Informatika i računalstvo : Zbirka zadataka iz informatike i računalstva za srednje škole i gimnazije 9789532322507 [PDF]

Zitiervorschau

Vinkoslav Galešev • Predrag Brođanac • Milan Korać • Ljiljana Mileti ć Sanja Grabuzin • Snježana Babić • Zlatan Soldo • Lidija Kralj • Gordana Sokol

INFORMATIKA I RACUNALSTVO v

Zbirka zadataka iz informatike i računalstva za srednje škole i gimnazije

1. izdanje Zagreb, 2009.

Informatika i računalstvo Zbirka zadataka iz informatike i računal stva za srednje škole i gimnazije Autori: Vinkoslav Galešev, Predrag Brođanac , Milan Korać , Lji ljana Miletić, Sanja Grabuzin , Snježana Babić , Zlatan Soldo, Lidija Kralj, Gordana Sokol Urednik: Vinkoslav Galešev Recenzija: Zlata Trupčevi ć , Armando S laviček Lektura: Kristina Lovrić- Matijević, Kristina Prilika Ilustracija naslovnice: Tomislav Priprema za tisak: Tomislav

Stanoj ević

Stanojević

Tisak: Gradska tiskara Osijek Dio slika iz foto-arhive časopisa Bug, Mreža, Enter i Drvo znanja.

Za izdavača: Robert Šipek I zdavač:

SysPri nt d.o.o. XlV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska tel: (01) 6558740, fax: (01) 655 8741 e-mail: [email protected], web: www.sysprint.hr

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo rješenjem: Klasa: UPW 602-09/08-03/00577 Ur. broj : 533-12-09-02 Zagreb, travanj 2009.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sve učilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 699667 ISBN 978-953-232-250-7

© SysPrint d.o.o, Zagreb, svibanj 2009. Nijedan dio ove knjige ili CO-a ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji nač in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

SADRŽAJ Predgovor . ........................... 5

1 Osnove informatike . . ................. 6 1.1 Osnovni pojmovi . ..... .. .. ... . ..... 8 1.2 Povijesni razvoj računala ............ 9 1.3 Vrste računala ............. . . . ..... 9 1.4 M atemat i č ke osnove rada računala ... 11 2 Strojna i programska oprema računala . . . 34 2.1 Strojna oprema ................ . .. 35 2.2 Programska oprema .. . ... . .. ...... 38 2.3 Kako radi računalo ...... . . .. . ..... 40 3 Osnove rada s računalom . . .. . ....... . 42 3. 1 Operacijski sustav ... . ... .. .. ... ... 43 3.2 Rad s podacima i uređajima . . ... . . . . 48 4 Obrada teksta ... .. ........ . ....... . 52 4.1 Uvod u obradu teksta ... . . . .... . . .. 55 4.2 Oblikovanja dokumenta . ... ... ... . . 56 4.3 Rad s blokovima teksta .... . .. .... . . 58 4.4 Rad s tabulatorima ................ 59 4.5 Rad s tablicama ......... . . ....... 60 4.6 Ispis dokumenta .................. 62 4.7 Dodatna oblikovanja teksta . .. ... . .. 62 4.8 Slike i crteži ... ... . ..... .. ........ 63 4.9 Dodatne mogućnosti i alati .......... 67 5 Proračunske tablice ................ . 70 5.1 Uvod u proračuns k e tablice .... . .... 72 5.2 Prilagođavanje tablice ....... . . . . . .. 74 5.3 Rad s radnim listovima . ............ 74 5.4 Vrste podataka i njihovo oblikovanje . . 74 5.5 Računanje u Excelu .......... . ... . 77 5.6 Grafikoni ........... ............. 84 5.7 Sortiranje podataka . . ....... .. . . ... 88 5.8 Slike i crteži ............. .. ....... 89 5.9 Priprema za ispis i ispisivanje ........ 90 6 Baze podataka . .................... . 92 6.1 Osnovni pojmovi . ... .. .... . ....... 93 6.2 Baza podataka Access ............. 93 6.3 Tablica podataka . .. ... . . .. .. ...... 93 6.4 Zajednička polja u tablicama ........ 97 6.5 Izrada upisnog obrasca ..... .. . . . .. 99 6.6 Stvaranje upita ......... ... ... . . . 101 6.7 Stvaranje izvještaja . .. . . ...... . ... 101 7 Internet . ......................... . 104 7.1 Uvod u internet ........... .. ..... 107 7.2 Povezivanje na internet ............ 107 7.3 Pregledavanje i pretraživanje interneta ...................... . 108 7.4 Ele ktronička pošta ... .... . ....... 120 7.5 Razmjena datoteka na internetu .. . . . 120 7.6 Virusi i antivirusna zaštita .. .. ...... 120

8 Snimanje i obrada multimedije . ....... 124 8.1 Uvod u multimediju . ... ... ... .. .. . 125 8.2 Zvuk i glazba . .. . .. .............. 126 8.3 Crtež, sli ka, fotografija . . . .. . .. . . .. 129 8.4 Animacija i video . .. . . . . .......... 130 9 Izrada prezentacija ................. 132 9.1 Program PowerPoint. . .... . .... . .. 133 9.2 Izrada prve prezentacije ... . .. .. . . . 133 9.3 Dodavanje slajdova . .... . . .. . .. .. 133 9.4. Rad s tablicama ... ... .. ..... . .. . 136 9.5 Oblikovanje prezentacije . . ... . . . .. 138 9.6 Animacije i posebni efekti . . .. . .. ... 141 9.7 Multimedija u prezentaciji ...... . ... 143 9.8 Ispis prezentacije . . .... . . . . ...... 144 9.9 Izvedba prezentacije ..... . ........ 144 10 Izrada web-stranica . ............... 146 10.1 Uvod u izradu web-stranica . ...... 148 10.2 Prva web-stran ica .. ......... .. . 149 10.3 Rad s tekstom . . ............ . . . . 149 10.4 Izrada web-mjesta . ..... . .... .. . 150 10.5 Teme u FrontPageu ... .. ... .. . ... 150 10.6 Rad sa slikama ...... . .... . ... .. 151 10.7 Poveznice .... .... . .. ....... ... 152 10.8 Navigacija na internetu .......... 154 10.9 Rad s tablicama .... . .... ... . ... 154 10.10 Rad sa zvukom ............ . ... 159 10.11 Objavljivanje web-mjesta ........ 160 11 Uvod u Microsoft Office 2007 . ...... . 162 12 Programiranje . ... .. .............. 168 12.3 Programski jezik QBASIC .... . . .. 168 Uvod . .............. . ... ... ... 168 Zadaci ... . . . ... . ... . . . . .. . . . . 179 12.4 Programski jezik Pascal ....... .. . 196 Uvod ... ...................... 196 Zadaci ... . ... . . . . ............ 229 12.5 Prog ramski jezik C .............. 240 Uvod ...................... . .. 240 Zadaci . . . .. . .... .. .... ... . . .. 277 13 Objektno orijentirano programiranje . . .. ..... . ........ . 298 Dodatak . .......................... . 314

Dragi

učenici,

iz vašeg dosadašnjeg iskustva znate da se znanje najbolje stječe vježbom i rješavanjem praktičnih zadataka. To posebice vrijedi za predmet informatika i računalstvo. Stoga smo uz udžbenik Informatika i računalstvo priredili i ovu opsežnu zbirku zadataka. Zbirka sadržajno slijedi poglavlja u navedenom udžbeniku. Skrećemo vam pozornost na poglavlja o programiranju koja su nešto drukčije organizirana. U dvanaestom poglavlju Programiranje obradili smo tri programska jezika - QBASIC, Pascal i C. Naravno, rješavat ćete zadatke samo iz onog programskog jezika kojeg obrađujete na nastavi u školi. Za one koji žele produbiti svoje znanje, priredili smo opsežniji uvodni dio (za svaki programski jezik zasebno). U trinaestom poglavlju Objektno orijentirano programiranje donosimo zadatke iz programskog jezika C# koji se nastavljaju na gradivo obrađeno u udžbeniku. Da biste mogli koristiti zbirku kao samostalno sredstvo za učenje i vježbanje, svako poglavlje započinje kraćim uvodom u kojem ponavljamo bitne dijelove iz udžbenika. Neki su uvodni dijelovi prošireni dodatnim sadržajima, sukladno raznovrsnim nastavnim programima u srednjim školama. Većinu

zadatka lako ćete riješiti ako pažljivo pročitate gradivo iz udžbenika. No, neki zadaci zahtijevaju dodatno promišljanje i samostalnu primjenu stečenog znanja. Takve smo zadatke pokušali učiniti što zanimljivijima i bliskijima svakodnevnim životnim situacijama pa će vam, nadamo se, predstavljati dodatni izazov za rješavanje. Rješenja zadataka

naći ćete

na CD-u uz udžbenik.

Ova zbirka zadataka poglavito je namijenjena vama. Rješavajući zadatke i praktične probleme temeljitije ćete naučiti gradivo. Osim toga, sami ćete moći procijeniti koliko dobro ste usvojili gradivo. Time ćete postupno postati samostalni u primjeni stečenog znanja. A to je i cilj vašeg obrazovanja.

Puno uspjeha žele vam autori

5

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka

1 OSNOVE INFORMATIKE Podatak je niz sačinjen od slova, brojki i znakova koji nešto znače. Informacija je

podatak koji ima smisao, neko događaju

predmetu,

određeno značenje.

Skup informacija o pojedinom

ili pojavi tvori naše znanje.

Informatika je znanost koja se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka

i sredstava za (automatsku) obradu podataka. Temeljni elementi kojima se bavi informatika su informacije i

elektronička računala

kojima se

obrađuju

podaci.

Raču­

nalstvo se isključivo bavi računalima, tj. proučavanjem i razvojem računala kao

složenog sustava. Računalo

pomaže

čovjeku

da brzo i

točno

obradi podatke i tako

dođe

do infor-

macija. Računalo

je sustav koji se sastoji od strojne i programske opreme. Suvremeno

računalo

je

elektronički,

uređaj

za obradu

elektromehaničkih

naprava za

digitalni, automatski i programibiini

podataka. Računala

nisu oduvijek bila takva. Razvila su se iz

obradu podataka. Tek je izum tranzistora poznajemo.

Računala

održavanje. To je

omogućio

izradu

računala

kakvu danas

su postala manja, pouzdanija i jeftinija za proizvodnju i

omogući l o

njihovu masovnu proizvodnja i primjenu. Izum mikro-

procesora utjecao je na pojavu nove vrste računala. Masovnom proizvodnjom osobnih računala računala su stekla široku primjenu u svim granama ljudske

djelatnosti. Računala

se

međusobno

razliku po izgledu, sposobnostima, dijelovima od kojih su

sastavljena itd. Zbog toga se može pojaviti problem kompatibilnosti njihove strojne i programe opreme. Ipak, računala funkcioniraju na s li čan način i na sličnim osnovnim prinCIpima. Temeljni principi rada

računala

oslanjaju se na von Neumannov model, uporabu

binarnog brojevnog sustava i jedinstveno 6

l ogičko zaključivanje.

1 Matematičke osnove rada računala Računalo

funkcionira kao digitalni uređaj - obrađuje samo numeričke podatke. Sve

ostale podatke (slova, zvukove, slike itd.)

računalo

zapisuje u obliku brojeva.

nalo brojeve zapisuje u binarnom brojevnom sustavu, i 1. Svaki podatak i instrukcija koji se unose u Cjelokupan rad Računalo

računala

računalo

koristeći

Raču­

samo znamenke O

kodiraju se u binarni zapis.

temelji se na kombiniranju dvaju stanja binarnog sustava.

je po svojoj strukturi

(građi)

binarno. Strujni krugovi od kojih je napravljeno

mogu biti samo u jednom od dvaju stanja: ima struje i nema struje. Matematičke

osnove računala temelje se na binarnoj prirodi računala te njegovim

komponentama pomoću kojih se može simulirati logičko zaključivanje. Engleski matematičar

George Boole postavio je formalna

njemu nova Računalo

matematička

matematička

pravila za logiku pa je po

disciplina nazvana Booleova algebra ili Booleova logika.

je sastavljeno od komponenti (sklopova) pomoću kojih može simulirati lo-

gičko zaključivanje

na temelju Booleove algebre. Logički sklopovi su osnovne je-

dinice od kojih se tvore računala. Logičke

izjave mogu se zapisivati u obliku

logičkih

varijabli. Budući da logička va-

rijabla može imati samo dvije vrijednosti (istinita ili neistinita), rezultat logičke izjave skraćeno

se može zapisati u binarnom obliku: 1 - istina, O - laž.

Logičkim

izjavama možemo vršiti iogičke operacije. Operacije označavamo sim-

bolima. Logičke simbole nazivamo logički operatori ili logičke funkcije. Osnovni logički

operatori su I (engl. AND), ILI (engl. OR) i NE (engl. NOT).

Osnovna pravila za

logičke

operatore prikazujemo u tablicama istinitosti. Tablice

istinitosti imaju ulazni dio u kojem su navedene sve logičkih

nosti

moguće

vrijednosti povezanih

izjava te izlazni dio u kojem je ispisan ishod njihovog povezivanja, tj . vrijed-

logičke

funkcije.

Uporabom specijalnih programa moguće je simulirati rad logičkih sklopova računala. To omogućava lakše projektiranje logičkih cjelina računala (npr. integriranih krugova i procesora).

7

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.1 Osnovni pojmovi 1.1. Na termometru očitavamo podatke o temperaturi. Jesu li ti podaci informacije? Objasnite. 1.2. Zlatan je u školi dobio zadaću napisati rad o primjeni računala u suvremenim

automobilima. Prijatelj mu je preporučio dvije odlične knjige, obje približno jednako opširne. Jedna je upravo objavljena i na japanskom jeziku, a druga je starijeg izdanja na engleskom jeziku. Iz koje knjige će Zlatan dobiti više informacija? 1.3. Što više utječe na naše znanje - podaci ili informacije? 1.4. Koja je razlika

između

podatka i informacije?

1.5. Da li je informacija ujedno i podatak? Utemeljite svoj odgovor. 1.6. Koji utjecaj imaju informacije na naše znanje?

1.7. Koji utjecaj ima naše znanje na podatke i informacije? 1.8. Koja je razlika između informatike i računalstva? 1.9. Navedite nekoliko opisnih odrednica računala . 1.10. Navedite nekoliko primjera uporabe računala u svakodnevnom životu. Ukažite na

prednosti njihove uporabe. 1.11. Što znači kada kažemo da je računalo digitalni uređaj? 1.12. Zašto je programibilnost računala tako važna osobina, koja ga razlikuje od svih ostalih uređaja, naprava i strojeva? 1.13. Opišite pojam strojne opreme računala (hardware) . Što se tu sve ubraja? 1.14. Bez čega računalo ne može primati ni izvršavati namjenske zadaće? 1.15. Računalo je tako konstruirano da mu se mora instalirati programska oprema. Je li to

prednost ili pak nedostatak računala? Objasnite. 1.16. Kako biste objasnili sve učestaliju zastupljenost računala u igrama i igračkama za djecu? 1.17. Što znači biti informatički pismen, a što informacijski pismen? 1.18. Što je važnije - biti informacijski pismen ili bili informatički pismen?

8

1 Matematičke osnove rada računala 1.2 Povijesni razvoj računala 1.19. Navedite nekoliko razloga koji potiču čovjeka da smišlja i usavršava sredstva i naprave za računanje. 1.20. Iako je abak jednostavna naprava skromnih mogućnosti, održao se u uporabi do današnjih dana. Kako biste to mogli objasniti? 1.21. Navedite barem jedan primjer računalne naprave čiji izumitelj nije mogao do kraja ostvariti svoje zamisli jer tadašnja tehnologija izrade nije bila u stanju realizirati njegove zamisli. 1.22. Uporaba koje vrste energije je bila odlučujuća za ubrzani razvoj računala? Objasnite zašto. 1.23. Što je Hollerith uspio dokazati svojim sortirnim strojem? Koje dalekosežne posljedice je to imalo na daljnji razvoj računala? 1.24. Zašto je drugi svjetski rat značajno potaknuo nastojanja za usavršavanje računala? 1.25. Iako je Colossus bio prvo pravo elektroničko računalo, ipak se računalu ENIAC

pripisuje ta titula. Objasnite zašto. 1.26. Elektronska cijev i tranzistor rade na sličnom principu. Unatoč tome, tranzistor je daleko zaslužniji za razvoj suvremenih računala. Objasnite zašto. 1.27. Izum mikroprocesora utjecao je na razvoj nove vrste računala. Navedite o kojoj vrsti računala

je riječ i objasnite zašto?

