140 6 77MB
Croatian Pages [250] Year 1980
Prof. MARKO VEGO
IZ HISTORIJE SREDNJOVJEKOVNE BOSNE I HERCEGOVINE
»SVJETLOST«, OOUR IZDAVACKA DJELATN014'. ~ 1980.
PREDGOVOR MARKO VEGO Toden je u Capljini 1907. 11· Kluic!nt& QiftMIG.ltju •Wltt je na SiTokom Brijegu (danaln;o; Lillicl}, teololti fakultet u ~ a filozofski fakultet - grupa za opću i nacio"*u hiatortju - u i Zagrebu 1936. g. Od 193B. do 1944. godine on i• fll'Ol•ior q ~ realnoj gimnaziji u Nikliću, a zatim: predavač na priprem"°"' ualH1f"'°"' kursu u Trebinju (1944-1945), direktor kurmih odjeljenja l«RMladje • 7"binju (1945-1946), diTektor gimnazije u Moataru (1948-1947), kursnim odjeljenjima Učiteljske lkole u Sarajevu (1947-J941J, n&l:ovo._ brojnih kurseva za oficire JNA (1945-1950), di1"ektor U~telj11ce IJcole ta rajevu (1949-1950), direktor Zemaljskog muzeja u Sara.javu (JISO-JflfJ. Odsjeka za srednji vijek i načelnik Arheololkog od;eljenja. Zemal.f•1co1 tnUlf• (1957-1965. g.). Od 1965. g. livi i radi u SaTa.jevu ka.o umtrovljemJc. Aktivni je ul'esnik NOB-e od 1944. g.
pro„.., „
a.
i.t
Medu brojnim društvenim priznanjima ;e i Dva.de1et1eclmojula1cca , . . . . . SRBiH 1970. g. - za djelo Zbornik s!'ednjovjekovnih natpiaa Bone i .... cegovine. Prof. Marko Vego počeo ae baviti znanatvenim rcadoM jol a .,.,,... studija, a pruu knjigu objavio je 1937. g. DoluJcom na rad u z....i;.111 1950. g., ovaj rad se naglo intenzivira i liri, ne pre1taje ne do•-~ U,.. gledu vremenskih okvira, Vegin rad je uam.;e„en, P"t>eut1'etl0, • prelale• matiku srednjega vijeka; povremeni eJcsJcurri u hWtoriollf"a/ijt& _..,.. - . . mena predstavljaju iztaimku. prostornom pogledu ne izlazi izvan historiJskih gTanica Bosne i Hercegovine, • 1' h ~ neosp orni primat ima HeTcegovina.
••ti
v.„ ,,.....,. ....„
u
Forme
naučnog saopćavan;a
se prof. Vego 1luli wle
posebne kn;ige op~eg ili monografija1eo11 znanstvenim publikaci;ama, .ttrumi ketalozi, i revijam a §irokog kultu1"nog profila, prilozi u tjednoj muzej ske izložbe, javna predavanja, 1tnib&i elaboN&i i
Tu se
susTeću:
ko;ima
periodičnim
N••••
11& , . . . . . .
rweftla.
••••I „„ . . *· llcnaei • ....,, I
«t
Po znanstveno; metodologi;i i tematici dijca.,._. • .,.._ .... -tliflllllll ;e l irClk. Osim djela ko;a spadaju u opću i politiĐcta .,.,....... • • • • • nom opusu m ogu se susresti i gotovo ave apedjcalft81ti -.. M•llla IMllt rijskih . . . . Clncloje se posljednji put spominje 1391. g. (Mon. ara... ltr. 211). 11111111 nevolji Dubroviani su nalazili zaštitu kod ka1naea Sanka, koji je
li
a R dc r '' mt četlr1 st6ra (dubi n J IC pnr tor Ant Kul • Ranije sam objavio J'ezultnt< rnog~1 t ·1du u d\! 1 1:1ob1 od koJth JC j{ d n l11 • gospoje Goisavc, žcnr vojvode Rnchču Sunkovlfn (CrZM, l9v5, v. uth, J.,, lA1, tab. I). Da bi se stekla cjc•lovitn likc1 o č1tuvoJ ne I ropoh, n tovio nn 1 t matski sa istraiivanjtrn, Počc:o .arn od onih nndmol1111h pomcrnk 1 kOJl ležali bliže apsidi u po1·ušf'noj ('l kvi i koje .. irn un.tptiJcd m thoo t T!JI 1 od onoga gospoje Goisuve. Ta moja pn·tpostnvkn ,{ ub) tim lu, 1o h mo vidJ 1 iz daljnjeg izlaganja.
Opisujući
grob koji je Jczao h.ic•vo (1d grobd i10 l'OJe Gni lVl, .pcun "1t • sam da je pod stcćkom nnđrna knldrmu načinje na od 17 k 1ml'novo, lij pn klesanih. Kako u prvom dijrlu Eivojc 1 adnJr ni ·urn objov1r1 sliku nv k ldr m donosim je sada jer mi se čini da niJc n mdnH·t. Ov •J rnz klr,;1mh k m nn je uzet iz zidova porušene crkve· 1 ~ luz1 k 10 t1qmb1hn dol ;r. do Jrc• poJICUne komade kamena u grobu ne bih h našao ornamt•nt1r-;onl
Pftlfll!lluat 4ltJeJHe
kve, ali mi n1j• uapJ•lo, iako je u grobu bilo mno 'o l'otolraffuo sam sve etape rada u 0 robmci da b1 sP sac·u v 10
'deu.., ••w 11'n••._..,,...
ln q. Ud ,..._
• • _,.. lldt ~-
•
arebntee J J
ud...,..._ Je aW y
·
a u deblJilli od jednog meti n.
b a 19 em Kov
cm
[Jt
Grob je du11 230 cm trol 80IU j dug 2 m.e Maj tor ' gLt J' ltabla. Komar Je dug 175 cm Grobnica Jt cio kraja •P1id od atr n ladf t I ,_...... tnj ap§lde Da mjlltu Lub hJU brok f 1D1111J radi ilpltivanJa mater !Jul VII 1 3 4 5 VIII, X)
„....
Nnd
g1 nlJ0111
ln
3 l
visok 67 em lJd I' • l'l{IO jl J1Ufnl'llll rllt r f")ll)1 , · n Jl'll od op ,ldp 1511 (' '· lm, 11 ul< 10.1 lili 1 Jl' clul>o\ 2 m 0111 ntl m ll znpn.d istok. HukP m1tvt1c·n flll I•• 1~111 llOl mt·nikn Jfl oko O lfl11•1 O I~ l ,1, polttnJ l1Jtl1 (1.p1u c·rn) ·rl ln1 1111 bilo priloga ('l'nb. I, ~~): n l' .1 nn ?u l•IJ€ Hr. •:I Nndgrohni •P•J1n1 n1k I 41 cm, v1:;1)k :~o e111 J>ud •1111 I ia1c itt olm1n h1. I jr du1" 100 c·111 t I "t k I . r1 I• .-.100 lm t \ ' r11 ls o . zgll'dn du s11 C•V•> 1' '"' >01JlllllC u I P). c1zno i;1,1·ndPn pn mn V vo i Je nj< •ov p ,1 lrlp p1 C'ko rubova don il'V d IJt'ln :n J f i tllJ< I I 11 I of ig t, r 1 i·1 t u grobu. Kostur ji? ori ·1.-..ntls n . . i ~ I 1lC1 v ul p1 c in. mjr t i'u lu ti\ J • • ' •• 1 :irnpuc t•tul r I l J pripada muškurcu Uz aJnvu Jn I I . .u li pr, OJnll 1 u I ti J Luli ft),, k I . . l; ,, :w a na d1 no1 I 1 i t kl ano.m položn3u, polpuno snčuvsm, ' il \ u11 č1 H \tlll nalaz1. MNlu kosi imn S/'l n {lu 1nk1 , ua ' · " 0 sam u Zc m mu , j 'I I K a d sam il.vncho surkofng Clpn . d ~ . l vu o u rJ v 11c 1 da je u takvom stnnJ'u ,„ I ZIO &am cJ Jl llJ flV donji rlw li Jul M1 h l . • po ozc n u p.r. li J 1 spomen1ka. Da J'C' to h' l lllJf mrw m nilr,ur1 cd t 1 10 uzi o< na puk 10 I 1 oncJ Zato je vjerovotnijd k p
!:i
tčanka izvezt"na zlatnim 1c-um •. Sućuvanu u l tri fm mt nt
n
h IJ
23
Crkva
,..
.
I '
4
®
® I
•
I lt
®®
........_____________ ......______ .,_ ______.... „ -„~------------
HJmlo
z
••„
*„
IJ - . lla vnjlkoj ltranl ble Yldl 1e 12 rebara (Rlpplft) kote ..... dau. Od kraja rebara do Yrha ari• je zaobljen, paulb.a .... ru.b, vt.ok 4 cm. Razmak Između rebara Je 1,1 em lltaldo Je 1" m, malo tamnocrvenkMto. Dno čale je nepravilno tordlNuo W04a Jqepo. Prilo1 u ~ali ima kultni mahj kao l u dnaatm l1tlnbn
_...t
„
.„_..
ltJI Jo u INbovlma
H naz&\ra fondo d'oro 1 bilo J• *6no IMjmo Vlta di Roma nel medio evo ..., 131). Takvi Dalul • vrlo e9J ovi prilozi u grobovima porodice San&ovla dokazuju lrolUso Je avoje pokojnike i koliko je drtala do staroa 1lovenako1 obtkja '.f. 1, I. 8; GZM. 1950, 418). ;}# nllta doma~ izvorima spominju se često čale koje au oblbo nali feudalct 01tavlJali u nasljedstvo svojim rođacima. Oni tu poljedovaU Ide od srebra i zlata. U zaoatavltini starca Davida 24. IX 1288. god. (Smičiklaa, Cod. dipl., VI, br. 480). U uo.tav. . . . Anke 1408. god. 11pominje se Jedna kupa (čaia) od' aprl okovana l ~ ftOpml ..., a tako isto 1 godine 1413 (Lj. Stojano~, I, br MO, lhld nali feudalcl zalagali su 1kupocjene čale kod dubrovaath i opet ih podizall nakon isplate posuđene sume novaca (LJ. Stoja-
llll~Dlll'1Mtttl,
~_.,..,.
,_,_to,
9POft11• •
br. 88'1).
k1o nale ~ale treba tražiti u Italiji s kojom 1u nali fe\ldalci lma1i 'j ·«konomake veze mnogo jače nego s Madlaruna i Njema&om. Ovdje ilkl)ualti grad Dubrovnik koji u XIV v. nije imao avoje rađioniee
je i on bio upućen na trtilta italijanskih gradova. Tada nt Kallhala razvijenu industriju stakla (ive do XVI v.), odakle bl • Ida moJla nabaviti. Tada je mad!arska indUltrlja ltaJda bila llllleima i razvijala se u udaljenim mjestima od gla'ftllh polltll1dh đ K6mel. A Magyar lparmuveszet Tarthete, ~ H•,
az SchloHBt'l', izvoz
vači itakla) (Ign njlvali
venditorl (prod~ su ponekad zabr~) (Cecchctt1 , zcl'= perla) i U 10) y.necljaftC od (lumen catinU 19„ • tueaJ 13&4. ' · .,_,....., OJllll' ltO je bio • ali svoje fabrik e .......... • ttlldo. lak iu I oni lm Hesse-n (Fr. l li> ll ttaldo ii u XVI industriju
.„ _._. „
w-. &i uo
VeneciJe~emJ:still
Wu-1 IU
uvodten eblet) koje 111 t11m mjeotlm• Nj " 9fl11 ortll (Gluh:) tosa u sC:klo je tada u
„.........
~m
o. e., lja potUJe XIV
vr
be).
