bogati drug rastu6i u izgbilju, u vjednoj,udobnosti, zabavama, dokolici, u najboljem pak slud.aju upretjeranorn sportu lako potratiti skupocjeno vrieme i rnladost, koja se ne vra6a. Bogatom je Skolovanje moZda sarno smetnja u pojedinim zabavama, dok siromainog daka udenje osirjeZuje,veseli, utjeha mu je i nada u bolju bududnost. Po"znam mnoge djedake kojima upravo zbog veli,ke preimaStine nedostaje ozbiljnog shva6anja " Livota i dvrsle volle .za rad. Sa slidnim, jeclnako lakounrnim drugovima dangube U glupim igrama, tumaranjima korzom, 124

plesnim zabavama, udvaranju itd. Ne poridem: veliko siro-' ma5tvo prouzrokuje mnogi gorki das, ne jednoj sposobnosti podrezuje krila i slaUi Oovjetru polet; ali je sigurno i to da u' preima5tini propada joi vi5e talenata i karaktera. Bogati mladii je{va da ima kakav cilj za ko,ji bi radio, dok je siroma5no-' me_sviet velika trgovadka ku6a, u hojoj se , noui" koji se zove rad moZe kupiti sve. Kad on kasnije odrastav$i dod"e svojom marljivo$iu u bolje stanje, tada tek uvida, koliko ima da za. hvali tome Sto je u mladosti oskudievao. Bogati mladii - ako je valjan - udenjem stjede tek diplornu, a siroma5an je u svojirn dadkim godinama, i>Zanovac koji se zove r a d prodaju bogovi sveTi,me rs money>Sanjarenjekvari LivotJoB sam tako daleko od toga< - misli5. Dobro, daleko si, neka bude, ali svakim se pojedinim satom pribliZuje3 tome obradunu. Kako si jc5 daleko ? Tko to moie znati, Starci moraJu umrieti, mladi6i mogu umrieti. Vidio sam umirati i dvanaest i petnaest i osamnaest i dvadesetgodi3nje mladiie. Zanimiva.mi je misao ovaj das pala na pamet. Kad bi te kakav udeni liednik pregledao, malo ti po leilhra i prsima pokucao, ovamo onamo te okrenuo i rekao da 6eS za osam dana umrieti, reci mi, 5to bi udinio ? Kako bi upotriebio t'h osarn dana? Ne bi li morao jo3 mnogo dobra udiniti? Od mnogih moliti oproSte,nje? Mnogo jo3 pogrje3aka izkorieniti iz du5e? Mnogo jo5 grieha oprati? Mislim, da se ne bi nitko naSao, ma tkogod. bio, tko ne bi tih osam dana bolje izkoristio, nego bilo koji tjedan u dosadaSnjem Livotu. A izkustvo je dalo mnog puta pravo posiovici: Hewte 'rot, morgen fof. Danas jesmo, sutra nismo! Da li si ditao kako najsnaZniji umjetnik Sesnaestogvieka Michelangelo, dovjek koji je stvorio mnogo nenadma3ivih remek-djela, kao etarac jaitikuje nad izgubljenim vremenom: >O jao, jao meni, kako me prevari3e brzoletni dani i zrcalo, koje o,nometko ga u odi pogleda kazuje distu stvarnost. Kao meni, dogatla se onome koji kolqba i oklieva. Vrieme mi ode neo'pazice i sjutra 6u se probuditi siedih viasi. Ve6 ne koristi tu kajanje, uzalud ovdje i dobar savjet. Smrt mi je za tragom. 130