1.3 Vrste računala 1.28. Često kažemo da se računala razlikuju po snazi. Što točno pod time mislimo? 1.29. Koje računalo opće namjene poznajete? Kakvo treba biti računalo opće namjene? 1.30. Kada šaljete poruku elektroničke pošte preko Internet mreže, vašu poruku zaprima i dalje prosljeđuje do korisnika kome je poruka namijenjena određena vrsta računala. Kojoj vrsti pripada takvo računalo?

9

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.31. Objasnite kako se računalo iz stroja za računanje razvilo u najsvestranije pomagalo čovjeku? Što mu je omogućilo takav razvoj? 1.32. Koja je osnovna razlika između superračunala i osobnog računala? 1.33. Koja su dva osnovna standarda po kojima se proizvode osobna računala? 1.34. Neka osobna računala nisu međusobno kompatibilna. Što to znači? Koja su to računala koja međusobno nisu kompatibilna? 1.35. Kako se računala dijele po veličini? U koju skupinu po veličini spada računalo na kojem radite u učionici za informatiku? 1.36. Zašto je važna podjela računala po proizvođaču procesora? Kakve to ima veze s nabavkom dijelova za računalo? 1.37. Koliko puta su današnji procesori brži od prvih procesora za osobna

računala?

1.38. Krešo je naumio kupiti novo računalo. Budući da sebe smatra računalnim znalcem, odlučio je da neće kupovati gotovu računalnu konfiguraciju, nego da će sam odabrati komponente (strojne dijelove) za svoje računalo koje će biti po IBM standardu. Koju odluku mora Krešo najprije donijeti? Koju komponentu će najprije nabaviti? 1.39. Marko ima računalo s procesorom Pentium III. Što možemo zaključiti o starosti

Markovog računala? 1.40. Jure ima računalo s procesorom čiji je radni takt 2,8 GHz, a Šime računalo s procesorom radnog takta od 2,2 GHz Što možemo zaključiti čije računalo je brže, tj. koje računalo će brže raditi? 1.41. U koju skupinu

računala

spada notebook?

1.42. Pronađite podatak kako se zove superračunalo koje je pobijedilo šahovskog velemajstora Garija Kasparova u šahovskom turniru? 1.43. Ako znamo da čovjek u najboljem slučaju obrađuje oko tisuću bitova podataka u sekundi, a da je brzina današnjih procesora više milijardi instrukCija u sekundi, kako objasniti da čovjek još uvijek pobjeđuje računalo u igranju šaha? Što nam to govori? 1.44. Spadaju li pametni mobiteli (Smartphones) u osobna odgovor.

računala.

Utemeljite svoj

1.45. Kako objasniti potrebu suvremenog čovjeka da neprestano uza se ima riječ o prolaznom modnom trendu ili možda o novom obliku ovisnosti?

10

računalo?

Je li

1 Matematičke osnove rada računala 1.4 Matematičke osnove rada računala 1.4.1 Binarni zapis 1.46. Što je bit? 1.47. Od koliko znamenaka je sastavljen binarni brojevni sustav? 1.48. Na internetu potražite informaciju o tome zašto i od kada dekadski brojevni sustav, a računalo binarni brojevni sustav?

1.4.2 Mjerne jedinice za

količinu

čovj ek

upotrebljava

memorije

1.49. Poredajte sljedeće jedinice po redu, počevši od najveće : kB, bit, GB, MB, TB, B. 1.50. I zračunajte: a) 2 TB =? MB b) 2048 B = ? kB c) 18 GB = ? B d) 700 MB =? B 1.51. Koliko bajtova u memoriji

računala

zauzima

rečenica

koja se sastoji od 1700 znakova?

1.52. Koliko pjesama u MP3 zapisu možete spremiti na CD čiji je kapacitet 700 MB, ako zapis jedne pjesme ima kapacitet 7 MB ? 1.53. Danas gotovo svaki mobilni aparat ima mogućnost fotografiranja, spremanja video i audio zapisa na mobilnu karticu . Zapisi mogu biti različitog kapaciteta kao i kapaciteti mobilnih kartica. I zračunajte:

a) Ako je kapacitet mobilne kartice u vašem mobilnom aparatu 600 MB, a redom ste pohranili na nju 10 slika sljedećih kapaciteta: 80 kB; 1,32 MB; 45 MB; 1456 kB; 3526 B; 43456 B, koliko će ostati praznog prostora na kartici za spremanje novih zapisa? b) Miro šalje Olegu preko Bluetootha video zapis sa spotom jedne pjesme. Kapacitet kartice u mobilnom aparatu je 420 MB, a kapacitet video zapisa je 10840 kB. Hoće li na mobilnoj kartici biti dovoljno prostora za spremanje video zapisa sa spotom pjesme?

11

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.4.3 Brojevni sustavi Binarni brojevni sustav 1.54. Koji od navedenih brojeva ne pripadaju binarnom brojevnom sustavu i zašto? a) 10000 b) 010101 e) 10021100 d) 11 e) 1,01 f) 0,1111 g) 000001 ,1000 h) 8,1 1.55. Koliko različitih brojeva možemo prikazati s četiri znamenke u binarnom brojevnom sustavu? Koji je pri tome najmanji broj? Napišite taj broj u dekadskom obliku. 1.56. Pretvorite a) 24 b) 128 e) 36 d) 101 e) 225 f) 53 g) 1 h) 11

sljedeće

dekadske brojeve u binarne:

1.57. Pretvorite sljedeće binarne brojeve u dekadske: a) 101 b) 11 e) 1011100001 d) 110011 e) 10110011 f) 10101 g) 1 h) 10 i) 11111

12

1 Matematičke osnove rada računala

f3

Savjet Pomoću kalkulatora na Degrees O Radians O Hex 0 Dec O Ocl O Sin osobnom računalu možemo pretvarati brojeve iz jednog u D lnv D Hyp [ Sackspace CE drugi brojevni sustav kao i vršiti računske operacije. Možemo raditi s dekadskim, binarnim, oktalnim i heksadekadskim brojevima. Postupak pretvaranja brojeva iz jednog sustava u drugi (npr. broj iz dekadskog u Kalkulator (Ga/culator) u znanstvenom (Scientific) heksadekadski zapis) : 1. utipkamo dekadski broj 161 2. kliknemo mišem na oznaku Hex

o

I

I

I[

0·1 O Grads

I[

C

načinu

rada

3. rezu ltat je A1 (1SI Želimo li vršiti računske operacije s brojevima u bilo kojem brojevnom sustavu, dovoljno je kliknuti na oznaku željenog brojevnog sustava. Daljnji postupak je isti kao i za računske operacije s brojevima udekadskom brojevnom sustavu.

Heksadekadski brojevni sustav 1.58. Koji od navedenih brojeva ne pripada heksadekadskom brojevnom sustavu i zašto?

°

a) A3

b)

d) 9,9

e) EOOOO

e) X103 f) 18

g) G5A

1.59. Usporedite sljedeće brojeve i stavite odgovarajući znak>, < ili

a)

A7(16) b) 8CE(16)

e)

43(16)

76(16) e) 111A(16) f) EOF(16) g) 20(16) h) 99(16) i) 100(16) d)

D

D D

D

D

18(16) 544(16) 8E(16) A1 (16) 324(16)

D

FEO (16)

D

C2(16) AO(16)

D D

=:

10(16)

13

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.60. Pretvorite

sljedeće brojeve u zadane brojevne sustave:

a) 24(10) = ?(16)

b) 4E23(16) = ?(10)

c) 1349(10) = ? (16)

d) 142(10) = ? (16)

Oktalni brojevni sustav 1.61. Koji od

sljedećih brojeva ne pripadaju oktalnom brojevnom sustavu:

b) 88 f) 1

a) 17 e) 145

1.62. Pretvorite

b) 101

h) 79

c) 27

d) 115

c) 27

d) 115

sljedeće dekadske brojeve u oktal ne:

a) 36

Pretvaranja sustava

d) 10111

g) 8

sljedeće oktalne brojeve u dekadske brojeve:

a) 36

1.63. Pretvorite

c) 29

b) 101

između

binarnog, oktalnog i heksadekadskog brojevnog

1.64. Svoju visinu izraženu u centimetrima zapišite u heksadekadskom obliku. Heksadekadski oblik pretvorite u oktalni, a oktalni pretvorite u binarni i na kraju binarni pretvorite u dekadski. Što možete zaključiti?

1.65. Koji je broj

veći:

a) B03(1 6) ili 7042(8)

b) 1001101 (2) ili 21 (8)

1.66. Pretvorite brojeve 632(8) i E2(16) u binarni zapis. 1.67. Koliko nula ima u binarnom zapisu broj 040 (1 6) ? 1.68. Pretvorite

sljedeće brojeve u odgovarajući broj zadanog brojevnog sustava zadanim

redoslijedom:

a) 12 (10) -- ?. (2) - ?. (8) - ?. (1 6) c) 213(8) = ?(2) = ?(16) = ?(10) e) EF1 (16) - ?. (2) - ?. (10) - ?. (8)

b) 4A (16) - ?. (2) - ?. (8) - ?. (1 0) d) 100010001 (2) = ? (16) = ?(10) f) 12 (8) - ?. (2) - ?. (1 0) - ?. (1 6)

g) \1 0)= ?(2) = ?(8) = ?(1 6) h) 1110011(2)= ? (8) 1.69. Koliko nula ima u binarnom zapisu broja 45(10,?

1.70. Broj 0(16) pretvorite u oktalni broj.

14

= ?(10)

= ?(8)

= ?. (1 6)

1 Matematičke osnove rada računala 1.71. Broj 10110011 (2) pretvorite u dekadski broj. 1.72. Broj 777(8) pretvorite u binarni broj. 1.73. Poredajte po veličini brojeve počevši od najvećeg: 10110011 8(2)' A3F(16),24(10)' 6042(8)' 1.74. Radnik je dobio godišnju nagradu za svoj rad u iznosu 401 2 (10) kuna. Odlučio je kupiti novi mobilni uređaj po cijeni od 3018(16) kuna. H oće li imati dovoljno novaca da ga kupi? 1.75. Popunite tablicu: 1011001 732 148

EF C1 10000000 1.76. Koje su dvije tvrdnje istinite? Oktalni broj 43(8) jednak je: a) dekadskom broju 35 b) dekadskom broju 32 c) heksadekadskom broju 23 d) heksadekadskom broju 125

Prikaz brojeva u

računalu

1.77. Na raspolaganju za prikaz broja imamo jedan bajt. Kako prikazan dekadski broj 5? 1.78. Koji su dekadski brojevi pohranjeni u

s lj edeća

[ 1 1 11

b)

O 010

c)

O 010 O O O

O O O

010

O 010

1 11

O 011

O 11

1 [ 1 11

1 1

1 11

f)

1 11 11

O O O

11

biti

O 11

O 11

e)

O

1 11

O 0 10 1 I 1

1 11

raču nal a

O 11

1 11

d)

u memoriji

dva bajta:

1 : 1 1 11 O 011

a)

će

1 1 10 010 15

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.79. Na raspolaganju za prikaz broja imamo dva bajta. Kako prikazan binarni broj 111001111?

će

u memoriji računala biti

1.80. Na raspolaganju za prikaz broja imamo dva bajta. Kako će u memoriji računala biti prikazan broj 2F1 B(16?

1.81. Što je mantisa, a što eksponent sljedećih brojeva: a) 2,356E + 13 b) 8,445E-9 c) 4,002E+0 1.82. Napišite u zapisu kliznog zareza s ljedeće dekadske brojeve: a) 5 b) 1,456 c) 2400 d) 78,456 e) 456789123 f) 0,00002456 g) 0,000000012 1.83. Tehnikom dvojnog komplementa prikažite broj -28(10) u zapisu od 8 bita. 1.84. Prikažite eksponencijalno i notacijom kliznog zareza brojeve: 2345,45 i 0,0000254. 1.85. Prikažite zadane decimalne brojeve u 8-bitnom registru s predznakom: -50i-13. 1.86. Izračunajte vrijednosti slijedećih računskih operacija tako da uporabite aritmetiku dvojnog komplementa i registar od 8 bita. a) 25 - (-3) b) 36-(-12) c) -14 - 8 d) 43 - 3 1.87. Koji je najmanji cijeli broj kojeg možemo smjestiti u registar sa 8 bita. 1.88. Koji je najveći cijeli broj koji se može smjestiti u registar sa 16 bita. 1.89. Napišite u zapisu s pokretnim zarezom a) 1,124 b) 123,123 c)4444 d) 0,00012 e) 10000125

16

(točkom) sljedeće

dekadske brojeve:

1 Matematičke osnove rada računala 1.90. Pretvorite a) b) c) d) e)

sljedeće

dekadske brojeve u binarne:

0,25 12,5 0,125 5,4 22,1

1.91. Pretvorite dekadski broj 43,625 i 1,25 u binarni broj. 1.92. Pretvorite dekadski broj 13,3 u binarni. 1.93. Pretvorite a) b) c) d)

sljedeće

Točnost

odredite sami.

binarne brojeve u dekadske:

11,11 11,001 1011,111 1000,101010

1.94. Pretvorite binarni zapis 1011010,0001 u oktalni i heksadekadski zapis. 1.95. Pretvorite oktalne brojeve 5043,12 i 7052,13 u binarni i heksadekadski zapis. 1.96. Pretvorite dekadski broj 173,92 u oktalni s točnošću od 4 decimalna mjesta. 1.97. Pretvorite dekadski broj 124,125 u oktalni broj. 1.98. Dekadski broj 5122,425 pretvorite u heksadekadski broj. 1.99. Pretvorite broj 110,001 u oktalni zapis. 1.100. Pretvorite oktalni broj 7,05 u binarni zapis. 1.101. Pretvorite heksadekadski broj 19D,05 u binarni zapis. 1.102. Pretvorite

sljedeće

brojeve u dekadske:

a) 1100100,01 (2) b) 317,5(8) c) 20AB,4(16) '

1.103. Prikažite zadane realne brojeve u standardnoj

točnosti :

a) -215 b) 112 c)4,1 25

1.104. Koje su vrijednosti prikazane u 32-bitnom registru postavljenom na standardnu točnost? a) 1111 1111 0101 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO b) 0101 1111 1111 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO c) 1100 1001 1000 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO d) 0111 1111 1011 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO 17

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.105. Koji su brojevi zapisani u memoriji rač unala:

lolololololol11olq11110111011111111101010101010101010101 01010101 111010101010 1111101110 1111111111 101 110101010 101 010101010101010101 1.106. Prikažite slj edeće brojeve u memoriji račun ala: a) -21,375 b)11,15 e) 132,625 d) -45,345

Binarna aritmetika Pravi la za zbrajanje u brojevnim sustavima: OKTALNI brojevni sustav baza = 8 Zbroj znamenki < baze: npr. 2 + 4 pišemo 6 i pamtimo O Zbroj znamenki = baze: npr. 6 + 2 pišemo O i pamtimo 1 Zbroj znamenki > baze: npr. 6 + 9; pišemo za koliko je broj veći od baze; npr. 15 - 8 = 7 i pamtimo 1

BINARNI brojevni sustav baza = 2

0+0=0 1 + O= 1

0+1 =1 1+1= O i pamtimo 1

HEKSADEKADSKI brojevni sustav baza = 16 Zbroj znamenki < baze: npr. 7 + 5 pišemo e i pamtimo O ; Zbroj znamenki = baze: npr. 8 + 8 pišemo O i pamtimo 1; Zbroj znamenki > baze: npr. 7 + A; pišemo za koliko je broj veći od baze; npr. = i pamtimo

17 - 16 1

1.