(Izričito se
e~a~ke
ačkoj lzrađlvano
N~~~i 4. XI !330. god.
na kl
(vetra colorata):
:=:;-~ ~.,:!"O: 1z~l::!:ib~:,~;,:ec1~a;cl ·~ ~~~:!~~~ daroa: Kop~t~l xm
Vtrlarto e(Ceadhetti, o. c., i p.'.o.iavail i apotekarbuere i druli na • vijeku su tzra va rn iredn,em u v ... 3-Dl). U ka1no i nisam (CeochltU, o. c, 4 ernilte toku Murano, . ........ ptedmete l one za alk ki .ntva u Veneciji, nalhoj I starijih. Italljansk1 ..... am muzej ita a otovo ne on o rije XV v. utaW• iz XV u Veneciji iii, nalao i redmeti, ra e (fondi d oro · 'mjer ..._. pilu da ttaklen p 1 ili grobovima ili kao, na pri ' ali
umo l i...-Jtda prosorel a,
~ r·--· ~
,,_ nadenJ
v.,: ~~li
dru)g~~~ ~e slučajeva
ma:iJanJ• Oda na banketlm:en::si. ~8s, J~ 1 -:: banlr8u Jmna od ~·ig:.1errelch Muaeums, Wie~io a činjenica je da •• Olawammlunl dea k. ~jeku, pa se broj Gala aman • . Qdm u arkofaz ma
on .lto su se gosti nap '6· Bruno Becher, 0 'I?). Sigurno 11oc1. (Schloaer, •
bilo tako i u irednJ-:'e hotfce često razbijaju. ćini di San Gim1ou I prUikom upotre ne aia otpočela 1265. god. u opronimico) (Peccol'i V r.PanJ je proJzvodnJa čJ jednom keramičaru (chde. L'arte deJ vctr1, to dala dozvo u 348. Guldo Ta ei, ·1 J
di San Gimigniano, 'Fi i staklarstvo se razvi o ltoria della ter:,mJnio, 9--10). U samoj r~n;tion der florentinischl'n a~ ~ • ael IUO fred Entwlcklung und Organ s pf1u koja I li
ltll u XV v. (Doren AI
'
Njemačkoj ~ e~uJe motem:,~ ;i~';:,n). 11i1na,
V eciji i 1A11ftt. Hl llda eala 1 drugim nalazima zaustavili nn Jlld • indllltrljom, se, I Nijemci j • ..,_ 11ra&vala sa re ma demacher pile: •Oie Vcl',,. 1A ali ne prije XV Ba it 1leichlchreiti11en wn 1c i'rH>m .m r {·u vojvuJt Hncll(n 1 0
tu~
""""li«
„..,
učaJ
„,, ,,
•ti7 I GOJ. 1
K 1 i n ci. Kllnd su l1ill tnzliNti po \'' 11 ·nd 1 lz1 1cJ1. N< kl u ;1 1luvn11 na v.rhu, drugi b(•z gluv 11 1 laol nt u XIII v. k 1rl ! je , or11nr1 J t fil n.a te V, .Lilu bio u punmr1 XtJ1Jlnhu 'J'o mi 1z1~l< da Ju. 1 •111rd11 11 Hl rul1m ci, j< I'' oh b1. Hmj(•Št€'n upruvo JH n •J lJJIJJ n 1 lL..1Vj n l 1C1pul1, Vjdi se uči tu dt1 jP po lCJJao 1~vjr .tnn rc d pol1l c1m p11l 011 I/ UIJ 1 1n1 t JJh I nova p01·od1cr 8nnkovll-t1, o 1m ono 1 1 pfld hr. 11. PoknJr11k u 111 nl •1tu nlj( brn biskup po kome L1 r 1 t Jo n 11.v dflm nik u 1 d1 i nekropole možl! sniJc li zaključa! d J« plJkojtuk pr1kopun u arkof
,.
35
1) Prema nala1.1m' u ,u,b, · r 1 t J, 2, je crkva bila ru (·n' r 1 'J' XIV "· 1 ' J J' i.HJ , dj< lr rn .kamena. Ona Je prnm„ rhmt.t nJ m /. ,I, 1)1J 1llt1 1' I r,J odr IU Sankovići uu•Jl za vr1JU rH r11pJ•lu 1 jcd110 1 ch u1:< pltco lšor,1110 l uglovima, a manje vodoravnim crtu:ama
izrađen Zav1ča1n1
t~1'd1rana PllJ~
Nad figurama dviju ptica nl'knd je c:ta nl..i La ta\ ic..i , uk1-..1 um u tro pleteru, stilizovamm od 6 uelovn na donjOJ 1 {Otnjoj du UJ trani. Zu tavic'l je danas odvojena od drugog dijela ploč('. F1g\..11 a \1 c ptic·c• lE o:lC'ćcnn u tol.u II 1Svjetskog rata. Srećom .... ačuv.:.in JC ul 1 k č t v pl Jl'dinc dtk jl ona još bila čitava. Zato donn .imo Hitu fra~ml ll pn m:i 11la n ~cm • hmjh oriig inala i onu prema odlJc·vku " čitave pir čt d. b•smo ih moRli 1spo1 c>diti J utvrditi da su oba fragmenta dijel 1v1 jedn,.. iste ploct. Zastavica je duga skupa s okvirom 19 cm, s1rol u 4~ la 11 cm. Njezini okviri su široki 3 cm. Vajar j"" izradio zastavi s f1gurama dviju ptica je> dU!' 59 cm, širok 42 cm a debeo 11 cm. Prema sačuvanom oclljevku, diml"n.._iJe cjelokupne ploče su sljedeće: dužina 78 cm, širina 42 cm a drhlj no 11 cm (Sl. 5 i T. V, 4 i VI, 3).
14) Seljaci iz Zavale su pronašli jedan fragmenat s ukrasom triju vijugastih linija koji je tokom vremena oštećen. Između vijugastih. lini~a .. vide se ostaci žbuke. Vijugaste linije u ukrasu ne povezuju se s drugim hn~Jama koje su stilizovane na suprotnoj strani tog diJela ukrasa. To pokazuJe da vajar nije vodio dovoljno računa o estetskom izgledu ukrasa (T. IV, 3).
U1tenih oko dva ugla u tro-
polukrugova, ima. u ;Jla više mjesta, naročito JU liroki 3 cm.
em. Bridovi prutića su u Trebinje 1956. godine. donesena je iz Zavale Ukras joj je na desnoj 'Kltkice repova jedne i , Okca kukica su li• em. Način izrade objt
Sl. 4
(Crttl: H. Vollart)
Fragmenat je nekada bio dio jed~e v~će ploče. On je dug 19,5 cm, lirok
:lJ em a debeo 14 cm. Okviri su mu široki 3 cm.
15) iPrije naieg iskopavanja, u Zavali je pro~ađena j~l~ ~ llllllllđllll krugova i jednog polukruga koji je bio dio nekog 8 •
•
p H
(1 O t)
„IDG„a u f ldo • • • zldanJf• • • • dobll!emo namjeltnju
(aa olt.rvlma). U taj kulturni krug pada pll-t~rna plutika na fra1mentima ii orkve sv. KJare u Kotoru 1 na Jednom fragmentu iz Tivta Takvu 1t1Uzaclju motiva u troph teru nlje zanemario nl 1lumlnator Mi l'Oll•vljeva evanđelja nu 11trenl l 25, fak lmll 2 t 7, na atr. 186, fakalmll H4, Ud VaJar Je lzradlo geometrlj11ke ukra e na oba 1pomenuta fraamenta u plMtlct koja ne Izlazi iz ravne povrAin plo~e On Je ponekad zaobljavao prutll:a, all u tom nije bao dosljedan nl precizan, kao lto nije bio nt U tadu t 1t1Uzacijl pojedinih plc-t€'naca. To e naroMto opata na fragmentu prikazanom na T. IV, 2. Mof;(lo bi c joA napom~ nutl da su ova dva frarm nta fdllala dva različita vajara u i to vrijem , j r Je izrada onog na T. nt, 1 .-O preclznlja od one na fragmentu sa T. IV, 2. Na T. III, 2 vldl 1e pr polovJjma ploča od oltanke pr grade. Prema a'blUr.a, velićinl 1 ukruu tih fragmenata mo lobodno zaključiti da IN oal dijelovi jedne ploee. Ukras njihova kru u 1redl.nl i 4 polukruga apaja M 1 dva poprečna konopca, stillzovana u troplet ru, tako da konopci čin Jldan kr1t, ali kombinovan s vodoravnim konopcima koji 1 nala uz okvir, lalJftJavaju jedan tetragram, po RVOJJ tihz ciJi llčan pentagramu ploče (I lflitlke krt.tlontce (Iz 11. v.). PluUka CJ lokupn plo (T. III, 2) izrad na pl1 ko u ravnoj povrlini. PojedJm prutića g om t ij kih ukraaa lzved ni u neke naročite preciznosti, o"obito pri z vr tku kombln caj u lova u amu. Zavrlecl polukrugova na uornJOJ l donjoj tranl ploč imaju kva &llan oblik, koji najče ~e u rcl-Pmo n pla tici i Jutn Dalmacije, kao ilt„ u arhltravu pregrada iz crkv v Jurja u .Janjini, na poluo trvu Pelje cu ·1 "· U! 1-0. v.), na jednoj ukrasnoj gredi H Lokruma i na jednom fragm ntu 11 ekve 1v. Mihajla kod Stono. Naravno, ovakv ttHt aclja motiv vuče voj JDl1jeklo lz 1jeverne Dalmacije, kao lto je slučaj n arhltravu oltarske pr . . . . 11 av. G08pe od Otoka kod Splita. Jedan fr mtmat i tim ukr m ~iJ•kllh kvadratimlh oblika nalazi e u Arh olo kom mu ju u Zadru • br. 124)11 ) • . _„._.i=.· Jra 1tuplbu (T IV, 1) ure an J k t ( rux mm e) Ure 1u mu ~~ 1 po ivom obliku odudaraju od drug plut k Zaval . tupić je :~ vjerovah\o cltjelu namjeltaja u oJt r koj pr 1 ađl laključuj H nJ I lilfldo u dJJ•lovima koje amo pronalH. NJ ov obi le, velt&a l d bljlna nikako L.aMcJYaraju dijelu teprija Izgleda da je ltup n knaclno izrađen u ranom vijeku Jer mu oblik krttlća pripada tom vrem nu.
=
„._._
Jla T. VI, 1 prlkt1an1 J• ploča 1 ukr11am dviju ptica koju amo prije Cjelokupni ukra1 !laura ptica H svojim plutl6nlm diJ lovima ne lll l ii vodoravoe povrllne plote. Ako pogledamo peeuđu l medu ftava _ . . opu161mo da j ona ojelov to lzrađmtt tt• *bljenja u sredta1
~-- ltWaovana je po jedna no11 ptice tako da njlbove aop dzle Jeack ukrua na tijelu pojedlnlh ptic• i vr na Jt pometu plMaeatll lillr!i111;.-1fl.h ltnlJa 1 pluti61Uh tdklc:a
..,..._ ove filu&'• dviju pttoa • dn110m plel1u M mn11 4Yije llilat pUoe • poulom mmtđu r&Jlh. ......... tlla m krajevima Npova. Telu\lb ,...
„. ·-·
· 111 dllle lcrajem ranot RednJ„ vijeka. eraw. Je ~ llil'* --~ .......... llabela, Du.aalto U ll'eclai.rn \'lJelaalt). !IJY!'lllM*' Ujela ptlea po~u t~ t crta nanffmo t \I ~M •KI koje je plnna ollo 119? &odlne pod Jab ~ Ualllll• llllllle fllb'ollavlJevo evanctelje, 98, lakat.mu 188 ltd ). IMlUP1sa latorija pleteme pla1tlk u Julnoi Dalrnaclj
~· " ~ Jajem koje ovakvu ltUizactju i izradu flaura pt.iA navija, \I
and lju ima
ć
br
i
e sv Bartola u Dubro\"Iuku. prenes nom na portalu crkv d.8 i na jednom fragmentu s uk1·a orn 51ib'ila _.... imA a (ll \ ) iz tstog g;a? ~·.)'•). Takve ukras e nije zanerna 110 cr*ft rt StjepatltrVU KoločePU (ll-k-od Stonn m iluminato r l\1 1roslnvlJevn ~-...„. na OI Miha1la u vvr"'_. iz crkve sv· Di njar ukJ'ISS I z:icom lZ za,·ale pripadaju krugu pl~ 5 ~·'>-,umnJe da oba ukras~ 12 vijeku. Nn njima se vidi C'klnt. ntan __ N~... pJ.-wae koJa je pc>StJala anike koJa ·Je • .što smo naglasih. malo aku nilu .-tlclJ• rane rom . t ZahumlJa. prilDJer ;:_iraRJem u unutrašnJOST III 3 i T. v, I) teško Je p re cizno odr diti. svoJi!!...~ ae dva.JU fragmenata ( ~ ~ pretpostrwih do su on i bih d1jelo\'i nan-'""' ___., ukrasa. mo„e s Preml debljini j vnw arsk pregrade. . antipendfja ih olt. e d bljanih okaca u kuk1cnrna n n ukr 1 ma biljnih motiva i zla eente za njezmo dntiranje u d rugu poloruJa 51gume e em nali.b rragmenata p .. . . -~-u 12 viJeka. . k raznih gcometri3sk1h oblika 1 pl hčno YU• • T V 3 vidi se u ras k 1 ~ T Na slici · • . . d. Jomično shčan u rasu nn p oc1 . ltl, !!. tzrađenoi krstića, kOJl Je bar. Je znih uglo\'a dolazi u mirujaturnma l\i.irolznda cik-cak crta 1 kombmacJJ& k~pitelu u grndskoJ zbirci u Du brovnikuM). 1 sJavlJeva evanđelja na !1~~menat je služio za ukras tegurija ili, mozda, 01 Po SVOJOJ funk J1 n . : čaj na onom sv. Martina iznad Porta Aurea dijela itonostaN, kao što Je upotvrdu u ostatku lukn našeg fragmenta u ...lihl (9 v ). Za to imamo . l k u S~ · .. krstića koji se v1d1 na polJU uz u . 1 smjett.ju veli&l~n „ tiva na ovom fragmentu ni u kom slučaju nije Umje~a swi1zaciJa m~kim vremenom južnodalmatinskog kulturnog
°
•...
teturiJ~ilAclJ•
u auprotnosti sa ranoromaru . Jz druge polovine 12. v1Jeka.
k
.
rup
.