I I

{i it: .:, s 4

:$ $

$ 1

r

t, *

$

fi

Kao neprijatelj sam sAm sebi, uzalud ]ievam svaku suzu. Nema vede Stete od izgubljena vremena(Najve6i dio svoga Livota izpunjaju ljudi time da dine zlo, veliki dio time da ne rade niBta, a cieli Zivot rade ono Sto ne bi trebaliOnaj Zivi m.ud.ro. tko m;sli dz zapravo neprestano umireSto sam sve danas udinio? Kako sam udinio? Da li sam sve udinio. Sto sam morad udiniti?< Rimljanin Sekscije postavljao si je svaku veder ovo pitanje: >>Koliko'si danas svojih slabosti izliedio? Koliko si pogrje5aka u sebi nadvladao? U demu si danas postao bolji? Poganin Seleka piBe: >>Imam obidaj svaki dan izpitivati savjest. Kada na veder ugasim svietlo, preletim u mislima cio dan i svaku svoju ried i djelo stavljam pod mjeriloBio sam nesnosan i rrm5idav, drugi puta ne 6u viSe biti takav.< Na delfijskom hramu nije uzalud stajala napisana ova opofilena: >Upozn4j sana sebe.NajteZe je upoznati sama sebe, a najlak5e je grditi .druge.Gospodine, pogrie$io sam .Oprosti. Sjutra ne 6e vi5e tako biti.< Benjamin Franklin, velikan Sjeverne AmerilHtro sam tako Zivjqtida ne poirnim ni jedne pogrje5ke, preduzeo sam, da 6u se boriti protiv svake slabosti.. . Eududi da sam znaa tli sam barern mislio da znam Sto je dobro a Sto je zlo, nisam si mogao predstaviti zaSto nebih mogao uviek.dobro diniti, d zlo izbjegavati.< Bio je vrlo strog, prema samome sebi. Svaki Je dan malim kriZi6em oznad,iona pregiednici, ako je Sto pogrjeSio protiv dotidne kreposti. Obradun jednoga tjedna bio. je na pr. ovakav:

All ris h t ? Na velikim prekooceanskim parobrodima, kad se spusti mral< i putnici podu na podinak, uzpne se mornar na jartrol, baci pogled preko nepreglednog morskog zrcala i uzvikne laganim, otegnutim glasom: >Al1 right! Sve je u redu!< MoLete bez brige le6i na podinak. I ti sidi izpituju6im pogledom u svoju du5u, sinko, svaku veder na par tasaka, da izpitai savjest. Stvar u koju ho6emo nabiti elektri8nu silu rnoramo prije izolirati, inade se razstepe elektriina struja. Tako i duSu svoju moia5 izolirati od vanjskog svieta, i njegovih utjecaja pa da u samo6i svaku veder promiSljavaB i.cla malo posvietliS u tu svoju du5u. Gdje ne sije sunce, ondle uspievaju otrovne gljive i ondje stonoge Live. Dakle, prije nego li krene5 ne pcdinak, za vrieme vedernje molitve, stani malo, protli u mislima cio dan i zapitaj se: >All right? Da li je danas sve bilo u redu? Sto sam danas radio? Da li sam propustio Eto 138

]