1.107. ZbrOjite s lj edeće binarne brojeve:

18

a) 1011 (2) i 1111 (2)

b) 101101 (2) i 1001101 (2)

e) 1000(2) i 111 (2)

d) 1110011(2) i 11011(2)

e) 1(2) i 1(2) g) 111 (2) i 11 (2) i) 101 (2) i 111 (2)

f) 10(2) i 10(2) h) 111111 (2) i 11111 (2)

1 Matematičke osnove rada računala 1.108. Izrazite u binarnom zapisu brojeve 321 (8) i 82(16)" Zbrojite dobivene brojeve. 1.109. Zbrojite: a) 11001 (2) + 101,01 (2) = b) 1000,1 (2) + 101 (2) + 11 (2) = c) 111 (2) + 1001 ,01 (2) + 111,1111 (2) = d) 101,1 (2) + 101 (2) + 1 (2) + 1011 (2) = e) 100111 (2) + 100111,01 (2) + 100111 (2) =

1.110. Izrazite brojeve 15(8) i E1 (16) u binarnom brojevnom sustavu . Zbrojite dobivene brojeve i rezultat prikažite u heksadekadskom brojevnom sustavu.

1.1 11. Oduzmite brojeve metodom

svođenja

na binarno zbrajanj e:

a) 11011101 (2) i 1101 (2)

b) 1011001 (2) i 10011 (2)

c) 1110000(2) i 111(2)

d) 100000(2) i 11111(2)

e) 111111(2) i 10000(2)

f) 101111(2) i 1111(2)

1.112. Pomnožite s lj edeće binarne brojeve: a) 1011 (2) i 11 (2)

b) 10111(2) i 101(2)

c) 101101 (2) i 1011 (2)

d) 101 (2) i 11 (2) f) 1011 (2) i 111 (2)

e) 11(2)i10(2)

1.113. Pomnožite: a) 101 (2) i 0,1(2) b) 1001 (2) i 10111 (2) c) 101010(2) i 1,001 (2)

1.114. I zračun ajte pazeć i na redoslijed raču n sk ih operacija: a) 1100 . (1100 + 110111) = b) 11110· 110000 + 1010 = c) 10110 + 10 - 1000 . 10 =

1.115. Podijelite brojeve 10001 i 11 te provjerite rezultat. 1.116. I zračunajte : a) (1100111 -1101) :1001 = b) 101101+111100:100-11 = c) 101000:101-11-10 =

1.117. Pomnožite binarne brojeve: a) 1100101 i 0,001 b) 11,011 i 110,11 19

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.118. Podijelite s lj e d eće binarne broj eve: a) 100001 (2) i 11 (2)

b) 1110011 (2) i 101 (2)

c) 111101111 (2)i 1011 (2)

d) 1111 (2) i 101 (2)

e) 110(2) i 11 (2)

f) 1001101(2) i 111(2)

1.119. Podijelite binarne brojeve 111101111 i 1011. Provjerite d obiveni rezultat tako da svaki pojedini broj pretvorite u d ekadski broj . 1.120. Popunite tablicu:

El

\!}

101010

101101 1010 10 1001111

flOW

101111 1111111111 101010111 11111111

1.121. I zrač un ajte: b) 17(8) + A(16) = ? (2) d) 11 (2) . 14(8) = ? (10)

a) 1011 (2) + 11 2(8) + D(16) = ? (10) c) 402(16) - 5 14(8) = ? (2) e) 10100(2) + 1 E(16) = ? (8)

1.122. U oktalnom brojevnom sustavu zbrojite s lj ed eće brojeve: a) 11 3 (8)i 42 1(8)

b) 671(8) i 513(8)

c) 345(8) i 43 (8)

d) 414(8) i 67(8)

e) 4245(8) i 3410(8) 1.123. U heksad ekadskom b rojevnom sustavu zbrojite brojeve: a) 977(16) i C39(16)

b) D3 (16) i 114(16)

c) 1 EOA(16) i AB(16)

d) 458(16) i 714(16)

e) A1 E(16) i 200F(16)

f) A(16) i E(16)

1.124. I zrač un ajte produkt oktalnih brojeva 31 i 24 u binarno m zapisu. 1.125. Zbrojite b rojeve 117(8) i B01 (16)' Rj ešenje prikažite u heksad ekadskom broj evnom sustavu . 1.126. Prikažite zbroj brojeva 10110011 (2) i 1110011 (2)

U

heksadeksadskom broj evnom

sustavu . 1.127. Pri kažite zbroj b rojeva A1 (16) i 1A(16) u binarnom broj evnom sustavu. 1.128. Zbrojite b rojeve 101111 (2) i 111101 (2) . Provj erite udekad skom brojevno m sustavu rezultat.

20

1 Matematičke osnove rada računala 1.129. Na tekućem računu klijent banke je posjedovao iznos od 1250,00 kn. Na bankomatu je podigao iznos od 03(16) kuna, a u trgovini je platio s karticom račun u iznosu od 47(8) kuna. Koliki je iznos njegovog salda na tekućem računu? (saldo = prihod - rashod).

1.4.4 Kodiranje 1.130. Čemu služi ASCII kod? 1.131. Koliko

različitih

znakova možemo prikazati s ASCII kodom?

1.132. Oa li postoje u ASCII standardu kodovi za znakove đ i Š? Napišite binarno kodove tih slova.

1.133.

Pomoću

ASCII tablice kodirajte binarno: a) Svoje ime i prezime b) Ime grada u kojem živite c) Ime vaše škole

1.134. Pomoću ASCII tablice odredite koji su znakovi zapisani u računalu i njihovo značenje:

Binarni broj Znak

01000100

01101111

01100010

01110010

01101111

Binarni broj Znak

01001010

01110101

01110100

01110010

01101111

1.4.5 Logičke izjave i logički operatori 1.135. Napišite pet 1.136. Koje su

logičkih

moguće

izjava.

vrijednosti, odnosno ishodi

logičke

izjave?

1.137. Je li izjava "Upravo sam zaspao." logička izjava? 1.138. Zašto izjava "Informatika je dosadna." nije logička izjava? 1.139. Koju količinu informacija sadrži jednostavna logička izjava?

21

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.140. Koje izjave su logičke izjave: a) Imam puno novaca. b) Stariji sam od tebe. c) Danas je moj najsretniji dan. d) Ti si najljepša u razredu. e) Sretan sam kad te vidim. f) Bit ću najsretnija kad mi postaneš 1.141. Koju vrijednost imaju a) 8 > 4 b) 5 < 6 c) 7 ~ 4 d) 6:=::; 7

dečko.

sljedeće logičke

izjave:

e) 3 = 5 f)6;t:2

1.142. Ako imamo logičku izjavu koja je netočna i odaberemo logičku varijablu A koja će je predstavljati, kako bi glasio skraćeni zapis izjave u binarnom obliku? 1.143. Logičku izjavu "Popodne> dopodne" predstavite slovom A i ishod zapišite u binarnom obliku. 1.144. Popunite tablicu označavanja ishoda logičkih izjava.

Iistina

Ifalse

1.145. Čemu služe logički operatori? 1.146. Koji su osnovni logički operatori? 1.147. Što dobijemo kao rezultat primjene logičkog operatora na vrijednosti logičkih izjava? 1.148. Pod kojim uvjetima

logički

operator I daje kao rezultat neistinu?

1.149. Pod kojim uvjetima logički operator ILI daje kao rezultat istinu? 1.150. Kakva mora biti vrijednost logičke izjave da bi logički operator kao rezultat dao neistinu? 1.151. Što su tablice istinitosti i čemu služe?

22

1 Matematičke osnove rada računala 1.152. Za koji

logički

operator vrijedi ova tablica istinitosti?

o o 1.153. Popunite tablicu istinitosti za

o o

logički

operator ILI.

logički

operator I.

O

o 1.154. Popunite tablicu istinitosti za

O

O

O

O 1 1.155. Pretpostavimo da na internetu želimo pronaći sve udžbenike iz informatike. Kako zadati izraz za pretraživanje koristeći se logičkim operatorima?

ćemo

1.156. Sven si želi nabaviti psa. Svejedno mu je koje će biti pasmine, samo da nije pekinezer. Na internetu želi pogledati slike pasa da se lakše odluči. Koji izraz za pretraživanje Sven treba upisati s lužeći se logičkim operatorima? 1.157. Napišite sljedeću izjavu u simboličkom obliku: "Onaje pametna, ali nije marljiva". 1.158. Napišite tablicu istinitosti : a)

Y=A+B+C

b)

d)

Y=A+B·C

e) Y=A+B

g)

Y=A·B

h)

Y=(A+B) · C

Y=A·B

c)

Y=A+B+C

f) Y=A+B i) Y=A·B+C

23

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.159. Kako glase De Morganova pravila? 1.160. Ispitajte pomoću tablica vrijednosti vrijede li ove jednakosti:

a)

A·(A+B) =A

b)

A ·(A+B)=A ·B

c)

A·B=A+B

d)

A·B=B·A

e) (A+B)·(C+D)=A·C+A·D+B·C+B·D

1.4.6 Logički sklopovi 1.161. Nacrtajte logički sklop za koji vrijedi

A+B

1.162. Nacrtajte logički sklop za koji vrijedi A

+B

i odredite tablicu stanja. i odredite tablicu stanja.

1.163. Nacrtajte logički sklop za koji vrijedi

A+B + C i odredite tablicu stanja.

1.164. Nacrtajte logički sklop za koji vrijedi

A . B +A . B i odredite tablicu stanja.

1.165. Nacrtajte logički sklop i odredite tablicu stanja za koji vrijedi:

a)

A ·C+A ·B

b)

A ·B+A·C

c)

A ·B+A·B

d)

A·B+B·C

1.166. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) b) c) d)

24

A=1; B=O A=O; B=1 A= 1; B=1 A=O; B=O

:-------il

)I-----------I[)U--

Y

1 Matematičke osnove rada računala 1.167. I zračunajte vrijed nost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: a) A = 1; B=O A b) A =O; B=1 e) A=1; B=1 B d) A=O; B=O

1.168. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: A a) A=1; B=O B b) A=O; B=1 e) A=1; B=1 d) A=O; B=O

1.169. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrijednosti za A i B: a) A= 1; B=O; C=O b) A =O; B=1; C=1 e) A = 1; B=1; C=O

logičkog

sklopa). ako su na ulazu

1.170. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrijednosti za A i B: a) A=1; B=O ...:.. A":"""""r----\ b) A=O; B=1 B e) A = 1; B=1 ---.-+--I

logičkog

sklopa). ako su na ulazu

y

25

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.171. I zračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A, B i C: a) A= 1; 8=0; C=O A b) A= 1", 8=1", C=O B e) A= 1", 8=0", C=1

e 1.172. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: a) A= 1; 8=0 A b) A=O; 8=1 B e) A= 1; 8=1 d) A=O; 8=0

1.173. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrijednosti za A i B: a) A= 1; 8=0 A b) A=O; 8=1 e) A= 1; 8=1 B d) A=O; 8=0

logičkog

sklopa), ako su na ulazu

1.174. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrijednosti za A i B:

logičkog

sklopa), ako su na ulazu

a) b) e) d)

26

A= 1; 8=0 A=O; 8=1 A= 1; 8=1 A=O; 8=0

A B

y

1 Matematičke osnove rada računala 1.175. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: a) A= 1; B=O; C=O b) A= 1; B=1; C=O e) A=1; B=O; C=1

A B

e 1.176. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrijednosti za A i B: a) A= 1; B=O; C=O b) A= 1; B=1; C=O e) A= 1; B=O; C=1

logičkog

sklopa), ako su na ulazu

logičkog

sklopa), ako su na ulazu

A B

_c---~[:>o~------~ 1.177. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku vrij ednosti za A, B i C: a) A= 1; B=1; C=1 b) A= 1; B=O; C=O e) A=1; B= O; C=1

A B

y

e

27

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.178. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: a) A=1; 8=0

b) A=O; 8=1 e) A=1; 8=1 d) A=O; 8=0

A B

1.179. Izračunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logičkog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B: a) A=1; 8=0 b) A=O; 8=1 A B

e) A=1; 8=1 d) A=O; 8=0

1 Matematičke osnove rada računala 1.4.7 Projektiranje logičkih sklopova Osnovni logički sklopovi u račun alu vrše ulogu osnovnih l og i č kih operacija. Povezivanjem više l ogi č kih sklopova u funkcionalne cjeline ostvaruju se upravlj ač ke i l og i čko-aritm eti č ke funkcije rač un al a (npr. aritm eti čke operacije). Rad osnovnih logičkih sklopova može se simulirati račun a lnim programom. Jedan od takvih je Logisim . U njemu su osnovni l og i č ki operatori predstavljeni odgovaraju ćim l og i čkim sklopom. Svaki osnovni l ogi č ki skl op ima svoj definirani sim bol, svoje ulaze i svoj izlaz.

A) Osnovni logički sklopovi 1.180. U programu Logisim u čitajte datoteku Logički sklopovi.circ. Za svaki l og i čki sklop nacrtajte tablicu istinitosti na osnovu kombinacija vrijednosti svih ulaznih pinova i tablicu

usporedite s onom u udžbeniku.

ILI (OR)

NILI (NOR)

A~

B~ I (AND)

NI (NANO;

A~

B~ NE (NOT)

29

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka 1.181. Učitajte datoteku Ostali logički sklopovi.circ i mijenjanjem ulaznih varijabli simulirajte rad tih sklopova. Nacrtajte tablicu istinitosti za svaki l ogički sklop.

NILI (NOR)

NI (NANO)

ISKLJUČiVO ILI (XOR)

ISKLJUČiVO NILI (XN OR)

B) Crtanje logičkih sklopova 1.182. Za nacrtani l ogički sklop napišite tablicu stanja simulacijom rada sklopa mijenjajući

vrijednosti ulaza A i B.

30

1 Matematičke osnove rada računala 1.183. Nacrtajte sljedeće sklopove i njihove tablice istinitosti:

a) A·S·C+A·B·C Za crtanje ovog sklopa potrebno je koristiti logička vrata I (AND) s tri ulaza. Rezultat provjerite pomoću simulatora logičkih sklopova. · .11., .

·B. 0fo--oott-e

......+-+-----1

· c·

0 .....- .... b) Y= (A+B)· (A+B)+C· (A+B) c) Y=A+B·(A+B · A)+A+B · C d) Y= (A+B)· A · B · C+A+B+C e) Y= A ·S·C+A·S·C+A·S·C

f) Y=A ·S ·C+A·S·C+A·B·C+A·B · C

C) Minimizacija logičkih sklopova 1.184. Ponovite i utvrdite pravila za

a)

Učitajte

logičke

u Logisim datoteku Pravila

operatore

logičkih

pomoću

simulatora Logisim .

operatora.circ.

KOMUTATIVNOST

A~B~

B~

A~

ASOCIJATIVNOST

A~ A~' D y

B0

A~B~

B~

A~

D'

e0

Y

B0

'

e0

A~' 80 A~'~

B

0

e0

:

e0

31

Informatika i računalstvo - Zbirka zadataka

DISTRIBUTIVNOST

INVOLUTIVNOST

A[~)--t>o--t>o---@l

NEUTRALNI ELEMENT

KOMPLEMENTARNOST

Proanalizirajte nacrtane logičke sklopove i logička pravila koja predstavljaju. Iznad svakog nacrtanog sklopa pripadajuće je logičko pravilo . Mijenjajući logičke vrijednosti ulaza provjerite istinitosti logičkih pravila. Tijekom mijenjanja ulaznih varijabli i analize izlaza nacrtajte tablicu istinitosti za svaki sklop. b)

Učitajte

datoteku De Morganovi zakoni. eire i provedite isti postupak kao u zadatku a). De Morganovi zakoni

=

=

D) Sklopovi za zbrajanje 1.185. UČitajte datoteku 4-bitni zbrajae.eire i simulirajte njegov rad na sljedeći način. Mijenjate vrijednost pribrojnika A i pribrojnika B i očitavajte rezultat. Dobivene rezultate provjerite postupkom zbrajanja binarnih brojeva. 1.186. Nacrtajte 8-bitno zbrajalo i simulirajte njegov rad.

32

1 Matematičke osnove rada

računala

33

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

2 STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA

Računalo

se sastoji od strojne i programske opreme.

Strojnu opremu računala (hardware) čine električni i elektronički sklopovi od kojih

je sastavljeno

računalo.

instrukcije (naredbe) Pomoću

računala

Programsku opremu

različite

(software) čine programske

razine složenosti.

strojne opreme računalo izvodi radnje, postupke i procese. Pomoću pro-

gramske opreme upravlja se cjelokupnim radom računala. Prednost

računala

je njegova nadogradivost. Nadogradnjom

računala

proširuju se

njegove mogućnosti. U računalo se mogu ugrađivati novi, dodatni strojni dijelovi. Isto tako može se ukloniti stara i/ili instalirati nova programska oprema. Nadogradnja računala omogućena je

podjelom strojne i programske opreme na osnovnu (nužnu)

i dodatnu. Osnovna strojna oprema računala su središnja jedinica, monitori, tipkovnica i miš.