..
.
h '
sus~·;.ć~mo
;„
a pb'tma ii Zaftle. lletiY plelemlh bugova, prikazan na T. VII, l, nije neobičan u runom sralnjem vijeku bilo u Bosni (Glamoč), bilo u Dalmaciji (na Koločepu, u crkvi IV JOare u Kotaru). Ukras ViJugastih hnija često se pojavljuje na crkvenom 11 n Rj~a u Dalmaciji (u crkvi na Stupovima u Biskupiji), a njegova stiliacija vljvpatib linije s kvadratnim završetkom ima svoj pandan na dva ii crkve sv Mih&Jla kod Stona i na jednoj ukrašenoj gr(ldi il
,,,.,._&a
Llkruma.
& a a m ae, Iz kolij~e.
~ lf S a am ta. ltaraltrv Pr "t 14. Ka r a• •a. 111 taliJevte
~-li. ...
IV 11.
J L
V t
sl 111 1928, 87, sl 53.
Karaman
5
I
koliJ 'ke . . „ sl. 40; S
hč
sagr -
r.ašu ploč·l J< lu al u ntm nd J. dulmntinsk1h VUJ 1·a, m 0 d 4 on•h ll 1 . Na ~1~. IV,. 3 v1dun \ eho fr mu1t gas tih hmJa. st • h O\ nmh )Ornn u 11 0 , 1 1 sa T. VII , 1, s tom r1 hl om mu d nešto dt ukfajn. )t: 1 Prema i. gl du ukr~ a n, da jl' zandiJu olt..irn k ka\' zacijn k r uga poj vljUJt u Sphtu. nn ploči n lp1 .'lm 1 n i na uk rnšenim sh an llll bun i· • vl Izg l ~da dd Jt. \•UJ t 1 p možda, i onih i Itnlijt; i ko ll'U 11 ravanju ralm aka 1 m u p 'J i mh 1 tt n" pletenice kojn illa i i• 1n o li l • ' poluk u,
~
u'
l uticaJem
l)U
•l
••
c
~ju, drukčije
~~. . . . ll'ffltY.
trebl a prela io
..
T V 2 pnkuuje bazament s ukrasom u obliku nblJ1h k0st1Ju Slikana . ' h · b t' . N k · · kOJl ae naJčeiće poJavlJuje na kapitelima 1 n31 ov1m ka~amen imctb . l'k~ i. ·n~1 Rot~ kod Sarajeva nađen Je fragmenat s u 1asom u o 1 u 11blJ1h komponovanih (12. v.). Takve. ukrase . na fragWnl 11 starohrvatskih crkvica: na ulomku t1mpnna iz R1zm1ca (9. v.), na teprije 1 IAapulke Glavice u Biskupiji kod Knina. na pleternoj plastici Oltna Jtol«epe (11-12. v.) i na nekim fragmentima iz sv. l\1arije u Bisku1 piji kod Kn.ina (druga polovina 11. v. 17). Kompodcija prutiča u obhku ribljih kostiju na našem bazamentu očito ~ na Utovelnu uradu tropletera, koja se pojavljuje na fragmentima
„
Naša ploc\l J\ l o't 1 k p skoro .istu (10 15 cm). Načm i rndt' nJ'h ,, ih ok\ 11 a ~ ide u prilog g ornjt.::g nušljcnja.
gmenO N
đ
ne u
lJelomično
t
i širina, dok je dulJmn pion T [\'", .1 t, , spomenutih ploča o kojunn Jl l tJ . U\ j ' m' prednje s trune oltnrn (nntip ndtJn) ~'J 1 \ t malenoj apsidi kno što je naša.
Fragmenat sa T. V, 3 je dio t gu1 'JU polukružni lukovi.
f
rn bh 'dl • r
ir1ne svih r
IU V lič
ča ll
t
l'J
rn,
l
n u tak
pos
O)&li
I deblJ na ni hova lir na
l1J l t t
''
i
Datiro113 e po u kr 1 ime\ plt1ltn plu 111 Ir a1stil zacija ukrasa nn n .imJe tnju crk\ L' \ Pl'l1 t Hlll' u op1 ntl i ruvttkom pleterne plastike u 12. vijeku nnročito ukrn 't J ddt:bl1 mtm \) \.:ma u kuki cama, bilJnim m o bv im n, 1.1 nim lih 1c1Jnm3 ll"h.'\ • t•tk k 1 t ma l talkicama na tijelu pojedi nih ptica. (h ~ tri po l3cdnJ l ul 1 t trebljava iluminator Mu·o lnv ljev„1 C'\'andl lJO O\·u plt ll 1 nu p t ku dolnat1
31
)
J oo
B r 1u n. o c. ED I.
0
ll 'l' li
"
Popova lt" •ti.Ino r1k1111IJ 111 u 'I. , ili r , I• 1, • pretelno "~lv,u nuH1d ,,, , ,, 1•v1.c '• I11 I 1, , l, ( 1 ri, t1 l 1 •I 1 1i ji1lt I i I 111 J I O crkvi v P1 l1 1 11 li' t ,~ 11 ti 1 l iir l 1. 1 , 1,,„ t11t1t rit IO ti UHU, drugi ll. I 1011 1111rlm1 f t r 11 p 111 1 111 1 1111 01 koja 1u btl„ vlu Hl tv" ,, , , , 1 , J , , 1 ' ."'" 'Jl lM ( tt j I I 1111 1 lfl i JI ) clentJa ••1rn e;.ri ' JH IJE Ili 1) 1 I 1 t 1 11, q,u/ •J )1 (I 1ti ) / 1 .14 U kojem Mt! t I 11 11 I' I •u111 111 '1 ir ,, r I 11 , ' I 1I I I M l
,„,
IY
a1 Ju u Znv
1 'J Trebinjsko nn k •tri J k 1 I, 1 1 r / H I
fit
111
,
n"hovo tlažeJJj( Tw (I ll ,,,, I J danoat molb~ Ou j1 11. v~' t.11 v11J
1ancta de Vide
1
iJ• 110
,,
'1
lodin•
l'jlll
„, 1
1
J1
/1
Trebinj k•1dul1t, • • , Vranlč, Jt cHno • • llt Vrank, JH ova -.:•a t u a J n u tnoa&l•
am• pm1taJi
nal
neki '-'' podar ali J• to,
. ,--ldano,
Veljact,
lll
(V•~•rltJ
tara, pupa
'' l
tti 1u
J kukvu u 11l11v.11 Av 111 "1111 d1 11 11 JI uljr J I •1Ww11111 poin1to J• I t /1 '11 11J1 f 1111 t u1t111 ' I c 1 t1111 'n' l d l .MJDa ottalo W>llku o t 1 'k' Av 1 11 d 1 , J•1 11 11j / • o cl„t. , Poanatio
nolje61, moj(lo vidje I I tlu li to A lf I. &ada uo6lmo takvu f1nJ• tv 11, t I etoljtMma bf Vlirlju u• B alk u11J, omi nikako ru•JvJ ro uimlJ 111 lp1 l 1 k
"'*"
tlt
I
torlJ 1ra '1u
lJ
Ju r h lfr
c Um na
I
upLI
J•'
l ej
'''
ol1 ' •M n
1
u I Ju n
od Av•ru l dca ,... vldjea.11 kak
u lh """'' IJ hdi u lum n in Ju ' t lk J " l 11 ta r Oltui korlJtm• ur t pr c 11 ntJU urum u ti ,, b Jn
M•ill ii riJ161
r tJ Uo ral I U • •kAJHr: Obrov k d V Uk Klaadu , ot ro
Obar A
l k
11
••
L
iNlilllllllll1.pl1rna na natpi u 1 1 kom v ~ra u Stoa~ ne mole tovodltl u vttau 1 pretpo tavkom da au rkv\& n a u pnvollavnt 1tanovnlc 1rada tona t oko\\ e 1211-1333 10 Wlh• l nje1ovl ahum1ki l'pl kopa telko u moall dozvolltl da H poaiavt \I crkvu 1v P tra ukollko bl ona bila pravo1lavnL iaalo Je vjerovatno d u pravo lavni ahum kl pi kop ~ padtnje katoll~ke crkv v P tra koj m lute d ma~l ori erkva av. Petra naJ mo la bili ldana n u vrij m davlnt u Stonu (od 1333 god) J r nl Dubrovčanl nl u d o teritoriju upotrebu ćtrlllce u k tol klm crkv ma n 10 jedno - . . JelikL tpaik Je bilo tu n kol ko 1 v h 6enika od
_...elJ•,
tnJe to
•"4'.S• mja1to
- • nlJ mlacJt imil111-11j
l l 1ovor
llilnti•oekuj ploGl vij k all 1t
n
Huma~
Zakljufcl
iii*Ua
naatl6ne l1rade na pl ~1 n t IOm jerovatnlj ut caju rednJ l an 1l vrijeme vladanja c Emanu
.a
·~.....KI NATPISI IZ HERCEGOVINI
Ct11u.ill l•alj1loo1 mm Je I-
l "8
(N,_, A.. Xlln
N1tplel 11 Kaelpolja
• ,ejavlJuj •• rv u' GZM
18UI,
(RadivojaJ. SICU:°n~u atb Rd:~ )ladJVOJI, Jer
„.,..,,.
e tako nazivali
1 otpisivali potomci slnovn : oslovljavnli tokom člto
:i Dubrovčanl tak
Mlrkn Hnd l v11J t'vil- t, vijek•· el olJ• nosi trne krA Jja O:;toj'l . istim rij ečima (Stojanov1c I b r 51) T k ' . · · ·1• • god mC' počinJ't! . .• ' ' · · a o su pisali · · , .· bra ce Sanko v1ca kao 1 p isa ri kralja Dabiš . . .1 pisai 1 bana Tv rt ka, 11 nović, I, br. 81 , br. 129, br. 176, b r. 177 i brc 1~ J~ '.:," 1 1: nasljt•dn 1.~a (Stoj ,_ i drugih možemo zaključiti da se rij eč in. 'Ok ):... gh dom gornji~ povPlja toliko k a o i rij eč »Bb«. \ aci1c »B A u upotrPblJtwa isto
_xr:v
„
k. .