Umje's6651

Odluinosl S t e dl j i u o s t

Ne bi li se i ti mogao ovako par godina v;eZbati? To Je izvrstna metoda,samoodgoja. MoZda misli5, da br te takova liorrtrola pomodu preglednice previ5e umarala? Onda nemoj barem nikada propustiti, da sa svakodnevnom vedernjom molitvom vazda spoji5 izpitivanje savjesti. Kad je sprovod predsjednika UdruZenih DrZava Sjeverne Amerike, u dasu pokapanja stane sav posao i promet na pet minuta. Trgovine se zatvore, vlakovi stanu na otvorenol pruzi, ljutli na ulici. Sve miruje za peI minuta, da se sJete lJuctr velikog dogadaja. Oclgoj tvoje vlastite clu5e je vaZnija stvar od pokopa predsjednika Sjeverne . Arnerike, pa moZe5 i ti svaku veder zapoviedati mir na pet minuta, zatvoriti se otl vanjskog svieta i odrZati ozbiljno izpitivanje savjesti. Dakako budi prema samome sebi neumol5tvo rskren. eovjek naime ne vara nikoga tako railo ka-o samoga sebe. Sto 6eB dakle ugledati u dubini svoje duSe? Zaista, desto puta 6eB ugledati stvari koje 6e te iznenaditi. Usudi5 li se biti prema sebi iskren, mnogo puta 6eS morati priznati, Sto je priznao i Franklin nakon ozbtllnog izpitivanja savjesti: >>Zapanjenosam opazio, da imam mnogo viSe pogrjeSaka nego sam mislio. Zakljudio sam, dakle, da ih bude iz dana u dan sve manje. eesto sam puta, prrznaJem, pao u napast da napustim tu stvar (tj. srrakida5nje izpitivanje savjesti). einilo mi se, kao da je ta savjestna tocnost, Sto sam je od sebe traLio, tek neka dudoredna sitnidavost. Ipak sar* nastavro vjeZbanje. I ako nisam nikada dopro do pcdpunog savrSenstva, za kojim sam tolikim odu5evljenJem teZio, nego sam od njega daleko zaostao, ipak sam tim svojim nastojanjem postao u svakom pogledu botji i srelniji covJek, nego Sto bih to postao bez njegaKoliko sam danas grieha podinio ?< hvala Bogu, mnogi djedak i viSe mjeseci iivi bez grieha), nego se upitaj i to: >>Kakosam mogao biti takav kukavica te sam iz straha pred izsmjehivanjem i porugom zatajio ovo ili ono plemenito nadelo? Kako sam mogao biti tako tvrda srdca te sam za volju drugih bio pripravan da o svom prijatelju zlo govorim? Koliho sam danas dobra mogao udiniti, pa sam propustio? Gdje sam sve danas mogao biti ljuhazniji, susretljiviji, todniji, manje sebidan, olbazriviji, blali i t. d. ? Da li sam danas Sto udinio za pro5irenje kraljevstva Bo7jega - u vlastitoj du5i * u du5i svoga bliinjega? Mnogo od toga uob6e nije grieh, no ipak je nesavr5enost zbog koje ti se moZe duSa iznakazati i zakrLljavili. Samo se ne boj saii u dubinu cluBe,pa makar onclje odmah odkrio gniezdo i cielu vojsku ogavnih stonoga. Sto ih de56eosvjetljuje5 reflektorom izpitivanja samog sebe to prije uginu. Pravo dnewo izpitivanje savjesti ne sastoji se samo u tom da si dademo radun o' djelima pro5loga dana, nego da svakoj pojedinoj pogrje5ki nastojimo na6i uzrok. Ne priznajem samo zlo, nego nastojim odgovoriti na pitanje: Za5to sam tu ili tamo zatajio, te nije pobiedilo ono 3to 3e bolje u meni? Treba na6i korien zlu, na nj zasjeli i iztriebiti zlo u temelju! Ako bude5 ovako radio, nado6i 6eS na zanimive stvari. >Danas sam toliko puta pao u srdbu. Za3to? Prvi puta kocl objetla. NeBto mi nije prijalo, a ipak sam morao jesti. Drugi puta popodne. fgrao sam se, a moji su me neprestano smet4L