Obzirom na dostupnost, strojnu opremu dijelimo na vanjske i unutrašnje dijelove. Obzirom na protok podataka, strojnu opremu dijelimo na ulazne i izlazne dijelove. Osnovnu programsku opremu

računala čini

operacijski sustav. Programsku opre-

mu dijelimo na sustavske i korisničke (primjenske) programe.

34

2 Strojna i programska oprema računala 2.1 Strojna oprema 2.1. Zašto se neki dijelovi strojne opreme nazivaju osnovni? Objasnite i navedite primjer. 2.2. Kojim se strojnim dijelovima mogu proširiti radne mogućnosti računala? Navedite dva primjera. 2.3. Ako računalo ne može proizvoditi zvuk, kojom strojnom opremom se to može omogućiti. Objasni. 2.4. Zašto se neki strojni dijelovi

računala

nazivaju vanjski, a neki unutrašnji?

2.5. Jesu li svi vanjski dijelovi strojne opreme nužni za pravilan rad računala? Objasnite na primjeru. 2.6. Bez kojih strojnih dijelova

računalo

ne može raditi?

2.7. Pomoću kojih strojnih dijelova komuniciramo s računalom? Objasnite što znači komunicirati s računalom i navedite dva primjera. 2.8. Zašto se u nekim državama razlikuje raspored tipki na tipkovnici? 2.9. Čemu služi miš računala? Objasnite na primjeru . 2.10. Objasnite kako radi miš računala. 2.11. Objasnite povezanost između pomicanja miša po podlozi i slike na zaslonu monitora. 2.12. Koji

uređaj

je važniji za rad

računala

2.13. Zašto tipkovnica ne spada u vanjske

- miš ili tipkovnica? Utemelji svoj odgovor. uređaje?

Objasni.

2.14. Koji je dio strojne opreme potreban da bi se na monitoru vidje la slika iz računala? 2.15. Ako monitor ima dijagonalu zaslona od 15

inča ,

koliko je to u centimetrima?

2.16. Dijagonala zaslona monitora mjeri 0,508 metara. Kolika je dijagonala tog zaslona u inčima?

2.17. Filip je u nagradnoj igri osvojio novi monitor od 19 inča . Može birati između CRT ili LCD modela. Ako na njegovom radnom stolu ima vrlo malo mjesta, koji model je bolje da odabere? Objasnite. 35

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 2.18. Ako znamo da u pi sač ulazi papir, zašto kažemo da je pi sač izlazni uređaj ? 2.19. Pretpostavim o da u jednoj tvrtci tajnica direktora treba novi pi sač. Svi službeni dokumenti tvrtke, osim onih u boji, ispisivat će se preko tog pi sača. Koji vrstu p i sača biste pre po ru č ili tajnici? Utemelji svoju preporuku . 2.20. Maja dijeli sobu s ml ađo m sestrom Ninom. N avečer voli slušati glazbu na raču n al u, i to vrlo glasno. M eđutim, to smeta Nini jer ne može spavati. Kako Maja može nadograditi rač un al o da ipak glasno sluša glazbu dok njena sestra Nina spava? 2.21 . Ako je tavan spremište za stare stvari, što je onda memorija 2.22. Od kojih se glavnih dijelova sastoji memorija

rač un al a?

račun al a?

2.23. Što će se dogoditi ako u drvenu kutiju stavimo disketu, na nju jaki magnet i zatvorimo? Objasnite. 2.24. Što će se dogoditi ako DVO disk stavimo u drvenu kutiju s čavli ćima i snažno je tresemo oko pola minute? Objasnite. 2.25. Marin treba prenijeti manju ko li č inu podataka sa svojeg ku ć n og Koju po m oć nu memoriju će za to upotrijebiti - tvrdi disk ili disketu?

račun al a

na školsko.

2.26. Ana i njena prijateljica Iva zajedno pišu projektni zadatak. Njihov će rad trajati oko mjesec dana. Za to vrij eme svaka će prikupiti puno dokumenata, fotografija i video zapisa. Koja po m oćn a memorija je najprimjerenija za prenošenje njihovih podataka na račun al o u školsku knjižnicu: disketa, CO-R disk, CD-RW disk ili tvrd i disk? Objasnite. 2.27. Koja je razlika i zmeđu CD i DVO diska, ako znamo da izvana izgledaju gotovo jednako? 2.28. POjasnite razliku

i zm eđu

CD-R i CD-RW diska?

2.29. Damir želi svome prijatelju presnimiti glazbu u trajanju od 2 sata. Koje sve o pti č ke medije može upotrijebiti u tu svrhu ? Objasnite. 2.30. Zašto neke vanjske

uređaj e

2.31 . Može li neki vanjski takvog uređaj a.

uređaj

nazivamo ulazni

uređaji,

uređaj i?

biti ulazi i izlazni istovremeno? Objasnite i navedite primjer

2.32. Navedite nekoliko dodatnih dijelova strojne opreme da li spadaju u ulazne ili izlazne uređaj e. 36

a neke izlazni

račun a l a ,

navedite če mu služe i

2 Strojna i programska oprema računala 2.33. Da li se kućište kućištu? Objasnite.

računala

nalazi u središnjoj jedinici ili se središnja jedinica nalazi u

2.34. Može li se

računalo

tijekom rada iznova pokrenuti? Ako misliš da može, objasnite kako.

2.35. Gledajući podatke?

računalo

izvana, možemo li znati da li tvrdi disk trenutačno zapisuje

2.36. Ako je

kućište računala

2.37. Zašto se 2.38. Koje

matična ploča

priključke

polegnuto, da li to znači da se ne radi o osobnom računalu? (Motherboard) baš tako zove?

vidiš na slici i čemu služe?

2.39. Krešo je od strica dobio igraću palicu (Joystick). Međutim, na njegovom računalu nema priključka na koji bi ga prikijučio. Mora li Krešo kupiti novo računalo? Objasni! 2.40. Na monitoru vidimo što se odvija u program?

računalu .

2.41. Da li se sve okolišne jedinice moraju povezati s matičnom pločom? 2.42. Ako obrađuju

matična ploča

Možemo li na njemu gledati i televizijski

priključiti

na središnju jedinicu, odnosno

prikuplja i usmjerava podatke od ulaza prema izlazu, gdje se

ti podaci?

2.43. Marko ima dvadeset igrica spremljenih na svojem je računalo isključeno?

računalu.

Gdje se one nalaze dok

2.44. Marko je pokrenuo jednu od svojih omi ljenih igrica. U kojoj memoriji se nalazi igrica koju Marko trenutačno igra?

37

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 2.45. Prije nekoliko dana Monika je napisala domaću zadaću na računalu. Svoj uradak spremila je u datoteku na računalu. Danas je pronašla jedan zanimljiv tekst i odlučila ga dopisati. Otvorila je dokument sa zadaćom i u trenutku kada je već napisala pola novog teksta, nestalo je struje i računalo je prestalo raditi. Kada je Monika ponovo pokrenula računalo (nakon što je došla struja), u dokumentu sa zadaćom nije bilo one polovice teksta kojeg je napisala. Zašto? 2.46. Što su prednosti, a što nedostaci radne memorije u odnosu na pomoćnu. 2.47. Što su prednosti, a što nedostaci vanjske memorije u odnosu na radnu. 2.48. Što je osnovna razlika između ROM-a i RAM-a? 2.49. Koji je dio središnje memorije računala sličan načinu rada džepnog kalkulatora? Objasnite. 2.50. Zamislite da se računalu pokvari ROM. Opišite kako bi radilo takvo računalo, odnosno što ne bi moglo raditi. 2.51. Zamislite da se računalu pokvari RAM. Opišite kako bi radilo takvo računalo, odnosno

što ne bi moglo raditi. 2.52. Što je prednost koju imaju sve vanjske pomoćne memorije osim tvrdog diska? 2.53. Koja je značajka vanjske memorije glede brzine pristupa podacima? Objasnite zašto

je to tako. 2.54. Koje su osobine unutrašnje memorije glede trajnosti podataka? 2.55. U čemu je sličnost i u čemu razlika između RAM-a i flash diska? 2.56. Koje su sličnosti flash diska i tvrdog diska? 2.57. PO čemu su slični i po čemu različiti USB flash disk i memorijska flash kartica?

2.2 Programska oprema 2.58. Pojasnite svrhu i ulogu programske opreme u radu računala. 2.59. Navedite nekoliko primjera radnji iz života koje odgovaraju programskim naredbama.

38

2 Strojna i programska oprema računala 2.60. Opišite jednu aktivnost koju izvodiš svaki dan po ugledu na složenost programske opreme prikazane na slici.

Navedite jednostavne radnje (naredbe) koje pri tome izvodiš, kako se one udružuju u složenije radnje (procedure) pa sve do složene aktivnosti (program).

2.61. Koje su glavne korisniku računala ili

zadaće

sustavske programske opreme? Kome ona više pomaže -

računalu?

2.62. Navedite nekoliko primjera sustavske programske opreme i koja je njihova namjena. 2.63. Opišite zašto se

korisnička

(primjenska) programska oprema baš tako zove.

2.64. Navedite nekoliko primjera zadataka i problema koje korisničke (primjenske) programske opreme.

čovjek

može riješiti uporabom

2.65. Što su to integrirani programski paketi i koja je njihova namjena? 2.66. Na slici je prikazano

međusobno

/

djelovanje

između

korisnika,

računala

i programa.

RUKUJE, TUMAČi

~ ~==~

---~.~

PODATAK ~

UPRAVLJA

~

,-----,

/

RAČUNALO Koja djelovanja nedostaju na slici?

39

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 2.67. Kako dijelimo programsku opremu glede 2.68. Koja je razlika

između

2.69. U koju skupinu po

načina

nabavke?

shareware i freeware programske opreme?

načinu

nabavke spada operacijski sustav Microsoft Windows?

2.70. Kada kupimo autorski zaštićen programski proizvod, 2.71. Kako

ćemo

čije

je on vlasništvo?

doznati koja prava imamo kao kupac programskog proizvoda?

2.72. Što je to piratski softver? Tko proizvodi piratski softver? O kakvim gusarima se tu radi?

2.3 Kako radi računalo 2.73. Zašto kažemo da je

računalo

2.74. Koje su prednosti

računala

2.75. Koje su prednosti

čovjeka

2.76. Koje su prednosti

računala

najsvestraniji i najsavršeniji, a ipak ograničeni alat?

nad

čovjekom?

Objasnite i navedite primjer.

nad računalom? Objasnite i navedite primjer. nad ostalim strojevima? Objasnite i navedite primjer.

2.77. Što su prednosti, a što nedostaci računala u odnosu na džepni kalkulator? 2.78. Opišite slijed aktivnosti u glavi

čovjeka

tijekom rješavanja nekog računskog zadatka.

2.79. Navedite četiri bitna elementa u računalu koja sudjeluju u rješavanju zadataka i naznačite smjer protoka podataka tijekom rješavanja problema.

40

2 Strojna i programska oprema računala 2.80. Objasnite princip rada sliku).

računa l a

po von Neumannovom modelu (pomogni si

gledajući

l· ............·.......·....·.........................................................-.......................-...................................

I I

...........•........•....•.................•.

I

i.

.

I ! ~

ii

Ul az n o - i z l az n e j ed i n i ce

Ulazne jedinice

.1

i

____ 0_0 _ _ _ _ _____ _ _ ____ __ _ _ ____ 0 _ 0 __ _ ____ _ _ ___ J

Memo~a

: :i

I

Vanjska memorija ________ ." ___

___ .

" . _ 0 __

Izlazne jedinice

• • • _0_

_ __

• _ _ _ 0 _ 0 __ • _ ___ _ _ _ __ _ __ _ _ ___ __ _ _ __ ___ ____ __ _ _

j

I

o_o o!

~t

I Unutarnja memorija

1

CP-U

l: ~

i I I I

_ . .. . _ . .. _ . _ . _ • • • o o .

_ . _ • • _ . _ o o . _ . _ • • • o o • • • _ • • • _ . .. . . . . . .. .. .. _ .. . . . . . . . . . . . . .. . . .... .... _ . ..

~

2.81. Von Neumann je princip rada tadašnjih računala opisao sredinom prošlog sto ljeća . Po kojim principu rade današnja računala? 2.82. Može li

računalo

tijekom vremena postati sposobnije i pametnije? Objasnite.

2.83. Kiki je ove školske godine krenuo u 1. razred. U udžbeniku iz matematike vidio je da će učiti n-ti korijen i eksponencijalne funkcije. Međutim , njegovo računalo nema program koji omogućava takve računske operacije. Može li Kiki riješiti nedostatak svojeg računala? 2.84. Bojan već nekoliko godina ima računal o. Instalirao je u njega razne programe tako da sada može obrađivati digitalne fotografije, praviti videozapise i snimati instrumentalnu glazbu . Osim toga, pomoću tih programa priprema školski list i plakate za dan škole. Jednog dana dobio je preko interneta računal ni virus koji mu je obrisao sve programe. Njegovo računalo više nije bilo u stanju ništa napraviti. Može li Bojan riješiti ovaj problem ili mora kupiti novo računalo?

41

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

3 OSNOVE RADA S RAČUNALOM Da bi

računal o

moglo izvoditi namjenske zad aće , potrebno je ugraditi, odnosno insta-

lirati programsku opremu kojom

će

opreme zadužena za komunikaciju

korisnik upravljati

između

rač un alom .

Vrsta programske

korisnika i računal a je operacijski sustav.

Operacijski sustav je skup programa p o m oć u kojih se upravlja radom cjelokupnog rač un a ln o g

sustava: od strojnih dijelova, drugih sustavskih i

do podataka korisnika. Zadužen je za

prihvaćanj e

rač un al o m,

rač un al a.

najprije treba ovladati operacijskim

sustavom - upoznati njegove elemente, m o gu ć n osti i Jed na od temeljnih rač un alu

zad aća

programa,

i izvršavanje korisnikovih želja i

nared bi te svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje Da bi korisnik mogao upravlj ati

kori s ni č kih

n ač in

rada.

operacijskog sustava je i organizacija podataka u

te osiguravanje kori sniku jednostavnog i

u č inkovitog

rada s (njegovim)

podacima. Osnovne organizacijske jedinice podataka u

rač unu

su datoteke i mape.

Datoteka (Fi/e) je zapis u kojemu se nalaze podaci spremljeni na disku rač un al a pod o dre đe nim

imenom. Mapa (Fo/der) je zaštiće no mjesto na disku gdje se datoteke i

druge mape grupiraju po nekoj

zaj edni č koj

osobini.

Mape s podacima organizirane su u stablastu strukturu koja okrenuto

n aopač ke .

p o d sj eća

na stablo

Izvorna ("korijenska") mapa je Radna p ovršina iz koje se kao

grane stabla šire sve ostale mape i pod mape na disku . Windows Explorer je prog ram operacijskog sustava Windows namijenjen za rad s

datotekama i mapama - za njihovo stvaranje, preimenovanje, premještanje, kopiranje, brisanje, preg ledavanje i sl. Za

ure đivanj e

i održavanje cij elog diska ili pojedine parti cije koristimo

programe iz programske grupe Alati sustava.

42

p o m oć n e

3 Osnove rada s računalom 3.1 Operacijski sustav 3.1. Opišite svojim riječima što je operacijski sustav i koja je njegova uloga u radu računala.

3.2. Koje su osnovne

zadaće

operacijskog sustava?

Uključivanje i isključivanje računala

3.3. Što označava pojam "podizanje sustava"?

3.4. Koji se program tijekom podizanja sustava prvi 3.5. Kakve

će

učita

i kamo se

učita?

biti posljedice ako se operacijski sustav tijekom podizanja sustava ne može

učitati?

3.6. Od kuda se operacijski sustav učita u radnu memoriju?

3.7. Iako učitavanje operacijskog sustava ima svoje nedostatke (npr. usporava se podizanje sustava), ima i svoje prednosti. Koje?