;e
„,
8
1
Upotreb a izr aza »l\bp a J-IeGecHor a« J·e u o b "č · ' 1 aJena u sn'dn'~ ·· k U j ednoj p ovelj i k:dj"l Ostojc l !:i. jan uara 1399 g s l „ . • b Jt rn VIJe u. 1 n • • • • • • OJl »n. 1~ noe carst vo« 1 (St0Janov1c, I , u r. 429). Im e R adivoi k lesar piše ob i č I, d . ·. . . · · . . no cuo na rug1 m ćinlsk1m v·· uo .J 1az1· 11 punom . n atp1s1ma kl u povelJama. Prez· m e pokoJ'n ika Kriv ou..l'"1c1 obhku za ozna u plemena k ome p ok ojnik pripada T · k· · • · stalno . . . . ' . a ,w JC s 1ucnJ u p1sanJU vlaških katun.a, npr.: M 1n lo vići, Zoto vići , Burmazi itd. Neka nas n e smeta slovo II na kraJ u prezim en a, j er t akvih sluč aJ· cva ima i ·1· i ·· k 1· t · u pove Jama. povv~ .J.l ra J~ 0 s ~~ e 4. decembra 140 Đ . g. ~ pominjc se kao svjedok Ostoja »T ephcic1)« (St0Janov1c, I, br . 445). P rem a j ezični m osobinama natpis se m ože s t aviti u X IV ili XV v .
u
. . Za tačnije o ~ređivanje vrem ena p ostanka natp isa bi lo jP potrebno pron aci spon:ien prezim e na ~rivoušiči iz Mostara u dubrovačkim izvorima koji su ga, VJerovatno, negdje spom injali, jer je Mostar bio prolazno mjesto dubrovačkih trgovaca i diplo m a ta . Jedan izvor spomin je dubrovačku porodicu Krivošić 144 7. g od. (Stoja nović, II, br. 700). Natpis j e v rlo važan s obzirom na postanak naselja Mosta ra koje je u početku t urske v ladavine u H ercegovini bilo i trg. Izvori spominju »Civitas P on tis T erre i civ itas P on tis 1454. g. (L. Thall6czy, Studien zur Geschichte B osn iens und Serbiens im Mittelalter, Munchen-Leipzig 1914, 398). Vjerovatnije Je da se »civitas P on tis« ima smatrati dan ašnji Mostar jer se u povelj i sp om inJ e u po dručju oko Neretve (M. J . Di n ić, Zemlje hercega Sv. S ave, Glas 182, 231). Trag naselj a u današnjem Mostaru javlja se p rvi put 1452. g. (do castell i al ponte d e N erctua) (K. Ji reče k, Handelsst rassen, 79 bilj. 269). Orbin i piše da je Mosta r osnovao gost R a d in u p rvoj polovin i XV v. (Orbini, Il regn o degli Slavi, 384). Jedan dubrovački izvor iz 1474. g. spominje naselje Mostar i njegova su b aš u Skendera (M. J . D i n ić, o. c., 250 b ilj. 39). U defteru Hercegovačk og sand žaka iz 1477. g. spominj e se t rg Mostar sa 19 kuća. Tada su se stanovnici Most ara b avili pretežno stočarstvo m i vinogradarstvom (N. Filipović, Pogled na osmans ki feudalizam, God išn jak !st. dr. BiH, 1952, 135). P rema gorn jim p odacima izgleda da naš n atpis potiče iz vremena prije turskog osvajanja Blagaja i Mostara. Sigu rno je da nadgrobni spomenik Radivoja Krivoušiča n ij e prenesen s dru ge strane, je r k am en n ije b io. po!reban T urcima da b i b ili prisiljeni da ga p r enose. P ozn ato j e da Mostar l njegova
137
bla Ili
Nas ovdje z~?ima~u s.nmo. natpisi koji nam objašnjavaju razvoj narodnog ·ezika i pisma ko)l OSVJCtlJava1u kulturni i pohtičk1 uticaj n strane socijalnu društva i ulogu feudalne-a l vj kme0 tova. Konkretno.• natp1s1. iz ~u~. Broćno, pored o talog, objnšnjavaju ubikaclju sjedišta feudalnih porod1c i nJ1hov odnos premn z mlji koju te porodice drle. Podaci s nnš1h natpisa objašnjavaju ras lj ''hnj po1 odice Komlinovil!a . one Rakoivića, promjene prezimena feudaln po1 odlce Komlinovića l proimena naselja u kome je Zupc Malo pobfiže cemo se pozabav1t1 lStOl'l)Om Zupc Brnćno i njezinih predstavnika u drugoj polovini X l V i u prvoj polovini XV vijeka. Zupn Broćno je u 'srednjem vijeku pripadala l lumskoj ZL'mlji. Njc•zini župani su bili jedno vrijeme samostalni, zatim pod vlašću Nemanji{·a i najposlije Kotromanića. Prvi podaci o Zupi Broćno nalaze se nn j1 dnom posl \mom listu u knjizi :»Diversa Cancellarie 130G« uz podatak koji govori o tužbi dubrovnčkog plemića Tome Držića od 20. maja 1306, godine. Tadn je Drži~ tužio knez11 dubrovačkom Poznanja Purči(·a iz Nevesinja zbog toga što je Poznonj u Zupi
~trukturu
P?l~t~čku
doče potčmje~osti
~jenu
I CIRILSKI NATPISI OVI I REVJDJRAN U HERCEGOVINI N 8 aoc o IZ ZUPE . 1959 (NS, A„ XIV) GJasn~
zem
nJjskog
b. snili sadržinu i druge ele0 , Da bismo pravil~o Ja avati glavne događaje iz 1Jtorij1 !upe :rorn;roćno, potrebno 1e pozn
mente iz natp.1sa '::~e se natpisi nalaze. Brotnjo) osvjetljava, pored 11tor1je područJa na. o u 2upi Broćno. (dan?.s . imao svoj razvojni put u RazvoJ feudallzmdagradnju toga kraJn, koJI Je za proizvodnju. U vrijeme 1. kulturnu na 'tka sredstava . i· ostalog, id · vJ'ekovnom Humu administrativno-po .. ult · usklađen sa stepenom razvi k uri, razv1Jene .. ·smenosti u sre nJO i· e i učvršćene; u nJ ima su p1 •eć oform Jen . . T J po ave .. 1 e jedinice bile su \ . . drugim podanicima. ada su tfčko-te:i~~~l~ npunu vlast nad kmetov~~a :edstavnici administrativno-polifeudalic1ili feudalci s drugim titulam~ b1 _1 d~ 'h vladara a ne kao starJešine lupan . . . · k 0 vazali poJe tnl .' „ d b · ti&o-terltorijaln1h 1ed~n~~a. ~ . nom određenom teritoriJU. U o ~ ~yazv1l mena čiji su član0\'1 Zl\'Jeli na Je~ . 'ednom administrativno-pohtickom p e B .. Hercegovm1 na J i· b . 1 jenog feudalizma u osni k „ a su upravljali vaza i anova 1 OJIID . l' d . . teritoriju žive članovi. raz~1'h plemenaft 1 le župana kao upravite Ja a mm1kraljeva. Razvojem fe~~ahzma star:. umjenjuju općim feudalnim titulama, strativno-političkih jedm1ca sve se v1sekza vanJ·a Kad J·e župan Sanko Milte. d 1· azna dvors a z · kao što su knez, VOJVO a r .• se nije potpisivao županom, kao nović dobio dvorsko zvanje. k~zknack, ~1se·1·e bio kaznac bosanskog v ladar.a. 'j · ·n župan B1el1a OJl ni "' docru e nJegov s1 . b k 0'. kvi 1?44 godine vidi se razlika između neki kva,litet razvo ju jedinica. Takav je proces vierov:atn.o i u ruvoju značenja imena župan i knez. N ~slo~ kneza. su nosili l sro. me~ vladarske i drugih feudalnih porodica, uprav1telJ1 varoši, trgova, sf'la 1 pa atirtkih naselja (katuna). Clanovi viših feudalaca često nose .:iaslov kneza, bolto je slučaj knezova Komlinovića iz 2upe Broćno. U XIV v1Jeku gospodar Popova naziva se županom, kao, npr., Nikola, zet bana Stjepana II Kotr~ mam&, dok se Nikolin sin Vladislav naziva knezom (poslije očeve smrti). (Anali Hist. instituta JAZU, 1953, 68-69). Takav je slučaj i s članovima poro6e Rranića (Stojanović, I, br. 314).
ltratlvn.-1;,olitičko-teritorijalnih
~ovi
~
Bročno.
1
muzcJO
J:n:::e;~ ~e}ek~~Ži~:~~~mi~:::~. 40c~e
bi.l~ SNdt~.te
V
„.~
/
.~
"'
~·
,
·-·--·- ·~·-·-·- . . . . . . . •
• -...,..._, ....._ , .._,
„
...... „.-.„ ....
I
.....
(
#
•Ć.l'll"
1
s
I
ll'LAMl1(.1
II
~., ...... _
.... I '\-
• • ....
I
I
,._,-.,._,_,~•
•
!I I
~
„... .
'i
~dmiynitz~s~n
'" ...
-·
..............__,~
;
....
'
••••• j
.......
·-·-·-.„. ...., ·,
u
„•
"„ o (' '\o
' ·.......... .~.-.„ .........,
.
Na dvorovima pojedinih viših pa i nižih feudalaca razvijala se pismenost, '-Ja Je slulila isključivo predstavnicima feudalnog društva, bilo svjetovnim, 1llllo ebenim. Ovi feudalci su okupili oko sebe izvjestan broj pisara i kovača '9Jl Ili 1h veličali radi učvršćivanja njihove vlasti.
lA
.. d sti od 800 dubrovačkih perpera vnJe no · · t d d b Dri ćevu rob~ ~nuara 1307. god1n:e, ~ o pr~ uhro(vCackun ljačkaO ·ršeno 1. J . 5 vjedok p0Jav10 se yurec urco) V~ joP sVJedoka je dJ~\arna. Kao prv~ da J'e bio prisutan »kod Svetog~ ullll e · · Brochina nJegov m su IJie) 1 posVJ·edočto ad Sanctum Georgrnm m 1 1a1e Ili cereniJe (Cerkeneževini f{umu « (..k.. m knezom Konstantinom povraćen ac ć u u n mtl u sro n kad je pred. hums k . l bio Moian, d'. lJa k~ h ums k og kne:t;a aeor~tatuChelrJU·:·ću orugi sv1edod XJ'~XII 174' Glas SAN 182, 186). ill coT rtll orzt . Ph ·1 B „ dio odštete 0 rchiV fur sla\'. ~ ···e 5 ~ pn'i put crkva sv. Geo~gija u Broćnu Konstantina (A padatku spom~nJ ·e vjerovatno postala i ime današnjeg tJ parnenuCtom nii'e po čijem 1 ~enu J ći broj srednjovjekovnih lokaliteta Jca ere , C . u na ve . . t 1 e feuda B ćnu. V enn ..11 e vide ukrasi emmen ne vaznosti za 1 111 5 1 · d · · ·1s k'i natpis sela Ceri·n u roomenic1ma na ko1 'hma omenika ističe se Je an cin . dnom od ti spkad žiqclo u "" . N lJe .is k lJučeno . s nađgrobnUJl . t sp ost Na 1e v ermu. ću urnJe n . . . pleme ne . .. k d C . doma R koh•ića, č1Je ie . d Iemenu Rako1v1ca a a Je erm bio Badovana enauti Cerenija pnpa ao ~upe Brocno. OvdJe se radi o svjedoku ih entara Li d• J·e porn d glavnih kuiturn . c . kao i ono patrona crkve sv. Georgija u Jedan o ) dakle, isto 1me ~02'PIC2' (Georg1us .' . 544) . B cnu (Oaničić, R1ečntk, · 5 toja Rogata oplJačkao Je raznu robu drugog 0 ro Podanik bosanskog ~anda . ·acha u aprilu 1329. godine. Pljačka se do5 11 · dubrovačkog trgov~a Blaza . e. raspravljalo u Dubrovm'k u 29 . aprila (po v
I
•
•
)
J
I
I
V
godila u Zupi Brocno 0 k:JOJ s:kollko dana poslij e Đurđevdana (Libri Ref., starom kalendaru) 1329. go me, n V, 264). . . bio opljačkan dubrovački trgovac Toma Držić u Spom~nuh sm? da Je ·ostirala od današnjeg sela Vašarov1ca do rijeke !upi Večer1ć, a ta ~!:i~: . ~~. Sarajevo 1957, 122-.123). Preko župe vodio Neretve (M .. Yego, z J Broćno 2upu Blato i dalJe preko PosusJa u Basnu. je put iz DriJeV~ ub up\u raspr~vljalo 0 prvoj pljački 20. maja 1306. godine Budući da kse .uč't'udro~: 1Držić bio opljačkan pred Đurđevdan (prije 23. april~ mole se za JU i i a l . d d · starom kalendaru). Ovdje se ne radi .o slučaJnom po u aranJu ~atuma ~'- k · l'ačke dubrovačkih trgovaca, tJ. oko Đurđevdana, nego o Jednom ,,,,..s a1 pJ . G .. B . T utvrđenom vremenu, upravo oko svetkovme sv.. eo~g1Ja u rocnu.v o znaci da je kod Sv. Georgija u Broćnu bio stalan sa3an:'. i to u ~entru z~pe: Ove flnjenice rješavaju pitanje patrona crkve sv. Geor~1J a u B rocnu. ~ao I VJ ersk~ pnpdnosti stanovnika 2upe Broćno, bar u pocetku XIV v1Jeka (1306. i 1329. god.). Jedna i druga hrišćanska crkva slavila je sv. Georgija u isto vrijeme. Ovdje se ne radi o sv. Grguru Nazijanzenskom, prvom zaštitniku boaantke dr!ave, nego o velikomučeniku Georgiju. Dubrovčani su vrlo dobro rallkovali pomenute svetitelje jer oni u svojim spisima pišu čas Sanctus Georalus, ~u Sanctus Gregorius, kad govore o raznim crkvama u Dalmaciji. lllo 1llllla IUDlnje da je u Broćnu bila crkva sv. Georgija (1306. god.). Teško it.tvrditl koji at obred upotrebljavao u crkvi sv. Georgija u Broćnu, zapadni itt.oen1. ali se „može sigurno reći da u Zupi Broćno nije bilo hereze ~e, u vr1Jeme kad je njom vladao knez Konstantin Nelipčić o čijoj „._...,...-wbi~jl nema sumnje.
t:.