tali nagovaraju6i me da ve6 jednom idem uditi. Onda opet nisam mogao nadi latinski rjednik i uzalud sam zbog njega sve knjige porazbacao. >Sto ima5 u tom sludaju okajavati? I fto 6eS odluditi, na 5to 6eS od sada vi5e paziti? Na to da se vi5e ne ljuti5 ? ! Nipo5to ! Nego na to da ne budeS preveliki sladokusac, da si ne dopustiS preveliku udobnost i da ne bucle5 neuredan. Kod jela si previ5e gledao samo na svoje uZivanje, kod igre na udobnost, a rjednik si izgubio zbog svoje neurednosti. Sve je to bilo uzrok srdbe. Uzrok treba ukloniti' >Danas sam se mnogo srdio.Oquam f ragilis, nosce te ipsum, f uit voluptas!< >>Zapamti,,kako je prolazno svako uZivanje.< Mladost koja se odu3evljava za pijandevanje, zabave >do zoreS o 1a n o s morum no strorum vitia vicerunt.< (Degubernatione mundi !.7. c.23.) >Jedini uzrck pada bila je naSa ne6udorednost.< Nemoj me krivo shvatiti! Ne Zetim da bude5 mrzovoljasti niladi6 uviek stisnutih usana. Nipo5to ! Budi veseo. vedar. nasmijan dedko. Tek nemoj biti lakouman, Iien mladi6, koji uviek leti samo za ulitcim4 bezvriedan kicoB, plitkovi6. Ne treba da ludo i slieporsr6e5 u pogibelj, no jednako ne srnije5 oclmah od straha podeti zvtidati, ako ostane5 sam u mrariu. Ne Zelim da postane5 akrobat, no radujem se kad te vidim gdje Zivo i veselo u vodi pliva5 i skade5. Ne smije5 uviek mrka lica okolo tumarati, ali i kad se ves e l i Si m a t o b i t i i z E i s t a s r d c a . Volim mlad.e veselja^ke, koji su uviek vedra i nasmijana lica. Uviek sam zabrinut kad sretnern mladi6e gdje tumaraju bez posla kao starci, kao >vitezi tuZnog licakarakternog mladi6a< postati >karakteran muZAh, I$aI@ si sebiiqn!< Znnde\ ld reti,: >Ne!< Iz jedrwg ikneonnlw Zmaj mnilw telegrafslchn 3WA,nW Cqntra turentem ,

>Victor lnstilwn et sti< . . Toranj na twil,aud tl,i,pdetao rw lcro,,n Sluga woje

71 72 73 75 16 77 78 20 21 22

2+ 26 28 30 87 32

r r

sutjesti

ZAPREKE KOD IZGRADIVANJA Ljudslcd obzi,r i, un"uta,rnyt nepri"jutel,jd, Trepetl,juo Li,36e Zeljezwi lsriE Striiak w wsjenru Bwba il'u,3e 4ez Ertava? Beil,ormi,k lvotr'tel,j zcnpri, >Ustao sarr, nn I'ietru nogu!< >Nemnrn sre&!< >Poku6ao $o,ntL,W nr'je uspjel,o!< Vuldn ueTle! >Makni,te Al,pe!< Protdu sltdbilne duuena trinnpstorba

KARAKTER,A 35 36 37 38 38 39 42

4s +5 4o 4.

4s 48 5{)

':irii. .:i. ':*Fj-"w-*

Uspjeh je opasan @ilje je Aziia? Uoli,nt, te, posuil,i, mt, Nwac je wag Kako se Lwe ma,jmunr, Izprudd se prern& jarganu

Veselje je w radu e. >Molim, bolila m,e Slevq, -t, Pdeta i, bumbar Zil,ral bez repa Pl,qmsauo saietl,o s'--ie6e PUE i zec Bez muke nema" nawlw U streljaikim jarcim,a Oil,gaiai suojw uo'l,iu

6t )'" 52

5+

ta

58 59 6l 62

6+ 65 66 68 69 ?1 72

SREDST\/A ZA. OBRAZOVANJE KARAKTERA Jo hocw >Mogae bih, kad, bih h'tio!< Uladed jake aol,je Demosten Yeldkd sat ojedbe Indijanski djebuk preil, d'iuliadi Uzal,uil,! Jw nemam ool,je Abstine Pustinjakoao groEde Dbm perilid,i, Piktao japanskog sltkara

Eustine Trpjeti bez jadi,kouania Sluiaj bez prigoaaranja leilrdi bez la,Ei Zalto ljud,i ladw? Da li je wbd,no lagattg doajek od, rinEi Poi;tekja mi! Buili iskren! Aggred,e.r.e! Aot sdtnica Epu,tani Guli'uer Pokvarena brd,ua *Lbsal,qmooo l@sa

IJ

to

78 80 81 83 8i 86 87 88 91 93 9lt

g?{

'99 100 101 102 105 105 70? 709 ilq 712 71"3

Vjeina srnetlo stol,na crkue w Pim Qil,ui;eul,tend rad,

Du*rwst >Danas nisam dobre ool'ie< Onnj lt'ojt' se prelw"srw roildo >lVo5o unu zwstaje!