3.8. S kojim operacijskim sustavom radiš na 3.9. Objasnite razliku sustavom.

između

računalu

u informatičkoj učionici u školi?

višeuslužnog i višekorisničkog

načina

rada pod operacijskom

3.10. Koji podaci su potrebni da bi se korisnik jednoznačno prijavio za višeuslužni rad na računalu?

3.11. Koje su posljedice ako korisnik ne zna jedan od potrebnih podataka za prijavljivanje za rad na računalu?

3.12. Po

čemu

korisnik zna da se uspješno prijavio za rad na računalu?

3.13. Kako se zove glavni izbornik u operacijskom sustavu Windows XP?

3.14. Na koje sve

načine

možemo otvoriti glavni izbornik Windowsa XP?

3.15. Što se sve nalazi u glavnom izborniku Windowsa XP?

43

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 3.16. Po

čemu

se prepoznaju podizbornici glavnog izbornika Windowsa XP?

3.17. Što je ponovno pokretanje (restartanje) računala? 3.18. Opišite pravilan postupak 3.19. Može li se

isključivanja računala

računalo isključiti pomoću

pod operacijskim sustavom Windows XP

glavne tipke Power?

Elementi sučelja 3.20. Koje je vrste korisničko čemu se to prepoznaje.

suče lj e

3.21. Koji su osnovni elementi

operacijskog sustava Windows XP? Objasnite po

korisničkog sučelja

operacijskog sustava Windows XP?

3.22. Objasnite vezu između pokazivača miša na zaslonu monitora i miša na tvojoj klupi ili radnom stolu. 3.23. Zašto je prozor temeljni grafički elementi korisničkog suče lj a operacijskog sustava Windows XP? 3.24. Nabrojite grafičke upravljačke elemente ukorisničkom sučeiju Windowsa XP 3.25. Koja je svrha, odnosno namjena grafičkih upravljačkih elemenata? 3.26. Opišite izgled i glavne

značajke

radne površine operacijskog sustava Windows XP

3.27. Smije li korisnik mijenjati izgled i sadržaj radne površine? 3.28. Što predstavlja ikona u grafi čkom sučeiju operacijskog sustava Windows XP? 3.29. Koja je uloga, odnosno namjena ikone? 3.30. Koje su dvije glavne vrste ikona i čemu služe? 3.31. Zašto sustavske ikone ne smijemo brisati, a

korisničke

smijemo?

3.32. Koje su glavne sustavske ikone operacijskog sustava Windows XP? 3.33. Što je Koš za smeće (Recyc/e Bin)?

44

3 Osnove rada s računalom 3.34. Koja je opća svrha korisničkih ikona? 3.35. Po čemu su vizu;3.1no znakovite, prepoznatljive ikone prečaca? 3.36. Opišite razliku između npr. ikone dokumenta i ikone prečaca do dokumenta pohranjenog u računalu. 3.37. Što će se dogoditi kada obrišemo ikonu dokumenta, a što kada obrišemo ikonu prečaca do dokumenta? 3.38. Koje su sličnosti, a koje razlike između ikona programa i ikona mapa? 3.39. Može li mapa imati svoju ikonu prečaca? Objasni. 3.40. Što se dogodi kada dvokliknemo na ikonu programa? 3.41. Hoće li se dogoditi potpuno ista posljedica ako dvokliknemo na ikonu programa i ako kliknemo na ikonu prečaca do programa? 3.42. Opišite što se događa tijekom pokretanja programa. 3.43. U kojoj su vezi program i prozor programa? 3.44. Čemu služi programska traka (Taskbar)? Od kojih se dijelova sastoji?

3.45. Ako imate nekoliko otvorenih prozora koji se međusobno prekrivaju, kako ćete najbrže otvoriti jednog od onih koji se trenutačno nalaze "ispod", prekriveni drugim prozorima?

Upravljanje i komunikacija s Windowsima 3.46. Na koje je dijelove podijeljen glavni izbornik Start i čemu oni služe? 3.47. Što se sve nalazi u glavnom izborniku Windowsa XP? 3.48. Od čega se sastoji podizbornik Svi programi? 3.49. Koja pomagala sadrži programska grupa Pomagala (Accessories)? 3.50. Što su zapravo izbori u izbornicima? Što se dogodi kada kliknemo mišem na nekog od njih?

45

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 3.51. U čemu je sličnost i u čemu razlika između izbora u izbornicima glavnog izbornika i istoimenih ikona na radnoj površini? 3.52. Zašto je operacijskom sustavu Windows važan nastavak imena datoteke?

Organizacija podataka u računalu 3.53. Kako se zove program za pregledavanje i pristupanje važnim dijelovima strojne i programske opreme računala? 3.54. Od

čega

računalo

(My Computer)?

se sastoje nazivi

uređaja

vanjske memorije prikazani u programu Moje

3.55. Kako po nazivu uređaja vanjske memorije možemo prepoznati koji je disketni uređaj, a koji uređaj za tvrdi disk? 3.56. Kako po izgledu ikona uređaja vanjske memorije možemo prepoznati da li se radi o uređaju za tvrdi disk ili za optički medij? 3.57. Zašto uređaj vanjske memorije nazivamo još i pogon? Što on pogoni?

Rad s prozorima 3.58. Koji su standardni dijelovi prozora programa? 3.59. Kako se prozor koji je minimiziran bio prije minimiziranja?

vraća

u normalnu veličinu, tj. na veličinu u kojoj je

3.60. OpiŠite što znači maksimizirati prozor. Koje značajke prozora se pri tom gube, tj. što više nije moguće raditi s prozorom? 3.61. Koje su razlike, a koje

sličnosti između

trake s alatima (Too/bar) i trake s izbornicima

(Menubar)?

3.62. Veličina prozora može se i ručno podešavati. Može li se veličina prozora namjestiti da bude veća od zaslona monitora? 3.63. OpiŠite kako se premješta prozor. 46

3 Osnove rada s računalom 3.64. PO

čemu

se prepozna koji je prozor trenutačno aktivan?

3.65. Kako možemo na radnoj površini?

Prilagođavanje

učiniti

aktivnim prozor koji je u potpunosti prekriven drugim prozorima

Windowsa

3.66. Gdje se u operacijskom sustavu Windows nalazi kalendar? Kako se program? 3.67. Opišite postupak

prilagođavanja

3.68. Zašto je važno imati

točno

pokreće

taj

vremena.

namješten sat, odnosno sistemsko vrijeme?

3.69. Kako se namješta pozadinska slika na radnoj površini operacijskog sustava? 3.70. Što su Windowsove teme i kako se namještaju? 3.71. Koja je svrha

čuvara

zaslona (Screen Saver)?

3.72. Kako se podešava čuvar zaslona? Što možemo podesiti? 3.73. Kako se zove program koji sadrži sva podešavanja i prilagodbe operacijskog sustava Windows? 3.74. Kako se

pokreće

program Upravljačka ploča (Control Pane0?

3.75. Što je razlučivost zaslona? Gdje i kako se namješta, odnosno prilagođava? 3.76. Ispod koje vrijednosti nije dobro imati namještenu brzinu osvježavanja zaslona monitora? 3.77. Što treba učiniti da na radnoj površini uvijek imamo vidljivu kontrolu za podešavanje glasnoće zvuka iz zvučnika?

3.78. Čemu služe regionalne postavke (Regional and Language Options) i što se njima podešava? 3.79. Što je predodređena vrijednost za hrvatske jezične postavke - decimalni zarez ili decimalna točka? 47

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 3.80. Koje podatke možemo iščitati na prvoj programskoj kartici programa Sustav (System)? 3.81. Kako se zove postupak suprotan instaliranju programa? Zašto je on potreban? 3.82. Kojim postupkom se uklanjaju programi instalirani u računalu? 3.83. Što su i čemu služe zakrpe programske opreme? 3.84. Luka je na internetu pronašao zanimljivu igricu pa ju je prenio na svoje računalo . Međutim, nakon što ju je instalirao, računalo mu više nije radilo kao prije - znatno se usporilo, a neke programe s kojima je prije normalno radio više uopće nije mogao pokrenuti. Kako će Luka najbrže i najlakše riješiti ovaj problem i vratiti računalo u prijašnje stanje (prije instaliranja igrice s interneta)?

3.2 Rad s podacima i

uređajima

Datoteke, mape i postupci s njima 3.85. Može li datoteka sadržavati mape? Objasni. 3.86. Može li mapa sadržavati i datoteke i mape? 3.87. Može li se mapa prepuniti podacima? 3.88. Objasnite stablastu strukturu podataka na disku. 3.89. Koja mapa se nalazi u "korijenu" stablaste strukture podataka? 3.90. Koji se sve znakovi mogu pojaviti lijevo od naziva mape u Windows Exploreru? 3.91. U čemu je sličnost i u čemu razlika imenovanja datoteka i mapa? 3.92. Što se obično dogodi kada dvokliknemo na ikonu datoteke, a što kada dvokliknemo na ikonu mape? 3.93. Mora li se ime datoteke razdvojiti od njenog nastavka? 48

3 Osnove rada s računalom 3.94. Da li datoteka osim imena mora sadržavati i nastavak imena? 3.95. Može li mapa osim imena sadržavati i nastavak imena? 3.96. Koju informaciju obično sadrži nastavak imena datoteke? 3.97. Alenka je u jednoj mapi imala četiri datoteke s nastavkom .BMP i jednu s nastavkom .TXT. Da bi datoteke imala pregledno složene, ovako ih je preimenovala: SLlKA1.BMP SLlKA2.BMP

SLlKA3.BMP SLlKA4.BMP SLlKA5.BMP Je li ovo dobar

način

kako je Alenka preimenovala datoteke?

3.98. Nino je u jednoj svojoj mapi primijetio datoteke s nastavkom .COM koje su imale nerazumljiva imena. Budući da je postojala bojazan da mu se računalo zarazi lo računalnim virusom, odmah ih je obrisao. Je li Nino pravilno postupio? 3.99. Opišite detaljnije mjesto gdje se nalazi datoteka D:\Moje slike\2007\SLlKA1.BMP 3.100. Ako je ime datoteke koju trenutačno uređujemo A:\ŠKOLA\POPIS S DISKA.TXT, s kojeg pogona smo je učitali? 3.101. Koja je razlika

između

mape ipodmape?

3.102. Može li podmapa biti veća od mape u kojoj se nalazi? Objasni. 3.103. Može li podmapa sadržavati više datoteka nego njena mapa? Objasni. 3.104. Koji način prikazivanja sadržaja mapa u Windows Exploreru trebamo uključiti ako želimo vidjeti kako se zovu datoteke u mapi i kada su zadnji put mijenjane? 3.105. Koji način prikazivanja sadržaja mapa u Windows Exploreru trebamo uključiti ako želimo procijeniti koje podatke sadrže datoteke u mapi? 3.106. U postupku stvaranja nove datoteke sustav joj dodijeli ime Nova mapa . Smijemo li promijeniti to ime? 3.107. Smijemo li u mapi stvoriti više od jedne pod mape?

49

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 3.108. Mogu li pod mape u mapi imati ista imena? Objasni. 3.109. Nakon brisanja datoteke ili mape, što se dogodi s njenim sadržajem? 3.110. Je li datoteka premještena u Koš za Objasni.

smeće

upotrebljiva za kasnije korištenje?

3.111. Što će se dogoditi ako obrišemo cjelokupan sadržaj mape Koš za smeće? 3.112. Možemo li ukloniti mapu Koš za

smeće?

Objasni.

3.113. Opišite premještanje datoteka postupkom povuci i spusti. 3.114. Ante je označio nekoliko datoteka i krenuo ih premještati postupkom povuci i spusti. Usred postupka se sjetio da zapravo treba kopirati datoteke. Kako će Ante najbrže i najlakše izvršiti kopiranje umjesto premještanja datoteka? 3.115. Koliki kapacitet memorije zauzme jedno slovo? 3.116. U jednoj datoteci je zapisano MMMMMMM, a u drugoj MONITOR. Da li te dvije datoteke zauzimaju isti kapacitet memorije? Objasni. 3.117. Ako se datoteka sastoji od riječi RAČUNALO koja je osam puta kopirana u dokumentu, koliki će kapacitet memorije zauzeti ta datoteka? 3.118. Od koliko se znakova sastoji datoteka 3.119. Kapacitet mape je 4096 kB. Izrazi to

čiji

je kapacitet 40 kB?

većom

jedinicom za kapacitet memorije.

3.120. Ako znamo da je kapacitet diskete 1,44 MB, hoće li datoteka od 1460 kB stati na disketu? Izračunajte i dokažite.

Osnovne operacije s

uređajima

za pohranu podataka

3.121. Kako možemo saznati koliko je slobodnog prostora preostalo na nekom vanjske memorije?

uređaju

3.122. Opišite postupak uklanjanja nepotrebnih datoteka s tvrdog diska. 3.123. Zašto dolazi do fragmentiranja (cjepkanja) datoteka na tvrdom disku? Koje posljedice ima fragmentacija na rad računala? 50

3 Osnove rada s računalom 3.124. Kako se može smanjiti fragmentiranost datoteka na tvrdom disku? 3.125. Koju važnu ulogu može imati disketa tijekom podizanja sustava? 3.126. Zašto se danas disketa sve manje upotrebljava? 3.127. Što je formatiranje diskete? 3.128. Mogu li se formatirati tvrdi disk i optički diskovi (CD i DVO disk)? 3.129. Koje su razlike i koje

sličnosti između

CD i DVO diskova?

3.130. Koji optički diskovi se mogu čitati u CD uređaju? 3.131. Koja je razlika diskova?

između uređaja

za

izvođenje

DVO diskova i

uređaja

3.132. Kako možemo podesiti izvršavanje samopokretanja datoteka na diskove?

za snimanje DVO

uređaju

za

optičke

51

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

4 OBRADA TEKSTA Podsjetnik za program Word Da biste pokrenuli Word odaberite: Start> Programi> Microsoft Office > Microsoft Office Word 2003 ili dvostruko kliknite na njegovu ikonu plavog W. Za zatvaranje Worda odaberite Datoteka > Izlaz. Da biste otvorili novi dokument (čisti list papira), odaberite Datoteka> Nova. Za otvaranje postojećeg dokumenta - Datoteka > Otvori. Za spremanje odaberite Datoteka > Spremi. Alati za otvaranje, spremanje, ispis itd . dostupni su na alatnoj traci Standard.

Najjednostavniji način označavanja je pomoću miša - kliknite na početku dijela koji želite označiti te držeći pritisnutu lijevu tipku miša vucite pokazivač do kraja dijela koji želite označiti. Za oblikovanje teksta (boja, vrsta pisma, ... ) upotrijebite alate s alatne trake Oblikovanje.

Odlomak poravnavate tako da ga označite te odaberete traci Oblikovanje ili odabirom Oblikovanje> Odlomak.

odgovarajući

gumb na

Da biste odredi li oblikovanje stranice, odaberite Datoteka> Postavljanje stranice. Za oblikovanje zaglavlja i podnožja odaberite Pogled> Zaglavlje i podnožje. Želite li tekst poravnati u stupce, koristite tipku Tab koja pomiče točku unosa za određeni broj mjesta udesno. Za poravnavanje teksta možete koristi itabulatore koje postavljate klikom na ravnalu ili odabirom Oblikovanje> Tabulatori. Postoji pet vrsta tabulatora: lijevi tabulator (poravnava lijevi rub teksta), desni tabulator (poravnava desni rub teksta), tabulator centriranja (poravnava tekst po sredini), decimalni tabulator (poravnava brojeve tako da im decimalni zarezi budu potpisani jedan ispod drugog) i tabulator trake. Naredbama Kopiraj i Izreži spremamo podatke u Zalijepi ih ubacujemo u dokument na željeno mjesto.

52

međuspremnik,

a naredbom

4 Obrada teksta Da biste umetnuli sliku odaberite Umetanje> Slika> zadataka potražite, odaberite i umetnite sliku koju želite.

Isječak

crteža, pa u oknu

Da biste u dokument umetnuli tablicu, postavite točku unosa na mjesto gdje je želite umetnuti, odaberite Tablica> Umetni> Tablica. Upišite broj stupaca i broj redaka u odgovarajuće okvire. U odjeljku Postavke samoprilagodbe možete odabrati neke mogućnosti oblikovanja tablice. Za stvaranje tablice možete upotrijebiti i alat Umetni tablicu sa Standardne alatne trake ili alate s alatne trake Tablice i obrubi. Da biste poravnali sadržaj ćelije, označite ćelije, u izborniku prečica odaberite Poravnanje ćelije, pa u podizborniku odaberite kvadratić sa željenim oblikom poravnavanja. Da biste u

ćeliji

dobili tekst napisan okomito, u izborniku

prečica

odaberite Smjer

teksta. Za promjenu širine stupca ili retka postavite pokazivač miša na crtu koja ih dijeli, pa je povlačite na odgovarajuću stranu. Želite li da neki stupci budu jednake širine, označite

ih, pa u izborniku

prečica

odaberite Svrstaj stupce jednoliko.