1
V•
=lJa se. pitanje ubikacije crkve sv. G eorgija u Broćnu. Na terenu
t •-~te zaselak P~?advor, zatim
ruševine stare tvrđave Karlovac, dviJe cr kvme . .i nekropola knezova Komlmov1ca, . ., ac. Vrlo je vjerovatno da je na ruševinama jedne od
-oeProumena na blDa ač u
pomenutih crkvina na Č!itlučkom pol'JU nek nd b'l ·k nekropole Prozračac. Arheološka i'sko . r11 ·ac.š'ci~ va sv. GeorgiJ'a ' u bli•l . . · pavanJa ~ nt 1 ke ovo vrlo vnžno pitanje, i to do kraJa.. . Bosanski kralJ Ostoja je izdao , 1. . . 1 1408._ g~dine darujući im, između ~~t:~i~u b~=~ Rnc~1vojevićima 28. decembra provmc1am cum omnibus iuribus ct t , . t P.: JCdn, i Zupu Broćno (Brochno . e1 ri on1s· E F . . 87-8 8). N ema sumn1e da su imena u d b.10 · ' .· ~ 1 mcndžm, Acta Bosnac . · t a št o i· ime · ,.,. vačk1m 1zv · ch ma is "--upe Brochno 0 t ..u . onmn: Brnchina 1 Bre-• 2upa Broćno postojala u najmanJu :.u~Jtnc P;~·c lJt."'" .Može se zaključiti da je ne b1 sp~minj~la 1307. i 1329 godine. u u II \'!Jeku jer se u protivnom O zupamma Zupc Brocno iz XIV . s nekropole Bakri (Visočica) da izvest .ne~amo ~zvot·n, nli se iz natpisa Komlinovića bio Komlin koJ'i J·e :; · v~ za. JUčak da JC rodonačelnik porodice . . ' „ io VJerovntno u ·· · Tvrtka. Prvi siguran izvor 0 rodu K .ć• vrtJC'me bann i kralja 1 . D b . om mov1 a nalazi s „ k .. i u rovmku, u zapisu od 7 ma . a 14 23 · . c u nJiz »Lnmenta de f oris « u ime kneza Pavla Komlinovića s braćo~ p J k · godine. '_rada se spominje Dinić, Trg Drijeva i okolina u srednjem av kom,CVukccm 1 Rada tom (M. J. U povelj i vojvode Jurja Vojsalića od 12 . VI~e ~1 up. God. ~7, 143, bilj. l). knez Pavko Komlinović, brat kneza Pavla k „ . · god. n~vodt se kao svjedok Broćno. Knez Pavko se nekako tada oslob~d· OJi Je lada ~io p~edstavnik 2upc 1 Sandalju i priznao vlast braće Rad1vojević1: v(~t~tšc.ćduMznosti prema vojvodi 1 o l , on. serb., br. 320) U pocetku godme 1410. vojvoda Sandal' širio · · . „ · na područje zapadnog dijela Huma na štetu iJ prot· J~l svhOJU vlast iz DnJcve · ·' · t k k iv s ari prava braće Radi VOJev1ca 1 a o zao ruzavao svoje zapadne posJ· ede do · · k c t' d d'l ·· flJC c e me. To se o~o i o. u~ravo u VnJeme kad se u Bosni razbuktala borba oko bosansk~ pnJestolJ~ ~ ~-ad su bos~ns~i feudalci uzurpirali neka prava bosanske krun: us~osta~lJaJU~I nove car~ne i n~ onim mjestima gdje ih dotada nikad nije bilo. O_tim~nJe pOSJeda, kršenJe starih prava bosanskog kralja i pojedinih fcudalaca bilo Je r:a d~ev.nom redu. To je, svakako, posljedica razvoja feudalizma u bosanskoJ drzavi.. _lJ tom se isticao Sandalj, koj i je izgledao kao suvereni go~~odar._ On ~: mJe zaustavio na rijeci Cetini, nego je pretendovao i na podrucJa doline ri3eke Zrmanje. . ~ad je jedan član porodice Radivojevića, knez Pavao, opljačkao jednog f1rentmskog trgovca 1430. god., firentinska općma se potužila na to bosanskom ~ralju i voj.vodi Sandalju kao neposrednom gospodaru kneza Pavla i područja iz~eđu Cetme i Neretve (N. Jorga, Notes, II, 264; Glas 182, 161). U povelji VOJvode Jurja Vojsalića iz 1434. god. izričito se napominje da je vojvoda ?andalj nekad oduzeo posjede braće Radivojevića, među kojima se nalazila l Zupa Broćno koju su Radivojevi1ći držali još krajem XIV vijeka (Miklošić, Mon. serb., br. 210; Ljubić, Listine, V, 352-353). Da je Sandaljeva vlast u zapadnom Humu prestala prije 15. marta 1435. god., svjedoči nam jedan dubrovački izvor od 29. marta 1435. godine. On nam ujedno razjašnjava pitanje kako je Nikola Radivojević s braćom pokušao, malo prije toga, zauzeti dio carina u Drijevi koje su Radivojevići, odnosno, Vukićevići držali i 19. IV 1429. godine (Stojanović, II, br. 644; N. Jorga, Notes, II, 326). Ovaj novi podatak dokazuje da su braća Radivojevići bili povratili svoje stare posjede između Cetine i Neretve i prije Sandaljeve smrti, jer, u protivnom slučaju, oni ne bi mogli učiniti pomenuti pokušaj. Oni su to mogli pokušati i učiniti jedino vojnim operacijama, i to s bližeg teritorija koji se graničio s trgom Dr1jevom.
1
vkl
14 4
V
•
v
10 -
Iz istorlje srednjovjekovne B1H
145
... kao upravitelji te župe, · b • . ·eh Kom l1·nov1c1 . . posredovanJem race o gdje su z1v~ . na upravlJanJe r Zupe Broćn ' ladara dobih Broćno. . Je centa bosanskog v odara 2upe . r·an sud o vremenu smrti koJU su neposrednih gosp • mo donijeti pr1b71z aja 1423. i 12. avgusta Rad1v0Jev1 a, „m podacima m_oze n umro između .zmpi Broćno bila stalna Prema ~~~:inovjća, tj. ~a 1;a~daljeva vlast u u kn a pavla Za to \•djeme 1e napisao je dvije ćirilske dbi bana · 3A godine. 14 ' · • 1 v po nare . . t u vrijeme kad Je ban i čvrsta. bana Tvrtka, Drazes ~ko 1353. god1~e, č1. ·sotio svoje prijestolje jer Pisar p ozračcu, · da b1 u ' 1 b . na Suhoj na r H msku zernlJU b i·1 da pnznaju mladog ann, 1 Pove Je osJ·etio prvi· put u k. feuda l ci· kole a . · ·e ratovao u H umu 1350 · Tvrtko p k' bosansk1' i hums I ra Dušana ' koJ l J su se ne t • ·em srpskog ca . Humu) naravno pod ut1~aJan broj pristahca {u ~XOH N4 nro 1P4V4't ICbA~ godine i stek~o Je "šc' 4CE COPUJH N4 C H nPbOO ~ X/\bMClc~ 1E Banov pisar p1 . '' 64Nt> TOPTblCO At.UJE nocno)A IH)Nb . ·. rPE •• • va te k s t s lJ-edecim n1ec1ma. „~CHE CE M/\g . . overi isti pisar zavrsa 4 r(ocno )A (H)N~ 64Nb PTU drugoCJ !xoHJ N4 nP01P4VLlt, ICbA M/\~" (GZM 1906, 409-410). COPbUJH N4 ° /\bMbCIC~ 1€ . • +UJE N4HnP00 ~ X . toJ· 1 izraz »na Prozraccu« kao 1co rPEA Q 1 Komhnov1ca s . . . k . k k . · a kneza Pav a , vLlt) N ave den i primJen po aZUJU. a o Na natp1s.m . . 4 lokaliteta Prozračac ~~PO 1 ~oda u XIV i XV .v11e~u. ?110. na ozna~a Jokativ singul:-ra ri3eč1 muskogd go zadržale tradiciJU p1sanJa Jata se p1sao . p elJ'e su u . bilo u povelJ11 • 11 In IJ1 11 ...11 """"'•I i l 1 , up11< 11 •' "" 1·
'l'oJ lm• centi aIno mJ••to. 1•• da nejcmll dR
•oamonlkU
.,'
jl'
11• 11,11
1•
11sn11
"''"""
"dI I. 1„J 11ntph•" ili .I , •I ntl ,tnl i ' 11
Ljuplw \'l111mi1•
1111 "'' t.i n o • „ .
j označavar1 ženu nr-kf.>g 'md-.:r.>g ,iu&JU. zraz. !1Jpan ca uec a porotn ka jNlnc župP, pCJ 5 a J, se a. Tu nam ..... U tom J napf'OfW• tu nuzn _, ri h fe1,1da nihd :VJekovn h žup~ m.1 mr.tnJe ter t >I --~ o d bi sre nJ ja feuda cJ i VJPr'>va ni) n • • '1 ......a..n ...__..• .,._..--. nia su uprav đ ' u ~~ Jedin a kDJ amo dokaz u zvor rm.1 srf nJPg 1 nr 'Ion v ~Za tu pret.,,,.Uvku JJJ rna se r JfĆ župan upotreb1Java u re1zn m zr S o eruj u toJ k rkvfm h bratrwšt na. Titula župan u B 1 a jtinar pa lak za predsJedni : ~vor ma u nov1m v.jf'ku u znale;nJ :J. pi „J 0 ~- __-wn ne PoJavlJUJe se nJe oznat.a ·a u zvor m pr,gr natpisa.
Natpiai b Oiaaia " " &toea
ll bratstva i k.ttu11n ll rabrc>nn Petar bio 1tarJtt n&očito po r1j „čirno c:t ce CTo J to da J• ddaJu tekSta, me vojvode Hljt•p [t n a Milo„ ..... ... 1sradena u kada je w:Jvdo Stjopnn da J• 1tol vu nalogu u vr To je, prC'mn Jl'd~om nutf'n„ toe pe nJ•IO i ttvotne snage. avo oko t e g11d 1nC?, jc·r f'
~
........
~
j;J(Hltl-•
Jr>• .u&
nar
Po~
v~J!:e
:'.r• • ~ poll~18. jlOdlne, bil~ ~f: 1t111• •""'„ , ., 1111.1• e an Metkovića. •IJ • .... vodi da StJ ko~ lzmf•đu „ ~~di ~edima u Pri~o~~u Miloradović pđcnl J
zapovjedn ik voj•ke kojom
je
t
9
MUoradov1 10 SJlvno
unJltiO •,,.... clvl>fOVl6kJm /"'.u Turci 1 StJ 8 vJdi oatalih, 1 utvr
„
"
To;tn r.u ."'' 'l'urc1 Strm a 1 Tlaa na t._. -•om odljevku natpisa, donoalmo 1lljede6l teklt: IC„MH N4 D~lcw~ 14' nETb P"Nc1 if.11s1~i 1laal: A SE SECE GRUBACb KAMI NA V1JK1U
„
VICA.
PIBJĐ
natpis ruz Une
tvuu METl:.P4N4 zaklj\JČlo da je to ime lli P1•*'*1e tiltlo navedeno ime Viukca. O~dJe •e ne radi o lmeaq nqo vjerovatno o Jednom pobolnom zazivanju ap I d&na1 u,potrebljava. Izrazom 14 ME-rt. P4N„ plaat ft lilalUNlro.bnOfl apomen~ka i urezivanja natipila vJerevatao w.11nv1h. da bi mu one bile u pomoći. Kad bl 11 ..s.ruoa a presime ili drugo ime pokojlllka Vukie, oada 1ll \l
ati N4 O>.clcw>.c Nct METbP4N4 ~ N-. t1*'W 14
q natptsu nije at~aj. lpaik ae ne iaklJUhJt ..,..._ •moenuta u natpisu l da je lbUa narulllac epOfMldb
~' SICE DJlA.
VAC Mll.It,
LWU.menlku 1 11 1tl kada je l XVI vijeka, 1e ne protivi
f Aek m Udo·
objavio,,. ~
r
f
• atp
p
- na Pa
PrY natp p je, pocreeo v je .11iJa u titan u p
"'-•„--rajelD Brasnu -
...... pronaili
smo n"'
llill"' k GomJeg Hrasr: 111•• oko 311 1m111a•leUri dJela Na bM.... Sftki kra n • d iil1••• t.onliran krug a sr .„.•. tordiran "" cm,
1 (1Wja
~-
..1.
YJJlit.
Te gr8.ke ,.,.,...JeDJ• Treba.I • lija je gafija iz XI
#
.J.
. ... m tak
Jepo
alje WJo vite sumn Ud Je uolio da se Natpis gas :
. - , lilub 161 cm a
_a
18 cm
< CE
f. Eli'
JfatpJ.a u tra
8llfOlll> CV1>TK0-1b natp~a..
:.irez va~
-
urezao
m redu. pojedlllih
U BupJe ma , , _ . livi u Bab
Jt
G ,,. „._..,,~ osobine ....... izgleda ka .acwo~pop c
. . . . .nu crtu pop . . . Desn potez
....
•••
.......
f
f'
+
..........
ukrasuna
-~
•nns•apom
YllkMlla
,..
Dj je
„
kao EJ 1vl1 • XVI vJjeka. MPđu 11J ltn
!'
I
I h
1
tw1 , , 1,tJ
1
I
I
,
I
I
(J
I
I
•J
'
li
j I
I
I
I' I
I
n I
11
i I
,,
I
I
Paoče
,,
I Gradnlh.J tJ r rl.,u objavJj1vanJll l knjlJ'' 7.lm ,, ·
r1 I
ti I
r
f I
J
I ,i
l•
1111 I
O vrcm• ·nu pnnt1uik 1 tH l 1J, • l ti •r1 li J,, rn 111, precizno mililjN1j1, JJtt rr,,, 1'1 I, b I •ri I I li J ,. lll I) h njajući se na grnflju riJ hr, ,ft I f nekropoli. Za nt·kr rrnt111 1· t1, r I po1tanka jer u njima / t I 11 J 1 • U ovom rad u w { fr)t< f lfril' biti objavljeni u l 11 1 1hn·,
t11 I f I
li
I
)•
,,
li
7
I
j
I
l ] c lt
i
Jo
I
J
I
" ,, "
J f)
Hercegovine.
I
!:
~
"~
~
"'
(i
"'4
l
i ·"z.
-
U katol1čkom groblj" 1vcrn 1 1111 ()brn 111 11 ~1 bez ukrua, dug i22 rm, 111111 I 2B '1r1 dt lwo 4~i nat~ koji nljt· obJn vJ 1c 11 Hud1H 1 d 1 1• 1mmrn J rulju zapadn~ Ht·1 c• ~~uvHH s1 rlJc Jf t,u 1h ri t1 pi n po tome 1 Po HVQjoJ tHlu:lri1 11l• " dnl n. N 1 ,, ' Y111 ku to.s Pavao Anđ• ·Ji(· HJ'12 1 ocJmr .
Na užoj str mi g1'l t i·hl 11v11 I "
I v lnll', l~rllozl 1.11 I 11j.l .1•v110~. 1 . Jl;~ 11L , I 11111111 l l 1lld 1, IAN 1to1r1d Ili knJ li, IV 1 2, Ja 14: c• 111 n rn, {'Ollfill l l! ' I I ii 1. b,\ t., !1111111 , IOI, DJ lp Jl. do Jel l>, J•rlloiol, ll•t-tl utl (X I ) l(l~iJ I ) liri lt1ti ..,.„lltkh•. Cod dlp1li,1'70, IO:i, mo: 1•'111 loll , VI I, •Jtj l•ld• [lllllCI .,~ ltafhJ Aeta Alb1nt10 I, n DU J 101, U M 1111 rl I t , U111i11 11 l l ll'tl'l'f t 1Vlti 1 I, Ili)
ntn1
„ .•
1
I
~-·· *) A I o 1ovJ1 v, MI
11
Odabraanl avonu 11lcl, ~
"') :;itr•va11 t> n l l{', CZM l lll ~l, ~'Ili ..,B'' I (Hljcfl11J111 '''VIY.IJI
243
kralja MiLutin a (1 320--132 I)ta 2) r · srps· kog Crnču . i u pove Jl u Ciče vu , · . sC' upatreblJava b'o stanovnik ·u se1u koJB j Drusan 1 " Drtfmo da e . - U trećem redu . se uocava ne prnv1lan Oblik . ostale osobine . 'eč'1 VHNg umJesto VHNE . Ov~kav oblik ,1e1Jčke 1 t u rnno!ini u rJJ Stevana Prvo vj enčan og iz 1~14-1 S. Jiea prezelnj.a rpskog velikog žUpanadomaćim izvorima sr ednj eg vijeka d k. 1 0 _1 u pove i s · često u . d B dola~ Dra!eta do1az1 . ezime Proleta 1 anas u O"'n1 posto„ godine"'). I~e· epaznato. Međ~tim, pr ik koji su podigli svojoj m11jd PoJe{1· je ime Pole a ;n~ava kame~1 ~pomenda se to dogodilo u vrije m (' s l u v n o a, Riječ r .a~ a !eta Natpis nas izvJeštav~a Na latinskom natpis n Andreacija ig oru.san I Hra m .ka, a nikako Srtm ~ značenju sarkofaga. Takvih p rimjer z knez a ij /:rea (raka) se upo~reb. J8~:ima a tako je i u našem na~pbu. a Kotora r e š' i inostranim 1zv ' . .mnogo u na im t . k . 1ma . t . J'e pronađen u s aroJ cr v1 sv. Petra u nh - Na pJ.S „. d ~ · f°'.· „ Historijski mome . m vijeku pripadalo s1rem po rUCJ U .Aceva, gdje u Cmču koje je u srednJe t sv Petra de Campo. O tom govcri L j etopis sel tojao samos an . . p 1·· . i· je u XI vijek~ pos „ . dubrovački izvori. os !Je sv:gav~J a ~ pr Jestolja popa Dukljaruna i k~ruJI t' Mihajla oko 1177. god m e ·nJegoY... p ristalice 1 1 velikog kneza traviunJske ~b župi Trebinje jer su ih Ne m a nja l braća mu s porodicama rusu imale m~es. at:ebinjske vlastele pobjegao U D ubruvniiik gdje Protjerall. Tada je j~.anD r~Jl 8 žena velikog kneza Mihaj la, do}- lli utočište. · I · knegmJa . eslS SU ta vlaste a.1 I' av · U' jednoj dubrovac"k OJ· pove l J"l ·IZ 11°9 d . godine. Kneginja D~s1slava s~ ~.oJa;uJU~ Cernecha, vjerovatno nj ezin dv1..m:;ki župan. Tu se potpl.880 kne~mJi~ cr:mač u Cičevu dobilo ime po ž upan u Cerneku _ Mislim da j.e d~n.dnJc~: Kako je Cičevo sa crkvom sv. Petr~ bilo v jerski 1 Crnču dok Je !ivJo u . e~u. ni knez Hramko važna ličnos L u 7 11t)!i ~rrebinje i .kulturni„~tar, to s av·izrazu C/\40bN'br4 l ZUpc lU z~pf-1 v.1:m o~ č se . asn1Jexfro µ~1 odH•i Kv7j~nića prozv~lla KorJPnić-i. Rijl-č KrnJe niJe neo i n.o 1r;ie u Vl)f'kll. SpommJe se u istom obliku u Brač.KoJ [lOvf'lji iz 1185. g.odrne 1 ·Hi). . Natpis . ~ e važan z?~g P.cm •.1ja:ja dana smrti raba ĐLorgija, 1\.ao i u natp.tSu Ma~·~J e zv:ine ~1·v 1 c~ iz V1dostaka k od S1oca, ure~dnom .1231. godine. Ovakav .nacm „ ~·acunanJ.'.j,. r13e~ko se pojavljuje u kasnc1m ::- ·dnjr·.rn v i llflUbllJl vi· (l1lL.rn vl{·) (GZM 1895, 270 271). Po izgl1'ch1 spn1n..r11l j Vul ti' lh1bb. Vll'll u 111>)11 u v1 11k11!1 •1ntlulrn ~ 11 1 njemu ·figure• . l~o11j a.nil a '1 11 cli1~nut1m t11i1tL•111, •1 po gr,1f1J s\'ih 111v11, 11 \li» se možf• slavll.1 ll XV viJl I J glPd11 cin se NpnmlUUl1 • pvml 1111 )1 tp nm Vukše Dubčt.!v1ća 111l11c1:-;1 n·~ d1111~.{> h1llj lJO 11111
r. o k I {t,
WM BIJ '· t •.
~llJI
'
)
1
I"·
„,
•Jt VLJ
....... pill.I' upotrebljava ligature na
.,,. ... °"""""" 11j~ ~ •J• wetilli ~umskih
mie•I ma gdie po
pra:l/=J~~=-----------------------------------------
Stftan U Jednom sJučaJU se upotreblja• u natp a ne dolaz ~'= r 1 7 aatPllU je jedMkD• kao ito J" u povelji kralja Tvrtka (Stol- t. PJ' r, br. 83) 1 u povelj tog kralJ• mfatoJ 2. a c< dllW ~ (Miklolić Mon serb br. 190) Prema ,; 'l\'Glidwao ~e da ista slova s naAeg natp a dolazt nu X V I
t
' \ 1
I
)
l\
J _ _. . _ . . . · -
Nntpis Vn lir n Galjupuvu Dnlu u Do J ploča 1 jedan v1 ok1 I 1 1
I»
ćirilski
.j
...
uxiv
,
,.,.._ pt1t1nka aatpJla - Iz pomenutih podataka o graftJ sl-O\'a nat.....:tt ~ aa telatilu romaničkog stila i političkih dogaddj na Dr.ini ~-· p lt s velikom vjerovatnoćom zaključiti da je natpis urczan
NatpW la
Davldovl~a
kod
Slnvo Ž j~
novićn iz Iblui
•IZ o p l'I\'' LCL IJ d , l [l p l 'l j (:' t J' l d n ) t 1 f r:Cjelini kškn •)1'učit c.. t '1 N ... 1"> •., ),.11'. t J .~ l• d C1l u mos u\111 ' l 1l.,l J ' ' n J u t u • „ '"".._ \." ,l 1 C' f' r SI : l
i
1
l. red: t 4 CHE /\E*H P~AHVb 2. i·ed: PjHh t dnu ~ vjetr \'nu saclrz riu u našem natpisu. • Graf i j ~. poj e d · .n ih s 1 ova u n at p is t i . t• prvo .•l ponovo naglasiti da su slnva '1alp1:-.;a maj uskula, nt' UJ~dnd.črnc ,. osobite simetrij e .
'J
I
J
·n 1 u .IJ
\.
~r
,. l
c.
t1 •
i bLI".
Prvo slovo M jma n a fk rajevima vertikalnih duktusa zadf'blj.mj\,; u tJblil·u malih trokutića u stilu krair'\·a "laših kratica., dok se dva duk.tu 1 u sredini završavaju u obliku ugla i ne itlu do azme vertikalnih rluklusa. kao "tv j u natpisu hrvatskog kneza. Branimira ocl 888. godine i .n'l natp·;;u 'pl'Lko 1 nadbiskupa Martin a (oko 970. god.) Ovakav obl:k slova Jl1 ~e u potrcl-.lj „v3 u kasnoj antici i produžava se n jegovo oblikovanje na i:sti na~m 1 u rani srednji vijek. M ajuskulno siovo M tipa našeg natpisa iz Stana se poiavlJuje u prvoj polovini IX v. u .karolin i (Liber de excerpt1s b. Gregoni papaP) i u Evangeliarium-u spalatense iz VIII ili poč. IX vijeka. Nalazimo ga u latm~kim spisima iz početka XI v. u Sacramentarium-u sibenicense. 16) Slovo H ima poseban oblik tako da mu desni vertikalni duktus ~de samo do horizontalne crte. Isti oblik se poJavljuje u VlII v. u Lect.ionarium-u Galhcainum, u Eva n geUarium-u spalatense (VIIl ili poč. IX v.), u jednom spi.su pisanom beneven tanom krajem VIII ili početkom IX v. u riz~ici katedrale u Splitu, dok je u natpisu na pregradi svetiišta iz IX v. u crkvi sv. Ma~'~a slovo H urezana u dva različita oblika od kojih je jedan istovetan s istrm slovom na Stonskoj ploči.';) U natpisu neke Dene i Hurocusa iz poč. IX v. stoji slovo H istog oblika kao na Stanskoj ploči. 1 ~) Isti oblik s~~va H, pored ostalih, pojavljuje se i u kasnom srednjem vijeku. To nam n1sta ne smeta · · 1· na tpis split.skog š i š i ć Priručnik natpis Dujma, kneza Branmura · ' ' . Sl 66 str 214 i Sl. 69, str. 21 8. nadbiskupa Martin a. V. Nov a k, o. c.. Sl. 67, st;. 215 1 • . 'si ~? b str 143 i Sl. 66. ' 7 ) V. No v a k, -0. c., Sl. 52, str. 188; Sl. 22 b, str. 11 7 · · ..,_ ' · 7 111) J . Ko v a č e vi ć, Spomenik CV t1956)1 4-6, br. · 16)
F
283
M!kih
=
nad1robnih
1 rl1111 1 111tpl
1 X vijeku, k Hl • ... I. lk Jl Vjl'f iJclh IVe\:~n
C rkvico
tcv
11
•l
1
·111
, 1
M1h
11 .r.J nli ili
1 11
n
l1
p l)i
1
I
11! 1
1 1,
·l
u
t
11
j;kim
1
\ 1
it 1
,
ni{\Ii 1ii 1I IH
''\I
I
t
.t
fili
I
natplMom '•1' 111 ,ry,,i •Jli , ''""', ~ na ~lnjenl1•n 1181. 1od. Jol prije t.oa• u popisu pJ
Kultura .1 bo1 franjevci sv. I 1 str. 2GG. c., .u-. 13. ' 1 0 BoJni~l~, c., 1tr. 97, tablu 127 I str. 17n.