Za umetanje ili brisanje stupaca ili redaka odaberite odgovarajuće naredbe iz izbornika Tablica. Za oblikovanje tablice u izborniku prečica odaberite Obrubi i sjenčanje.

Za smještanje tablice uz tekst u izborniku Tablica, pa odaberite željenu mogućnost. Da biste sortirali tablicu

označite

prečica

odaberite Svojstva tablice, kartica

je, pa u izborniku Tablica odaberite Sortiranje.

Da biste isključili automatsko područje crtanja, odaberite Alati> Mogućnosti, pa na kartici Općenito uklonite kvačicu ispred Pri umetanju samooblika ... Za umetanje gotovih oblika, na alatnoj traci Crtanje odaberite Samooblici > Osnovni oblici te kliknete na željeni lik, nakon toga mišem razvučete lik. Umetnuti gotovi oblik možete mijenjati odabirom Oblikuj samooblik.

53

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Za dodavanje sjene ili 30 oblika, nakon crtanja odaberite jedan od alata Način sjenčanja

ili 30 vrsta da biste uredili oblik.

Za umetanje

umjetnički

oblikovanog teksta kliknite na gumb Umetni WordArt na

alatnoj traci Crtanje Za

određivanje

redoslijeda oblika, tj. premještanje ispred ili iza odaberite odgo-

varajuću

naredbu iz Crtanje> Redoslijed. Da biste oblike grupirali: označite jedan oblik, pa držeći pritisnutu tipku Ctrl označite ostale oblike. Na alatnoj traci Crtanje u izborniku Crtanje odaberite Grupa. Odabirom jezika birate pravopis i gramatiku koji će se primjenjivati na vaše tekstove.

Želite li odrediti jezik cijelog dokumenta ili nekog njegovog dijela odaberite Alati> Jezik> Postavi jezik. Za provjeru pravopisa napisanog teksta odaberite Alati> Pravopis i gramatika. Želite li da Word stalno provjerava pravopis dok vi upisujete tekst, odaberite tu mogućnost u Alati> Mogućnosti, kartica Pravopis i gramatika. Na istom mjestu označavate i sakrivanje pogrešaka u dokumentu. Mogućnosti automatskog ispravka podešavate odabirom Alati> Mogućnosti samoispravka.

54

4 Obrada teksta 4.1 Uvod u obradu teksta 4.1. Pokrenite program Word, otvorite novi dokument, pa: a) napišite pet rečenica o filmu kojeg ste zadnjeg gledali; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-1.doc ; c) zatvorite tu datoteku. 4.2. Otvorite pet novih dokumenata: a) spremite ih pod imenima prvi.doc, drugi.doc, treci.doc, cetvrti.doc i peti.doc; b) zatvorite sve te dokumente. 4.3. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst neke pjesme s barem tri strofe; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-3.doc; c) zatvorite tu datoteku. 4.4. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst s temom po želji; b) tekst treba imati naslov i barem četiri odlomka, a u svakom barem po tri rečenice; c) spremite datoteku pod imenom zadatak4-4.doc. 4.5. Opišite postupak označavanja jedne riječi. 4.6. Opišite postupak

označavanja

jednog retka teksta.

4.7. Opišite postupak

označavanja

jednog odlomka.

označiti

4.8. Zašto je potrebno 4.9. Opišite postupak

tekst?

označavanja

4.10. Objasnite razliku

između

cijelog dokumenta.

naredbi Spremi i Spremi kao.

4.11. Opišite postupak ispravljanja jednog slova u nekoj 4.12. Opišite postupak 4.13. Koju naredbu brisanja?

uključivanja

ćete

riječi.

prikaza alatne trake Crtanje.

upotrijebiti da vratite zabunom izbrisani tekst, odmah nakon

55

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.2 Oblikovanja dokumenta 4.14. Gdje možete provjeriti koja su pisma instalirana na vašem računalu? 4.15. Otvorite datoteku zadatak4-1.doc, pa oblikujte: a) prvu rečenicu - Arial 12, plavo; b) drugu rečenicu - Gomic Sans 14, crveno; e) treću rečenicu - Times New Roman 10, zeleno; d) četvrtu rečenicu - Arial 14, crno; e) petu rečenicu - Gomic Sans 21, narančasto; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-15.doc. 4.16. Otvorite datoteku zadatak4-3.doc, pa oblikujte: a) prvi odlomak (prva strofa) - Arial 12, plavo, podebljano; b) drugi odlomak (druga strofa) - Gomic Sans 14, crveno, ukošeno; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-16.doc.

4.17. Otvorite datoteku zadatak4-4.doc, pa Oblikujte: a) prvi odlomak - Arial14, crveno, podcrtano, poravnato po sredini; b) drugi odlomak - Gomic Sans 12, plavo, ukošeno, poravnato ulijevo; e) treći odlomak - Times New Roman 10, zeleno , podebljano, poravnato desno; d) naslov - Arial 15, plavo, podebljano, poravnato po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-17.doc. 4.18. Otvorite datoteku zadatak4-17.doc, pa Oblikujte: a) prvi odlomak - prored 2; b) drugi odlomak - prored 1.5; e) treći odlomak - prored 1; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-18.doc. 4.19. Opišite postupak oblikovanja odlomka da biste dobili ovakav tekst: Gomic Sans 18, plavo, podebljano, poravnato obostrano.

4.20. Opišite postupak oblikovanja teksta da bude u obliku Indeksa. 4.21. Opišite postupak oblikovanja odlomka da bude poravnat obostrano.

4.22. Objasnite kako Word raspoznaje kraj odlomka. 4.23. Opišite postupak oblikovanja naslova da biste dobili ovakav tekst: Arial 14, crveno, podcrtano, poravnato po sredini.

56

4 Obrada teksta 4.24. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na pejzažno; b) sve margine 2 cm; c) u zaglavlje napišete "Glumci"; d) u podnožje unesete broj stranice; e) napišite pet rečenica o vama omiljenim glumcima; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-24.doc. 4.25. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na portretno; b) sve margine 1,5 cm; c) u zaglavlje napišete "Pjevači"; d) u podnožje unesete broj stranice, poravnate ga po sredini ; e) napišete naslov i dva odlomka teksta s po tri rečenice o vama omiljenim pjevači ma; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-25.doc. 4.26. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na pejzažno; b) sve margine 2,5 cm; c) u zaglavlje napišete: u sredinu vaš razred, a desno datum; d) u podnožje unesete broj stranice, poravnate desno; e) napišete naslov i tri odlomka teksta s po dvije rečenice o vašem razredu; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-26.doc. 4.27. Opišite postupak oblikovanja dokumenta s marginama 1,5 cm i portretnom orijentacijom. 4.28. Opišite postupak oblikovanja zaglavlja i podnožja da biste u zaglavlju napisali svoje ime, a u podnožju broj stranice/ ukupan broj stranica poravnato udesno. 4.29. Opišite postupak oblikovanja dokumenta s marginama 2 cm i pejzažnim usmjerenjem. 4.30. Opišite postupak oblikovanja zaglavlja i podnožja da biste u zaglavlju napisali neki tekst, a u podnožju broj stranice poravnat po sredini. 4.31. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na portretno; b) sve margine 2 cm; c) u zaglavlje napišete "Sportovi"; d) u podnožje unesete broj stranice; e) napišite pet rečenica o nekim zanimljivim sportovima; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-31.doc. 57

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.32. Otvorite datoteku zadatak4-31.doc, pa oblikujte: a) prvu rečenicu - Arial 12, plavo, podebljano; b) drugu rečenicu - Gomic Sans 14, crveno, podcrtano; c) treću rečenicu - Times New Roman 10, zeleno, kurziv; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-32.doc. 4.33. Otvorite datoteku zadatak4-26.doc, pa oblikujte: a) prvi odlomak uvučen slijeva za 2 cm; b) drugi odlomak uvučen zdesna za 1,5 cm; c) u trećem odlomku uvucite samo prvi redak za 2,5 cm; d) između drugog i trećeg odlomka umetnite dva prazna retka; e) obrubite prvi odlomak s 3D, crvenim okvirom ; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-33.doc.

4.3 Rad s blokovima teksta 4.34. Koje tipkovničke kratice se koriste za kopiranje, premještanje i lijepljenje blokova teksta? 4.35. Opišite postupak kojim ćete u tekstu dobiti dva jednaka odlomka? 4.36. Opišite postupak kojim teksta.

ćete

u tekstu s tri odlomka premjestiti prvi odlomak na kraj

4.37. Otvorite datoteku zadatak4-32.doc, pa: a) kopirajte cijeli tekst tri puta; b) svaki kopirani primjerak teksta obojite drugom bojom; c) prvi primjerak teksta poravnajte lijevo, drugi po sredini, obostrano; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-37.doc.

treći

desno, a četvrti

4.38. Otvorite datoteku zadatak4-3.doc, pa: a) kopirajte pjesmu dva puta; b) svaki kopirani primjerak pjesme obojite drugom bojom; c) na svaki kopirani primjerak pjesme primijenite drugačiju vrstu i veličinu pisma; d) svaki kopirani primjerak pjesme poravnajte drugačije; e) u zag lavlje napišite ime autora pjesme; f) umetnite obrub stranice s oblikom po želji; g) spremite datoteku pod imenom zadatak4-38.doc. 58

4 Obrada teksta 4.39. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst s tri odlomka o zimskim sportovima; b) prvi odlomak obojite plavo, drugi zeleno, a treći crveno; c) premjestite prvi odlomak na kraj teksta; d) uokvirite prvi odlomak dvostrukom, valovitom plavom crtom; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-39.doc.

4.4 Rad s tabulatorima 4.40. Nabrojite vrste tabulatora. 4.41. Koja je uloga tipke Tab? 4.42. Korištenjem tipke Tab napišite i oblikujte tekst kao na slici:

Salata Krumpir Spinat Mrkva Peršin Krastavci

Jagode Višnje Limun

Jabuke Kruške Mandarine

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-42.doc. 4.43. Korištenjem tabulatora napišite i oblikujte tekst kao na slici:

Kruh Mlijeko Čokolada

Salata Tjestenina

11,34 5,45 8,79 6,56 3,99

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-43.doc.

59

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.44. Korištenjem tabulatora napišite i oblikujte tekst kao na slici: a) \

I

•

•

I

•

1 .

I

•

2 .

I

•

3 .

I

•

4'

I

•

5 .

I

•

& •

I

•

7 '

I

•

8 .

I

•

9 .

I

•

10'

I

•

11'

I

•

12'

I

• ~.

I

:

14'

Rad s tabulatorima ........................................................................... 21 Rad s tablicama ................................................................................ 25 Ispis dokumenata ..................... ........................................................ 30 Slike i crteži ............................................................................... ........ 33 Dodatne mogućnosti i alati .............................................................. 39

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-44.doc.

4.5 Rad s tablicama 4.45. Opišite postupak umetanja tablice s tri stupca i četiri retka. 4.46. Opišite postupak promjene širine jednog stupca. 4.47. Opišite postupak promjene 4.48. Opišite postupak kojim

će

veličine

cijele tablice.

tablica dobiti dvostruki, crveni vanjski rub i plavu podlogu .

4.49. Opišite kako biste u tablicu umetnuli jedan stupac slijeva. 4.50. Što će se dogoditi ako u posljednjoj ćeliji tablice pritisnete tipku Tab? 4.51. Otvorite novi dokument, napravite ovakvu tablicu (pripazite na poravnanja teksta u stupcima) i spremite je pod imenom zadatak4-51.doc.

Vrsta namirnice

60

Cijena po ki logramu

Količina

(kg)

Jagode

15,00 kn

5

Salata

4,99 kn

3

Krumpir

1,86 kn

6

Jabuke

5,00 kn

10

Trešnje

24,99 kn

2

I

4 Obrada teksta 4.52. Otvorite novi dokument, pa; a) napišite naslov ':.Jelovnik", poravnajte ga desno; b) umetnite tablicu sa šest stupaca i pet redaka, u stupce napišite dane (ponedjeljak - petak), a u retke tjedne (1. - 4.); c) napišite jelovnik za užinu, po danima u tjednu, za sva četiri tjedna; d) tekst za svaki tjedan oblikujte drugačije (boja, vrsta, veličina); e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-52.doc. 4.53. Otvorite datoteku zadatak4-52.doc, pa: a) oblikujte tablicu koristeći obrube i sjenčanje; b) poravnajte tablicu po sredini stranice; c) podesite usmjerenje stranice na pejzažno; d) sve margine 1,5 cm; e) ispišite dokument; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-53.doc. 4.54. Otvorite novi dokument, pa; a) umetnite tablicu s tri stupca i dvanaest redaka; b) u tablicu unesite imena prijatelja, njihove adrese i telefonske brojeve; c) s lijeve strane tablice umetnite jedan stupac i u njega upišite redne brojeve; d) sortirajte podatke u tablici prema imenima prijatelja, uzlazno, spremite datoteku pod imenom zadatak4-54d.doc; e) sortirajte podatke u tablici prema adresama, silazno, spremite datoteku pod imenom zadatak4-54e.doc; f) sortirajte podatke u tabiici prema teiefonskim brojevima, uzlazno, spremite datoteku pod imenom zadatak4-54f.doc. 4.55. Otvorite novi dokument, i vrsta napravite ovakvu tablicu izvod (pripazite na poravnanja teksta u stupcima) i spremite je pod I plaća imenom zadatak4-55.doc.

~{I)

uplatafi splata

datum 12 .06 .

-3,50 kn

13.06.

3326,24 kn

ček

24 .06 .

-1740,42 kn

račun

30.06.

-526,23 kn

f izvod

1.08 .

-3,40 kn

Iplaća

23.08.

3329,24 kn

i ček

24 .08 .

-1272,42 kn

30.08 .

-533,23 kn

,

II

i.

i

račun

~

..

."",,~

~

....

-;ft,~~,..."

I ii

.~""""'"""~

61

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.6 Ispis dokumenta 4.56. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst s četiri odlomka s barem tri rečenice o temi po želji; b) kopirajte cijeli tekst sedam puta; c) spremite datoteku pod imenom zadatak4-56.doc b) ispišite sve neparne stranice. 4.57. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispišite prve dvije stranice. 4.58. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispišite cijeli dokument. 4.59. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispišite drugu i treću stranicu. 4.60. Opišite postupak dvostranog ispisivanja dokumenta. 4.61. Opišite postupak odabira

pisača

na kojem

ćete

ispisati dokument.

4.62. Opišite postupak ispisivanja parnih stranica dokumenta. 4.63. Opišite postupak prekidanja ispisa dokumenta. 4.64. Opišite postupak brisanja popisa dokumenta koji čekaju ispis. 4.65. Opišite postupak ispisivanja dviju stranica dokumenata na jedan list papira (ne dvostrano) .

4.7 Dodatna oblikovanja teksta 4.66. Otvorite novi dokument, pa; a) kori steći oblikovanje u tri stupca napišite tekst o nekom događaju u vašoj školi; b) napišite naslov događaja poravnat po sredini;

c) u zaglavlju napišite svoje ime; d) u podnožju napišite broj stranice, poravnat po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-66.doc.

62

4 Obrada teksta 4.67. Otvorite novi dokument, pa; a) koristeći numerirane popise napišite popis za kupovinu; b) oblikujte ga - Arial 16, plavo; e) napišite naslov, poravnajte ga po sredini; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-67.doc. 4.68. Otvorite novi dokument, pa; a) koristeći grafičke popise napišite popis prijatelja; b) oblikujte ga - Comie Sans 15, zeleno; e) napišite naslov, poravnajte ga udesno; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-68.doc. 4.69. Otvorite novi dokument, pa; a) napišite jelovnik za užinu, po danima u tjednu, upotrijebite popise; b) tekst oblikujte: narančasto, Comie Sans 14; e) napišite naslov 'Jelovnik", poravnajte ga desno; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-69.doc.

grafičke

i numerirane

4.70. Opišite postupak izrade numeriranog popisa. 4.71. Opišite postupak oblikovanja teksta u tri stupca s crtom

između

stupaca.