ruhelka,
0,
jednu drugi ~ l l llwvl( ( 11 Slgul'llo .I" liJ 11110 po1 1d11
na·. 11 l ovnj Visok j1• 1,t:!I 111, ~li uJ 1 flU vr•ltkn (1111n w11l 1UI 11 nnđC'nlh li1hnl>kll1 l11tlt1 porodici • K v li l•Hl f>n • I tri lii::l.n lw11 111"1 ji111k 1, tako V.I . 1( IH i {•, Arl 11 l{1 fi levi .1 i l r, o i'" ·1 I< i " u I i ' "I "v 111 " J.>011 11 n ~tku iome lađe. Trvić-Dubrave Av ' č k · ' · 1 •fjeg GeorgiJ' a ureza o znak krsta u po ·eL u no p1sn. 'v 1 r;on11•čana I raba bo"' . . · 1 I'> k. •:; 1 · . I . nut1 1pomen c1 su pripadal•1' m01J1usima i mon cdllnJ8rr1:i IS , I)( fl.(', C• " . .l,if) .o Jl:I doraekle neshvatljivo na njihovim grobovim a nema uv1Jek Mtka ·kTRla llloji bismo a pravom očekj vali. . . . Na grobnim spomenicima porodice knezova K ~>mlmov1ća 11 fl do I (V1 ~l&ea) kod Citluka u Hercegovini urezani su krstov ~ u početku n t p1.,a, 0~ 11n a jednom 111.&bju"). Kovač Grubač je 1zradl0 nekoltk-0 n adg1 oh111h .pom cri1~0 1 na~a u Opličićima kod Capljine. On je urezno znak ltl'sta . pr ed avo1 c tltulature jedino na nekim spomenicima, dok ga j P na nekim rnpu:.tln:: 0 ). GrubK je tako poatupio u natpisima u Boljunima ~nJud1ci1· d1 j(-1 J~olovo mko prtj• II svjf•ts koH 1n l11 rdjt· v1 jlf• r1d1 0J1J lco 1 J.•1pnvun10 .lc111h nkvin 1 11 Ho 111 1 Hercegovinii. P.0 ~1 11.1 1.• Jl .v1lt•,1cog rata ,11ul•11jt111 Z1u 1ttlJ 1 k1JH muz131RU1z v1 11 nekoliko zna(·;1jllll1 at'IH\1d0Hltll1 i ,lc11puvu11J11 110 l11lrn lltl'llm11 u Hc 1cc11 ov1n1 , zapravo nn pudr11 l'J 11 l flll1111 1 p1 1111u~l1 11 ,lnll
M. V c 1" O, Y.h I ] 11lk li (\ 1 11) V. .I o g t •, G ZM JOOO, I.
111lti>J>lSU) , b1
lOd
10;
'i2 )
Jječl Sumartln sv. Martin, Sutom ,r Snnct (Stnt ZuraJ) po~u\t:t e ne odno i na mjPsto Sv (i~orr'1 r no n Mana, td Pomenutlk~e u mojOJ radnji o Broćnu rj njegovJFO t. l I im n:~ 1vtt1teJJa poflt-OJeće c~ e C l t I u k l J t S 1 u ~ t1 n j g o d I n t l •. z v a o pjfjm• 11m utvrdio a " tpl.su kneza Pavla Kornlinovlćn iz pr olovinc· suha To 11to~ 1on~;~ 19591 Arh(•olog1jo, 22J 235). s drU('< • nr-I 61J· XV vijeka (M.k eg ,država u crkvama ili kod c•rkova, pa i u o lučnju, denje stana se fo b1t1 Iznimke. Postojanje crkve v. Gi m·, J Hurnt1 u Broćnu n!Jrj ~ Jo u Hkladu H jednom papsknm i?.jnvnm Jz '•, godlnt 1306 godine nlode ndmasu od Ugarske do primorja lwr cliC'f
Ili•
u kojoj se na~ 1 a U lj dnjt vrijeme u Humu ~u tkopunc c:rkw•: u .t·lu H ·'lmu 'krJ Konjica ~~t XIII v.), u :Biskupu kod Konjica (vj,•rovatnr: iz ":'Il , ), crkvu avaH (iz druge po)(Jvine Xll v.), crkva u DonJrm Sr 1 1a loka li ~ iv.tuPB et rab u Z(kod Konjica) iz kasnog sredn3rg VIJC' .. k I . č', J I a, u ,un 'H: rn i K6.
lĐN, 178-181.
Pnvao Anđelić j u • vom crkve, c:rkvlc , c: u obzir da se ovdj( r 1
l oratorajumlma, ipu} 1rednJem vijeku. Ovu na pod ručJ u općln K , J.ntC'J1z1vnoj k1 lstijun l • , drveta. Ovo bi mo, Nadam 8t1 da će dnlj 1
taka o zid::mJU crknv Porncn u t.l poduci
polvine
xvr vijeka bi!
1 razHčit1h
stilova, 1 d u obzJr da f.IU Rrc·dnjnvJ u sjevemim k1 ajev1m Ako bih izno'»io pod&,.t ' koju su zap:jdnl h~vou orlržan 563. gr,d'n niheja i nJE:govog ljfdb(!n1lrn . rta ManiheJ i Pri ciHjan uče d • . cl&ru Pn cihjan drugi %'Uduiu r ! I n:u je ur1pćp po toJao. Dosljedni 1 , 1 B k ć >
901lu!lti jPd1 . Portugalijl, n nagluio l a 13 11. itanu Sab
lll!Blatl ljud I 18.llml.1 da Krista nlj Kanlhej ni Pri •
„lhej i Prisc''' - - .·neka bude P ~ J
1
(član 4). Tko ivjeruje ljud ka 'tjelesa podrf·đen~ hej i Priscilijan nisu vjerovali
u . &1
ldl•ll"JO •vaku vrst • naredio da l:' od 1ebe otklon l f poltuju sta1 ~ "-
v~Ula}u
'·~
...„. O
IVf)je l>Okojnlke Pokopavali u
'
Oz.l
.l
'• J. Zato je Sabor u Bragi dodao
l.!u me. o moraju s mesom
.
povrće
u pri talice Pnscilijana. Tada je 1 · ' ' ... i ni na Saboru Zato ne bih mogao ilYO tumačenje, ri / • > ) m ž„ PTimiJeniti na naše nadgrobne 1pomenike S J JJ 1 r ( 1 . ' ' ' 1 j P\ tma 1 to na čitavom pOdfU~jU ~v.b'le, jer sr „~ c· )J • J] z · na pravovjernim krićansktm ~obzira na ol ·r- 1 · J kvl. "I'o mogu dokazati za vrijeme kad d'JJali1ta manih,·j c·.i ll..t ~1·1" nu Bnsne i Hercegovine i susjedpt 1' Južnoj Fr& • '•.4 1" , • N)Pmal'!koj, ukoliko se i primi stano„ 16ara i pra vnih. d 1 Je u tim zapadnim zemljama bilo Ali pataTena up1 •vo u uruir,oJ polovini 12. stoljeća. aa prvom mjt11;tiu, u RVOjoj raspravi isporedio ravnokralki evanđelja ~a .~,llčn im križ~m s plo~e Kulina bana, i to 1,1
„.
.
ti;,
j
I••
11 tim bo J1d ste• • U Bosni i Her-
iillMIWll~m evanđelju
r.aa.n""a na nad9'1'Mqučke da IU llUllOJ.H) Ne bih •• negdje i u patarena i
ala. Zao boa
• • •pomentka. pl'ilo1 bilo
•••~"'' ploče. Na t1 hwlJtjunn t!Jl11li nJc' ni)„ ..... odrlan 181. pdine u pokraJJ.nJ GnllrlJI u špranlj l. Sn bor ( lll bo1 0•1llt&1 • • • t medu OltaUm iltJ6e 1e kanon 12 ·r11J k 11w11 v 11 f 0 =1~116, Ili, br. 74, U, 115; J. H e te 1e, I, ·a: •Oaaea, ld, BOD. 1•8, I, 101-103.
!t. lmt ~:~.:_
o. c. IV, s. 348.
ra•a. Dw ~ Altar, I, 8. 228--291. Duld.tanlna, B101rad-za11reb 102e, as1.
l.Jk polJroJnika na kamenoj iploči u ,pravoalavnam ~ '11 }gepclma 1kod C11Pljlne
(11. VI). Mislim da nl simbolima grozdova na atetlnthl dru101 komentara.
.\a•NltliM.ft
jlmo na jednom spomeniku u obl\ku viaoke plo~ poatojl p osn~ava nikakav djedovakl ltap, atarjeline bo.IJllke 61 1111 nikakav doatojanstvl'nlk bottumilake crkve, jer 1 61ja okollca odtle člatom ortodoksijom. Uostalom, 1imbo\ elje bo1umtl1ld·h dostojanatvenlka nego 1vlh kaluđ•• ..,, Roka u Splltu po1toji lik av. Roka aa ltapom (Sl. Vll). J*W bo1anake vlkarlje postoji lik kaluđera, franjevaca 1v. Jeronima na Marjanu po1tojl flgura ltapa u lljevoj lN 1lcv1 T kao l na neklm stećcima Iz Boane l Herceplec »T littera, 1lanum aa lutla et crucia d atcrLbLtuT«. • a lik ltapa n mora biti znak monalke slulbe ne10 I J1r1t1••). Stap u rucl go.1ta Milutina lz Humskog kod M nije nikako u vezi 11 manLhejaklm ueenj m, jer je 101t a 1'0d rasne 1reke go1pod kojl 1\1 mu dijelili boaate JUal pta Milutina ne mora značltl vanđelj neao, po ~ cllplomatakoj 1lulbl, 1plae dlplomatlje li) nUrad nlje bllo priltalica boaan1k crkve na području mDllOI. Zato onaj llk ltapa na 1t ćku mote označavati lll 11 iiekoa 1ve61nlka lll ka1uđera ikoji je bio porijeklom L brat1~1 MUoradovtćn, vojvodi Donjih Vlaha od polovlc I. fiJ•k•· Nema 1umnje da je neko od bratstava donjlh Vlaha l\'W4D!ik 111 lcllluđer, koji se ukopao lapo.d pomenuto1 .te6ka Konatno, rlidl u1poređ.ivanj1, napominjem da je na pečatu J$tj! adtne llJ'aden lik IV. Krlatofora 1a ltapom, dok U llj voj d)Jetek), D• je neko od bratatva Hrabrt'na Mlloradov\ća lltl1'1c lL1 kdUln dokawJu nad1robnl spom nicl monahlnj monahinje Marlje li VJdoltalka kod Radlmlje u 1 lu
Xolmq u l 1 t, o.(', s. 207. 895. 1. vino fH'lkuzuJc
lbN li
tua,
1
I kalugierie i kalug:,.1·i e koi se članu Dušanova zakonika s OJI ~
d'ne 1505. l
Sl. XII-b -
Sl. XII-a -
Drugi
dio natpisa .sa stolice vojvode Stipana u Ošanićima kod Stoca
MHoradovića
Početak natpisa vojvode Stipana Miloradovića 1Sa stolice u Ošanićima kod Stoca
'8) M. Vego, Zbornik, knj. II, br. 55 i br. 57 i GZM 1962, Arheologija, 202-203. B. Hr a b a k misli da je Radosav Hrabren samo po tituli vojvoda, dok se Yojvoda Vukić posljednji put javlja u dubrovačkim knjigama u augustu 1496. g. (GZM 1956 NS XI, sv. za ist. i etn., 35-36).
Sl.