4.72. Opišite postupak oblikovanja već napisanog teksta u popis s grafičkim oznakama. 4.73. Opišite postupak odabira slike za PQpis s grafičkim oznakama. 4.74. Otvorite novi dokument, pa; a) koristeći oblikovanje u dva stupca napišite tekst o nekom događaju po želji; b) napišite naslov događaja poravnat po sredini; c) u zaglavlju napišite svoje ime; d) u podnožju napišite broj stranice, poravnat po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-74.doc.

4.8 Slike i crteži 4.75. Opišite postupak umetanja i poravnavanja slike da biste dobili sliku mačke koja je postavljena desno od teksta.

63

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.76. Otvorite datoteku zadatak4-69.doc, pa: b) umetnite sliku neke namirnice ispred teksta, poravnajte je lijevo; c) umetnite drugu sliku namirnice na početak prvog odlomka teksta, poravnajte je desno, tako da tekst ide uz nju; d) treću sliku namirnice umetnite ispod teksta, poravnajte je po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-76.doc. 4.77. Otvorite datoteku zadatak4-74.doc, pa: a) umetnite fotografiju s tog događaja uz tekst, poravnajte je lijevo, tako da tekst ide uz nju; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-77.doc. 4.78. Otvorite datoteku zadatak4-55.doc, pa: a) iznad tablice napišite naslov "Tekući račun" b) umetnite sliku neke novčanice između naslova i tablice, poravnajte je lijevo; c) umetnite neku sliku banke uz tablicu, poravnajte je desno; d) treću sliku bankara umetnite ispod tablice, poravnajte je po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-78.doc. 4.79. Otvorite novi dokument, pa; a) napišite naslov i dva odlomka teksta o kućnim ljubimcima; b) uz prvi odlomak umetnite sliku mačke, poravnajte je lijevo uz tekst; c) uz drugi od lomak umetnite sliku psa, poravnajte je desno uz tekst; d) u zaglavlju napišite "Kućni ljubimci", poravnajte po sredini; e) u podnožju umetnite broj stranice poravnat lijevo; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-79.doc. 4.80. Otvorite novi dokument, pa napišite ove tekstove: a) (x + y)2 = X2 + 2xy + y2; b) x, . x2 = y3 : Y4; c) cm 2, dm 3 , m2, km 3;

d) A, (2,3), B2 (4, 5), C3 (1 , 1); e) o: je kut kod vrha A, ~ je kut kod vrha B, y je kut kod vrha C; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-80.doc. 4.81. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst pozivnice za neki događaj; b) oblikujte tekst po želj i; c) umetnite neku veselu sliku; d) koristeći samooblike nacrtajte i obojite smješkića; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-81.doc; f) ispišite cijeli dokument. 64

4 Obrada teksta 4.82. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst o vašem omiljenom godišnjem dobu; b) oblikujte tekst po želji; c) umetnite dvije odgovarajuće slike; d) podesite usmjerenje stranica na portretno; e) sve margine 1,5 cm; f) u zaglavlje napišete ime godišnjeg doba; g) u podnožje unesete broj stranice, poravnate ga po sredini; h) spremite datoteku pod imenom zadatak4-82.doc; i) ispišite cijeli dokument. 4.83. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite plakat za neki događaj; b) odaberite boju, vrstu i veličinu pisma po želji; c) umetnite tri odgovarajuće slike; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-83.doc. 4.84. Otvorite novi dokument, pa napišite ove tekstove: a) (a + b)3= a3 + 3a2 b + 3ab 2 + b3; b)P=a·v· a' c) lidija@skola; d) A17 (12, 32) , 8 23 (44, 52), C31 (16,17); e) 25°C, 120°, 250€, 350$; f) o = 2· (a + b), P = a· b; g) spremite datoteku pod imenom zadatak4-84.doc. 4.85. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite osam rečenica o moru; b) umetnite neku sliku mora; c) oblikujte sliku tako da bude iza teksta; d) podesite oblikovanje teksta tako da je vidljiv preko slike; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-85.doc. 4.86. Otvorite novi dokument, pa: a) napravite naslovnu (prvu) stranicu s naslovom "Godišnjak"; b) na naslovnu stranicu umetnite tri slike; c) umetnute slike poravnajte različito; d) na sljedeće tri stranice umetnite po jednu veliku sliku; e) te slike oblikujte da budu iza teksta; f) zamolite prijatelje da vam napišu nešto o sebi na stranice godišnjaka; g) u zaglavlje umetnite svoje ime, poravnato lijevo; h) u podnožje umetnite broj stranice, poravnat desno; i) spremite datoteku pod imenom zadatak4-86.doc. 65

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.87. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite plakat za Valentinovo; b) odaberite boju , vrstu i ve l ičinu pisma po želji; c) dio teksta oblikujte u dva stupca; d) umetnite tri slike vezane uz Valentinovo; e) jednu sliku smjestite iza teksta; f) koristeći samooblike nacrtajte i obojite srce; g) spremite datoteku pod imenom zadatak4-87.doc. 4.88. Opišite postupak umetanja simbola za

grčko

slovo alfa.

4.89. Opišite postupak umetanja i poravnavanja slike da biste dobili sliku psa koja je postavljena lijevo od teksta. 4.90. Opišite postupak kako se slika

umeće

u pozadinu teksta.

4.91. OpiŠite kako se podešava obilaženje teksta oko slika. 4.92. Opišite postupak umetanja i oblikovanja kojim ćete u dokumentu nacrtati crveno srce. 4.93. OpiŠite postupak umetanja i oblikovanja kojim ćete u dokumentu nacrtati žutog smješkića i uz njega plavi oblačić s pozdravom. 4.94. Opišite postupak kOjim duginim bojama.

ćete

u dokument umetnuti WordArt natpis "Dobar dan" u

4.95. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite i nacrtajte strip s četiri okvira o Božiću; b) upotrijebite crtežne i sječke isamooblike; c) odaberite odgovarajuće Oblikovanje dokumenta, a u podnožje umetnite svoje ime; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-95.doc; e) ispišite dokument. 4.96. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst od tri od lomka s po četiri rečenice o geometrijskim likovima; b) odaberite boju, vrstu i veličinu pisma po želji; c) upotrijebite barem jednu tab licu i barem jedan numeriran i popis d) nacrtajte i obOjite najmanje tri odgovarajuće ilustracije pomoću samooblika; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-96.doc.

66

4 Obrada teksta 4.97. Otvorite novi dokument, pa:

a) napišite i nacrtajte dijagram tijeka programa koji zbraja dva broja; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-97.doc; c) ispišite dokument. 4.98. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tekst od dva odlomka s po tri rečenice o zašti ćenim biljkama u Hrvatskoj; b) odaberite boju, vrstu i veličinu pisma po želji; c) upotrijebite barem jednu tablicu i barem jedan popis s grafičkim oznakama; d) nacrtajte i obojite najmanje tri odgovarajuće ilustracije pomoću samooblika; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-98.doc. 4.99. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite i nacrtajte strip s pet okvira o temi po želji; b) upotrijebite crtežne isječke isamooblike; c) odaberite odgovarajuće oblikovanje dokumenta, a u podnožje umetnite svoje ime; d) naslov napišite korištenjem WordArta; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-99.doc; f) ispišite dokument.

4.9 Dodatne mogućnosti i alati 4.100. Opišite postupak određivanja jezika dokumenta. 4.101. Opišite postupak provjere pravopisa u dokumentu. 4.102. Kako

ćete

sakriti pravopisne greške u dokumentu?

4.103. Opišite postupak ispravljanja

riječi

korištenjem Wordovih prijedloga ispravka.

4.104. Opišite postupak dodavanja nove riječi u Wordov rječnik. 4.105. Opišite kako se

isključuje

automatsko samooblikovanje za vrijeme upisa.

4.106. Opišite kako se uključuje prikaz alatnih traka Standard i Oblikovanje u dva retka. 4.107. Opišite kako se uključuje prikaz cijelih izbornika.

67

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 4.108. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite jedan odlomak teksta na hrvatskom;

b) napišite drugi odlomak teksta na nekom stranom jeziku; c) za oba odlomka podesite jezik; d) ispravite sve pravopisne greške; e) dodajte svoje ime u rječnik hrvatskog jezika; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-108.doc; 4.109. Opišite kako se isključuje i uključuje automatsko stvaranje područja crtanja pri

umetanju samooblika. 4.110. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tri odlomka teksta na hrvatskom, namjerno s pogreškama;

b) c) d) e)

ispravite tekst koristeći Wordove prijedloge; biste li vi drugačije ispravili tekst? ispod teksta opišite kako je Word ispravio tekst, a kako biste to učinili vi; spremite datoteku pod imenom zadatak4-110.doc.

4.111. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tri odlomka teksta na nekom stranom jeziku;

b) podesite jezik dokumenta; c) ispravite pogreške; d) ukoliko je potrebno dodajte neke riječi u rječnik tog jezika; e) kopirajte cijeli tekst osam puta; f) oblikujte svaku kopiju drugačije (boja, vrsta i veličina pisma, te poravnavanje); g) umetnite prijelome stranica tako da je svaka kopija teksta na novoj stranici ; h) uz svaku kopiju teksta umetnite po jednu sliku i različito ih poravnajte; i) podesite usmjerenje stranice - pejzažno, margine 2 cm; j) spremite datoteku pod imenom zadatak4-111.doc; k) ispišite neparne stranice dokumenta. 4.112. Otvorite novi dokument, pa: a) napišite tri odlomka teksta svaki na drugom jeziku;

b) podesite jezik za svaki odlomak; c) ispravite pogreške; d) ukoliko je potrebno dodajte neke riječi u rječnik tih jezika; e) kopirajte cijeli tekst šest puta; f) oblikujte svaku kopiju drugačije (boja, vrsta i veličina pisma, te poravnavanje); g) umetnite prijelome stranica tako da je svaka kopija teksta na novoj stranici; 68

4 Obrada teksta h) na svaku stranicu umetnite po dvije slike i različito ih poravnajte; i) na početak svake stranice umetnite naslov u obliku WordArta, svaki s

različitim

oblikovanjem; i) podesite usmjerenje stranice - portretno, margine 2,5 cm; j) spremite datoteku pod imenom zadatak4-112.doc; k) ispišite parne stranice dokumenta. 4.113. Otvorite novi dokument, pa:

a) napišite tri odlomka teksta na nekom stranom jeziku, namjerno s pogreškama; b) podesite jezik; c) ispravite tekst koristeći Wordove prijedloge; d) kopirajte cijeli tekst četiri puta; e) umetnite prijelome stranica tako da je svaka kopija teksta na novoj stranici; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-113.doc. g) ispišite stranice 2 i 5.

69

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

5 PRORAČUNSKE TABLICE Podsjetnik za program Excel Excel je program namijenjen za unos, obradu i ispis brojčanih

većih količina

podataka smještenih u tablice. Excelove dokumente nazivamo

radne knjige, a sastoje se od nekoliko radnih listova. Radni list se sastoji ćelija.

od velikog broja

Svaka je

će lij a jednoznačno označena

adresom koju

čine

oznaka stupca i broj retka na čijem sjecištu se nalazi. Primjerice, adresa A 1 je adresa će lij e

na sjecištu stupca A i retka 1.

U Excelovu tablicu možete unositi razne vrste podataka: tekst, vrijednosti, formule i funkcije. Želite li oblikovati podatke smještene u nekoj ćeliji ili grupi ćelija, najprije ih morate označiti, a zatim odabrati Oblikovanje> Ćelija. Moguće je oblikovati prikaz vrijednosti u ćelijama, poravnanje, oblikovanje znakova, dodavanje rubova i sjenčanje

ćelijama

ćelija.

Excel razlikuje dvije vrste adresa: apsolutnu i relativnu adresu adresu upotrebljavamo kad želimo da se adresa

ćelije

ćelije.

Relativnu

mijenja pri korištenju, primjer

C4. Apsolutne adrese koristimo kad ne želimo da se ad resa

će lij e

mijenja pri

korištenju, primjer $C$4. Upisivanje formule operacije, adrese

započinjemo

ćelija,

znakom =, a nakon toga slijede brojevi,

funkcije... Primjeri formula i funkcija: množenje: = A3*B3;

zbroj niza ćelija: = SUM(A3:A20); najmanja vrijednost niza Da biste sortirali podatke u tablici, najprije morate ćete

računske

od lu čiti

će lija :

=MIN(E4:E12).

po kojem stupcu ili retku

razvrstavati. Primjerice, tablica koja sadrži adrese može se sortirati po državi,

gradu ili prezimenu. Stupac ili redak po kojem sortirate naziva se možete koristiti do tri Sortiranje može

ići

ključa

ključ.

U Excelu

za sortiranje.

u dva smjera:

• Uzlazno sortiranje razvrstava po abecedi od A prema Ž, a brojeve od najmanjeg

prema

70

najvećem.

5 Proračunske tablice • Silazno sortiranje razvrstava riječi od Ž prema A, a brojeve od najvećeg prema

najmanjem. Da biste sortirali podatke, najprije

označite područje

odaberite Podaci> Sortiranje pa odaberite

ključ

koje

ćete

razvrstavati, zatim

i smjer sortiranja.

Grafikone je najjednostavnije napraviti uz pomoć Čarobnjaka za grafikone. Grafikon

možete napraviti na posebnom listu ili kao umetnuti objekt u radnom listu. Najprije trebamo

označiti

retke ili stupce koje želimo prikazati grafikonom, pa kliknuti na

ikonu Čarobnjaka za grafikone. Za podešavanje usmjerenja stranice,

veličine

papira, margina zaglavlja ili podnožja

odaberite Datoteka > Postavljanje stranice.

Po potrebi možete gotove oblike umetnuti u tablice ili na grafikone.

Pronaći ćete

ih

u izborniku Samooblici na alatnoj traci Crtanje. Nakon što umetnete neki gotovi oblik u vaš radni list, možete mu promijeniti veličinu, roti rati ga, zrcaliti, obojiti i kombinirati taj oblik s drugim oblicima kako biste napravili kompleksniji oblik. Za umetanje crtežnih

iSječaka

odaberite Umetanje > Slika >

Isječak

crteža. Slike

možete umetati i kao dio prikaza u grafikonima, korištenjem efekata ispune.

71

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 5.1 Uvod u proračunske tablice, 5.2 Prilagođavanje tablice 5.1. Napišite adrese obojanih

ćelija

na slici.

2 3

4 5.2. U novoj radnoj knjizi, korištenjem alata Boja ispune, obojite ove ćelije: A7, B2, C5, D14, E2. 5.3. Otvorite četiri nove radne knjige te ih spremite pod imenima Prva.xls, Druga.xls, Treca.xls i Cetvrta.xls. 5.4. Otvorite radnu knjigu Druga.xls koju ste pospremili u prethodnom zadatku. Korištenjem alata Boja ispune, obojite ćelije tako da obojani dio izgleda kao slovo L. Radnu knjigu spremite pod imenom zadatak5-4.xls

5.5. Napišite raspone ćelija označenih na slici. A

B

e

1 2 3

t----

4 5 6

t----

7

t---

8

t---

9 5.6. Otvorite radnu knjigu Prva.xls, pa: a) označite raspon B3:D6; b) obojite ga u narančasto; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-6.xls.

72

5 Proračunske tablice 5.7. Otvorite radnu knjigu zadatak5-4.xls, pa: a) označite obojene ćelije, u obliku slova L; b) kopirajte ih tri puta; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-7.xls. 5.8. Otvorite datoteku Treca.xls, pa: a) u ćeliju A3 upišite svoje ime i prezime; b) u ćeliju B1 upišite dio vaše adrese - ime ulice i kućni broj; c) u ćeliju D2 upišite dio vaše adrese - poštanski broj i ime mjesta; d) podesite širine stupaca A, B i D tako da su svi upisani tekstovi potpuno vidljivi; e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-8.xls. 5.9. Otvorite datoteku zadatak5-8.xls, pa: a) označite ćeliju A3 i njen sadržaj kopirajte u ćeliju E1; b) označite ćeliju B1 i njen sadržaj kopirajte u ćeliju E2; c) označite ćeliju D2 i njen sadržaj kopirajte u ćeliju E3; d) podesite širinu stupca E tako da se vidi cijela adresa; e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-9.xls. 5.10. Otvorite datoteku zadatak5-9.xls, pa: a) premjestite sadržaj raspona E1 :E3 na A3:A5; b) izbrišite ostale podatke s tog radnog lista tako da ostane samo adresa u ćelijama A3:A5; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-10.xls. 5.11. Opišite postupak

označavanja

raspona A3:07.