~IV
-
NatpilS na nadgrobnoj
ploči
monahinje Marte u
Ošanićima
lkod Stoca
404
405
Hr1h'"· U
Vln
lfkom P.ovu r Y1 I V 1 ''
I
1
1t1lun &to I
tI
Zli
mt·11u dovl f>t1 POHltJt ~
/\ rJu
Ovo ju
nudlr1 Il '1 b),
lr1vlH„ l
Hlll~t1tJ
I m•zorn I ' t uf:l·vn ' 1,I J1ll j1 . 111 tu%e
H'kollk11 I l i i 1111
„.
lfllptl na vanJ.SCoJ •troni zida crklve 1v. NlkoJA tU 1'rljobnJu kod Stoca
„
„
da l\UDJ'lja da Je tako bllo 1 crkvom 1v. Nikole u Trljodara upravljali l vrlill ive potrebne ~· li opllan1h 61njenlca I kulturnih pojava na -i>m.m.iclma dolao um ,~.... .to 11pmo1 zaJdju6ka da epom~lct na RadlmlJl ne prlpadaju heretl-
..~_. . . . ._,_ nmSh imena nitl or1antzacljl bo1an.1ke crkve, ne10 jedino prav01lavaoi
••,niljell 4 njezinim vjernicima iz roda Hrabrena-Mlloradovl-ća-StLpa t njihovoj drutlnl. Nepobitni 1u h11torlj1ld dokazi da 1u vojvode Milo· vlldal1 Donj.i m Vla1lma tokom ~tavo1 perioda 15. vijeka. Indirektno rmlll aloNmo 1akljubttl da je rodonačelnik Mllorad, otac vojvode Stlpana, olco polovice 14. vijeka, jer mu Je 1ln StLpan blo komandant
•lldl• tdreda 1418, IOdlne. Ne bl me iznenadllo kad bi 1e u dubrova6kom lilo jol ltarijl podatak od pomenuto1 o ratovanju vojvode St1pana 9J6a. ajetlco •mole pron~ porodlc• ili nekl rod u 1rednjem vijeku,
• Miloredovt6t, ikoji tu stalno bUl prlvrlenl krlbanakoJ vjerolapovii•U 8tlcla. Kona6no 11 dade lzve1tl l zaklJu~ak da RldlmlJa alJe ,....... ~••• bo lto je arblJe 1a 1tećclm1 u Vt4olt.Su u 1elu Poprattma, Wla i 11Dtraln1, paroh1Jaln• crkva •• popom Dabitlvom na hlu Jol • • pJ1je 1111. 1odt.ne, \IPflYO u doba vlldtmja hwnekol l&tlet-:•IMCMll .a.ova. !•lim napomenuti da bJ&lapeld lzvjeltajl t~ko mlllll ~u ftOYOID YljMu ne lpOllllnju mno10 lcatollke u okolkd
lm••
11
''•lrn
M„d ,, li
lfl
iUOI
k11Uc1 ~Upa
1''no1
ftaro1
n 1zlva
~•llo
Ltlfzlce b •z u Ma.tara·
htJeake
.isto6no~
'1
J predjf'llc- rfJeke Ne. =•llW• od ~
•1 vlj ( " ._llVID Ter1111
menja l'I
11 21111\IO!n
rus,
Zaltit-
llGltnl kod riče PC>•toje lllillav,a Te1· , ,i 11 u..•) etlll Ter.ninua.
._.•:Vina.
•e ''"'
Zboa
karaktera r-
nazi\'fma
·1a.
buik .rn u pravcu MlUl,o 1'li rr.~k,i lat4na1 •doba Cclr.a T·iberija vojinlku veteranu
Zorb.tnovac Je o kultno mj"to staro 1roblj1.
je potpuno ispravan jer sam pronašao dva komada kamena iz t , mjeltaja s ukrasom dvopletera. enog naPodručje Ljubomira, stare srednjovjekovne župe L jubo ~uhvata viie sela i zaselaka. Njemu pripada i selo Cibrijan u blizi r .Jsena l srednjovjelrovnog i rimskog puta. Ime sela Cibrijan je nastalom ds . ia svetitelja av_. Ciprijana. Sigurno je u ovom selu nekad postojala ,, . CiptiJan&, VJerovatno j-oš iz doba. · U Capljini postoji rimski tabor ili v.illa rustica s im . _ . d .. eno, . gorjelo. u r o tk r1vem'h z1'd ova postoje VJJe male crkvice. u 3·ed UD ta strani kompleksa zgrada, postoje temelji zidova i skoro cv1·t no Južna· obJ..ik križ đ . ava ' J . J k u bil a sagr~ ena od :rimske opeke. Ne sumnjam da je Je ... 0 dlllca u cr ava a posvecena sv. Hermagoru koju su Južni Slovem 1· ovih jevom crkvom i odatle j ime Mogorjelo. Naš narod često naL'; . Mohori. UpG „ava ime svet 1'tel' . Ja u J"ednom mjestu umjesto imena samog mjesta. Reko.n tu poJ&VU ovako. Narod kaže: »Idem sv. MohoriJ·u ,;dem s ·A · · Jsao bih • 'td U : " V 11, id .« t' dan~_::!_~ Mogorjelu ima i ostataka slovenske kult~ , em sv. I v1, u ~m~ Sv-cSAVU . k nevne upotrebe. Masa takvih .predmeta ~ n~ročito sp~ . ema1JS og muzeja u Sarajevu koji su djelo . . la az.i. u obJavljen1. u Mogorjelu još postoje dva stećka u obHku pl vmwn~ } ađeni i s mačem T č" d oca s \.!. ~ m . · .. o ma 1 a se z1vot normalno odvijao i u sredn . .. st1ta J~~ diJelu Mogorjela postoji jedan r.imski sarkofag št Jer~ ,eku. Na vriio 1. ukop . poJe . d"nih st . „. o znc:.. • ...,_r a . se tu i . . ar1esma. Sloven1 ime Hermagora iz .Mohonje. Nai1 Sloven~ imaju Društvo sv. MohoriJ·a Od .g'J · ..., a1u kao horije . ast I . M . ovog lD"'~1·a M0 .ime Kagnorelius. - Je n a o une ogorjela iako postoji u srednjem VlJe „ k. '. i.t j, vlastito
~ cr~ ~
starokršćanskog
;4
4
_
redmi
I
w .
V
•
~ selu Tihaljin1 kod Imotskog nalazi se oveća . s. ~vom Crkvina. Vidio sam ostatke crkvenih Z'i~ova ·i ~rada I\fimarevića Clile l grupu stećaka. Nimalo ne sumn ·am da . o. olo mT„ogo rimske orkvi jer je selo Tihaljina bila prola;no uvd~ek ra~1 o st~rr.· ršć:anskoj ~ ~ je .J?~olazila glavna rimska magistrala v~JSpoe t I . putn;~a u rimsko YWW na DaJstarlJlDl tabulama. s aJom. I a :µostaj a se
°mje::o
U ~elu .Mokro kod Lištice, zapadno od Mostara .. . . Podgradina kod Kraljevića Stmk kuć 1 .. ' postOJI Crkvma 1 zaselak 1 x-J u sa DimitnJem . . .. . a~ Sergejevsk'a · e. zvrš1h . smo arh eo os"k o ISkopavanje n Iz crkv~ namJ·~ . ...i1:1_.~m, •I pronašli trobrodnu baziliku iz V „ k ' --. au.aJa se OWJ1AuJU dva osred . . k VIJe a som krila. Jedan komad se nalaz.i Z 1· nJe VlSO a kamena stuba s ukra~ Hercegovme u Mostara. Dio trob ~ ema. J~koD? muzeju a drugi u Muzeju aredrn.jem vijeku (oko 8 v) Na 1: ne _bazilike Je služio i nadalje u ranom 1 l crveno· boji ,_ . .. 1cu mJesta sam poku . d'. J oj.e Dimitrije Sergejevsk' . . . . pio ' Je ove fresaka u 4 radu. Poznate au Crkvd.ne u Donjim ~ ~~~ć.spo~mŽ~o iu svom objavljenom oatacima zidova i cricvenog namJ· ešt . a I ima I i tomis1ićima na N eretvi
I
aJa.
,..&vallO, odnosi se redovno na izvore i visove, dakle na takva m~a octuvek služila kao kultna i koja po svojoj suštini dobro odgovaraJU !llllJa ~ koje vlada gromom, munjom i oblacima.••) Nema sumnje da ~ ...., s1ovensko božanstvo koje označava gromovnika. Donosim još n.~o J" pepad&Pdn .· kko Ma11'1a~1· i 'Pi.11v C1sk11p1J• . ) . •. k č-'t-0 se Prema gra1n1icnnH1 IHlSft.nskc• l>iskup:j1 1 iz kEH:inug 81 l'iskupijr' BPslUl' (l)('sl1H'11sis ecc;le.q1a) bilo mn.ogo vc c v1e 1 ua vPijt"me poj:iv•' · · „ ·r. ba dn •nnglas1m da , ·su .i111i:•1ta liosa11sk1· 1JlR 1c~~PIJ 1'. .' .(~ • • • • . 0 ~ :voje po·drnčjt• zagn Jinl'-lrn i Jc1ti11slrn l1i:likup1Jn lrnsn11JC ulcl1)ptle diw terrto1 IJU stare bosam;k1· bislrnpij1" • Jz zaključa.ka sa l1011i1anskih sabor'a od !1:W. g·odi1111-"l ~~ vi·di ~a. je na rpod·učju nacJb'is.kuii.iJ'i• 11 S:dnni biil10 ~rn111ic1sla.na .11a č1-.1u lt11Jtl1 su buli monast:rli I I ' ' I ' . • • l ·đu]e j presld~ntes. ~Pnstoj:rnj1• satnlJislana tt t11 dllbrt tt 11f1š1111. ~ra.11:v1m~ po vr. pismo pape Gl'gurn I 11d nžujkn 60~. i~11tli11e, lrnj.P sp1irnl'nJP d10.l~leJskog blsku~n Pavla. Bi1skup Pavl1"l je uči nin 11c·kc •nenp111sl1vf' greški:. te Je papa odredrio da se on povučr »·hn nn1,n:tsl 1:-l'io« • 111 ) • • • Na drugom salonitansko1n sabl)ru (5:t3. godine) sporntnJe s~ Baroens~s ecclcsia s ·kraja V stoljieća. Šišić mi~li cin SP p1)d tim i.rnenom krlJe Baloens1s ecclesia sa sjedištem u riimskom mj11 st.u l3aloe, u dnnašnjern Varcar-Vakufu, dok 'D. Mandić misli da _.;e ovdje racJii n liiskupij i best uensk.oj kod Zenice.17) Sišićevo mišljenje se ne može odr·žrtl i j0r je• u istorn saboru odlučC'Ilo da se od stare biskupije B( katedrale manJeg bi ma od nove. •Ovo nam ) 1 2 ostal i, Belina ipovelja jz 1244. godine (s~.. . . "".~· . . og, ... -d ' ro1·u na Crkv.ini u » V.U!>llJCVOJ hllSl'I« bilo JC s n•o g1 "'lb!.Jl! Na M ar1Jm . . U emlJ"i su pronađena dva groba sa ovalnim kam~ni 11 s urk sa stećcima. z . .. k u · 1 , k t' • . 0• J ·"nog srcdnJeg \'1Jl' fazima ·JZ vreme na k ...~ . u. ·JCC nom sun o agu Jt bilnc Č'\Š , a . .. bl'k že ići od XIV do XVI st11lJel.:a, knd su se u nns izra ' 1· rlj o valni' ČJJJkf 1 '615)mos rkofaro J'ednog od porodice · "' k · · · 13 · k k San 0\''IC.'ll IZ lS upa t) d I ,1 wn ul't'\ n sar o az1 . a ?:> " • k · •· 1· · . jr od l" 1ma ova1ni· o bl„k ' , dok su u Zapadnoj Evropi. 1:i. v1 Ol) 1t:1 pozncti . do XI stoljeća. u svakom slučaju, u Bosni rno1·anitJ rnčun ati n 1 izvjl'!~mu retardaciju u izradi ovalnih sarkofaga.
·t11
Cl'
duhrovn~kom izvon~ in~lndccij1· d11u1'(1\•n~kt11ll 1~lBTllkl1
rhb0Sl1Ll i lio< tC1Jl L ~ • : V , . Vl'llbmmu ri 1Jud1d~l.·d. . . . . . i na nasdJu . ·u 1d ljl!lS. t:'tHl11ll' ~p111n1111(' :;1 v1l.iJCl Snrny uvns .i u turskom 1zvui ' "" · · 111't / l:"' ·n lin.•' n l}Ođ ~ 'l'd ctok sP k11s:illH Snn1j1•vn s 1)11111111Jt' 1l 1c ' ,1 '"' · ~ • .i .1 • • vilajet HodidJ .;1 t ·'('tl !'