5.12. Opišite postupak označavanja raspona D3:06 i E2:G19. 5.13. Opišite postupak kopiranja raspona B2:C4 na raspon koji

počinje

s E5.

5.14. Opišite postupak premještanja raspona C2:E4 na raspon koji počinje s G2. 5.15. Opišite postupak umetanja redaka. 5.16. Kako se umeću ćelije? Što se pritom dešava s okolnim ćelijama?

5.17. Kako se mogu podesiti visine redaka i širine stupaca? 5.18. Nabroji nekoliko načina kretanja po Excelovoj tablici.

73

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 5.3 Rad s radnim listovima 5.4 Vrste podataka i njihovo oblikovanje 5.19. Opišite postupak preimenovanja radnog lista. 5.20. Opišite postupak umetanja novog radnog lista. 5.21. Opišite postupak kopiranja radnog lista iz jedne radne knjige u drugu. 5.22. Opišite postupak oblikovanja stupca B za podatke u obliku postotka. 5.23. Opišite postupak oblikovanja šestog retka za podatke u obliku valute s jedinicom kn, s dva decimalna mjesta. 5.24. Opišite postupak popunjavanja stupca A rednim brojevima, od 1. do 100. 5.25. Opišite postupak stvaranja novog korisničkog popisa. 5.26. Opišite postupak popunjavanja drugog retka nazivima mjeseci . 5.27. Objasnite kako Excel pretvara datume u brojeve i odredite broj koji pripada datumu 1. 1. 2008. 5.28. Objasnite razliku

između

naredbi

Očisti

i Izbriši.

5.29. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) prvi radni list preimenujte u razred; b) na tom radnom listu , u stupcu A napišite najprije naslov IMENA, pa zatim napišite imena deset učenika iz vašeg razreda; c) oblikujte tekst u stupcu A: Arial, 14pt, crveno ; d) spremite datoteku pod imenom zadatak5-29.xls. 5.30. Otvorite radnu knjigu zadatak5-29.xls, radni list razred, pa: a) u stupac B upišite najprije naslov HRVATSKI, pa zatim napišite ocjene upisanih učenika;

e

b) u stupac upišite najprije naslov MATEMATIKA, pa zatim napišite ocjene upisanih učenika; c) u stupac D upišite najprije naslov INFORMATIKA, pa zatim napišite ocjene upisanih učenika; d) sprem ite datoteku pod imenom zadatak5-30.xls.

74

5 Proračunske tablice 5.31. Otvorite radnu knjigu zadatak5-30.xls, radni list razred, pa: a) oblikujte ćelije koje sadrže ocjene u kategoriju Brojčana, bez decimala; b) oblikujte tekst u prvom retku: Arial, 14pt, plavo; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-31.xls. 5.32. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) preimenujte prvi radni list u voćarna; b) unesite podatke iz tablice u taj radni list redom u stupce A - e, primijenite odgovarajuća oblikovanja ćelija;

l\!mml •

-

- . ~Iil!l~.m• ••

Jagode Salata Krumpir Jabuke Trešnje

1:111111

11;':~.IIl.II.r. ~

Rm» 5 3 6 10 2

15,00 kn 4,99 kn 1,86 kn 5,00 kn 24,99 kn

c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-32.xls. 5.33. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) preimenujte drugi radni list u popis; b) napravite svoj korisnički popis koji će sadržavati osam imena vaših omiljenih namirnica; c) popunite 100 ćelija stupca A koristeći taj popis; d) spremite datoteku pod imenom zadatak5-33.xls. 5.34. Otvorite radnu knjigu zadatak5-33.xls, pa: a) umetnite ulijevo od stupca A još jedan stupac; c) u kojem stupcu je sad napisan popis namirnica? d) u stupac A upišite redne brojeve od 1. do 100. e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-34.xls. 5.35. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) napravite sedam radnih listova i imenujte ih prema danima u tjednu; b) u radni list srijeda unesite podatke iz tablice i promijenite boju fonta u stupcima: A - plavo, B - crveno, e - zeleno; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-35.xls.

A

1 Postotak 2 3 4 5 6

e

B

Razlomak Decimalni broj

20%

1/5

25~'b

1/4 112 415

50% 80% 100'7-0

1

0,20 0,25 0,50 0,80 1,00

75

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 5.36. Otvorite radnu knjigu zadatak5-35.xls, pa: a) na radni list petak unesite podatke iz tablice, primijenite ćelija, proširite stupce da bi svi podaci bili vidljivi;

A

--,

v

vrsta plaća

ček

bankomat račun

dodatak račun

bankomat

oblikovanja

e

B

datum 1 . ožujak 2007. 2. ožujak 2007. 3. ožujak 2007. 4. ožujak 2007 . 5. ožujak 2007. 7 6. ožujak 2007. k ""00' L I. 8 l. ozulj,a,

1 2 3 4 5 6

odgovarajuća

Iznos 3.214,56 kn -500,00 kn -700,00 kn - 1 .230,67 kn 1.000,00 kn -453,23 kn -500,00 kn

b) umetnite jedan redak iznad svih, u njemu spojite ćelije A1 do Ci i upišite naslov "Stanje tekućeg računa" i poravnajte ga po sredini; c) obojite svaki parni redak u žuto, a neparni u plavo pomoću alata Boja ispune; prva dva retka (zaglavlje) nemojte pobojati; d) spremite datoteku pod imenom zadatak5-36.xls. 5.37. Otvorite radnu knjigu zadatak5-36.xls, pa: a) kopirajte radni list petak; b) premjestite radni list srijeda tako da bude između subote i nedjelje; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-37.xls. 5.38. Objasnite kako

ćete

kopirati neki niz

ćelija .

5.39. Objasnite za što se koristi naredba Specijalno zalijepi. 5.40. Objasnite kako ćete ispraviti tekst upisan u ćeliju. 5.41. Objasnite kako ćete odjednom umetnuti pet redaka. 5.42. Opišite postupak brisanja radnog lista. Što pritom trebate pripaziti?

5.43. Opišite postupak kopiranja nekih podataka iz jedne radne knjige u drugu. 5.44. Kako ćete , odmah nakon brisanja, vratiti podatke iz tablice koje ste zabunom obrisali?

76

5 Proračunske tablice 5.5 Računanje u Excelu 5.45. Opišite postupak izračunavanja zbroja ćelija A7 i B7. 5.46. Opišite postupak izračunavanja količnika ćelija Ag i 05. 5.47. Opišite postupak izračunavanja zbroja raspona B3:834. 5.48. Opišite postupak izračunavanja prosjeka raspona C5:C27. 5.49. Napišite formulu kojom ćete izračunati cijenu proizvoda nakon sniženja, ako je početna cijena u ćeliji A 1 , a postotak sniženja u ćeliji A2.

5.50. Napišite formulu kojom ćete izračunati prosječnu vrijednost raspona C8:L8. 5.51. Napišite formulu kOjom ćete izračunati najmanju vrijednost raspona A8:A88. 5.52. Napišite formulu kojom ćete izračunati najveću vrijednost raspona B27:B54. 5.53. Ako je u ćeliji A3 napisana formula za izračun razlika ćelija A2 i A1, što se vidi u toj

ćeliji nakon što je učinite aktivnom? Što se tada vidi u traci formule? 5.54. Objasnite razliku

između

relativne i apsolutne adrese. Navedite nekoliko primjera

takvih adresa. 5.55. Napišite formulu po kojoj ćete izračunati cijenu namirnice s PDV-om ako je nabavna cijena u ćeliji A3, postotak PDV-a u ćeliji 03. Formula treba biti napisana tako da se može upotrijebiti za izračun svih cijena zadanih u stupcu A . Iznos postotka PDV-a u svim i zračunima

treba ostati nepromijenjen .

5.56. Otvorite knjigu zadatak5-36.xls, radni list petak, pa: a) u ćeliju 01 unesite početno stanje računa: 246,25 kn; b) u će liju 02 napišite naslov STANJE; c) u ćeliju 03 unesite formulu koja će izračunati stanje računa nakon promjene 1.3.2007, za iznos iz ćelije C3; d) kopirajte formulu iz će lij e 03 do kraja tablice i izračunajte koje je stanje računa 7.3.2007.; e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-56.xls.

77

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 5.57. Otvorite radnu knjigu zadatak5-32.xls, radni list voćarna, pa: a) u ćeliju 01 napišite naslov IZNOS; b) u ćeliji 02 napišite formulu koja će izračunati koliko treba platiti za zadanu količinu te namirnice; c) kopirajte formulu iz ćelije 03 do kraja tablice; d) u ćeliji 07 napišite formulu koja će zbrojiti izračunate iznose za sve namirnice; e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-57.xls. 5.58. Otvorite radnu knjigu zadatak5-31.xls, radni list razred, pa: a) u stupcu E unesite formulu koja će izračunati prosjek ocjena za svakog učenika za zadane predmete; b) u prvom praznom retku, ispod ocjena, unesite formulu koja će izračunati prosjek ocjena po predmetima (primjerice prosjek za hrvatski); c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-58.xls. 5.59. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) u stupce A i B unesite podatke iz tablice; e

- • ~(6n1)

.11!IJt3((Y] 2,00 11,00 34,00 72,57 252,98

b) Cijena jedne litre ulja je 11,25 kn. U stupcu B napišite formulu koja koliko treba platiti za zadane količine ulja; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-59.xls. 5.60. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) u stupce A - C unesite podatke iz tablice, primijenite

odgovarajuća

će izračunati

oblikovanja

ćelija; ~1.1II111m1

__

.::c.elll:lellr. ~ .•(ellle!'.r. e-

·~am

Il"'II:l.r.~IDn:Đ

200,00 350,00 625,00 5278,60 12554,34 b) u ćeliju 01 upišite koliko benzina automobil troši na 1OO km; unesite broj 7,2; c) u stupcu B napišite formulu koja će izračunati njegovu potrošnju za zadane duljine puta; pazite na relativne i apsolutne adrese;

78

5 Proračunske tablice d) u će liju 02 upišite cijenu 1 L benzina; unesite broj 8,12 kn; e) u stupcu napišite formulu koja će izračunati koliko treba platiti za izračunate količine benzina; f) spremite datoteku pod imenom zadatak5-60.xls.

e

5.61. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) u stupce A - E unesite podatke iz tablice, primijenite odgovarajuća oblikovanja ćelija; prosjek treba biti decimalni broj s dvije decimale;

I~

lY!Rm Hrvatski Engleski Matematika Kemija Geografija Povijest Kemija Tjelesni Informatika Prosjek po učeniku b) u retku "Prosjek po

4 4 5 4 3 4 5 4 5 učeniku"

I~

I~I!Đllll~ 11111:111111: 2 3 3 5 5 4 4 5 5

5 5 5 5 5 5 5 4 5

napišite formulu koja

će izračunati

prosjek ocjena za

učenike;

c) u stupcu "Prosjek po predmetu" napišite formulu koja će izračunati prosjek ocjena za nastavne predmete; d) spremite datoteku pod imenom zadatak5-61.xls. 5.62. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) unesite zadane podatke; ~~.I:U.II •• IIII.:I

Šljive Paprika Krastavac Krumpir Maline

.

1 1"'IIIlIII.r.~a3!Đ

I II' •

1 5,2 16,9 18,9 4,7

.

liM

! ~fIlk!J

13,00 kn 15,60 kn 263 ,64 kn 28,35 kn 164,50 kn

b) izračunajte cijenu 1 kg za svaku zadanu namirnicu; c) izračunajte prosječnu cijenu po kilogramu; d) izračunajte ukupan iznos koliko je plaćeno za sve namirnice; e) spremite datoteku pod imenom zadatak5-62.xls.

79

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 5.63. Otvorite novu radnu knjigu , pa: a) u stupce A - D unesite podatke iz tablice , primijen ite

odgovarajuća

oblikovanja

će l ija; :~

.1:;"••11.

l".]~lr.;r.1Ol

~

!JI:.l!S.I

245,23 kn izvod plaća ček račun

izvod plaća ček račun

12.6. 13.6. 24.6. 30.6. 1.8. 23.8. 24.8 . 30.8.

-3,50 3326,24 - 1740,42 -526,23 -3,40 3329,24 - 1272,42 -533,23

kn kn kn kn kn kn kn kn

b) u stupcu D izračunajte stanje računa nakon svake promjene; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-63.xls. 5.64. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) u stupce A - unesite podatke iz tab lice, pri mijenite

e

odgovarajuća

oblikovanja

će lija; I I~

a}...tlalr.;l~

a};1llal'.II·WHI~:J.a'lLaj.'~

a a}''1lalmllBmm

100 3450 2976 123456 1800000

12% 4,5% 0,9% 54% 37%

b) u stupcu e izračunajte postotni iznos; c) spremite datoteku pod imenom zadatak5-64.xls. 5.65. Otvorite novu radnu knjigu, pa: a) u stupce A - unesite podatke iz tab lice, primijenite odgovaraj uća oblikovanja

e

ćelija ; a aj.'lajr. New i Tables > New?

6.16. Tablice kreiramo na nekoliko načina. Koja je razlika između Datasheet View i Design View načina?

93

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 6.17. Za kreiranje nove tab lice odabrali smo način Design View. Što upisujemo u gornji dio novootvorenog prozora (vidi sliku)?

•

Text

,-

I~

- Field Properties General I l oo!wp

I

Field Size

!I

50

Format

Input Mask Caption DeFault Value Validation Rule Validation Text Required Allow Zero l ength Index.d Unicode Compression IME Mode IME Sentence Mode Smart Ta(Js

No Yes No Yes No Control None

A field namo can b. UP to M cha acters long, Indudlng .spaces Press Fl fo help on t,.ld nam.s.

- JI

6.18. Ako u bazi podataka namjeravamo voditi evidenciju o osobama i redati (sortirati) ih po abecedi, obično ih evidentiramo pomoću njihova imena i prezimena. Zašto je dobro razdvojiti ime od prezimena, odnosno imati zasebno polje za ime i zasebno polje za prezime? 6.19. Koju vrstu podataka (Data Type) ćemo odabrati za polja u kojima upisujemo ime,

odnosno prezime? 6.20. Zašto kod upisa npr. prezimena nije poželjno odabrati vrstu podataka Memo, iako je

namijenjena za tekstualne podatke? 6.21. Nakon što odredimo odgovarajuću vrstu podataka (Data Type) za polje, trebamo prilagoditi još jednu značajku polja. Koju? 6.22. U polje Posta upisivat ćemo poštanske brojeve gradova. Koju vrstu podataka ćemo odabrati - Number ili Text? Objasni. 6.23. Pretpostavimo da u polje Razred upisujemo razredno odjeljenje. Kao Data Type

odabrali smo Text. Što treba upisati u Field Size? Utemelji svoj odgovor. 6.24. U polje Cijena upisivat ćemo podatke o cijeni proizvoda. Koju vrstu podataka (Data Type) ćemo odabrati?

94

6 Baze podataka 6.25. Ante radi bazu podataka za jednu uvoznu tvrtku koja nabavlja proizvode iz različitih zemalja. U bazi podataka imat će polje Cijena1 u kome se evidentira originalna cijena proizvoda i polje Cijena2 u kome se upisuje cijena proizvoda preračunata u kunama. Koju vrstu podatka (Data Type) će Ante odabrati za polje Cijena1? Objasni. 6.26. U tablici podataka imat ćemo polje u koje ćemo upisivati datum podatka (Data Type) ćemo odabrati za takvo polje?

rođenja.

Koju vrstu

6.27. Pretpostavimo da radimo tablicu podataka koja će sadržavati popis školske zbirke glazbenih CD-ova. Osim polja koja će sadržavati naziv albuma, naziv izvođača i vrstu glazbe, tablica treba imati polje s rednim brojem CD-a i to onim redoslijedom kako smo CD-ove s popisa unosili u tablicu. Koje vrstu podatka (Data Type) ćemo odabrati za to polje? Zašto? 6.28. Joško priprema bazu podataka o web-adresama internetskih stranica na kojima se može slušati glazba u MP3 formatu. Osim toga, htio bi da ne mora prepisivati web-adresu iz tablice u web-preglednik, nego da samo klikne na nju pa da mu se automatski otvori odgovarajuća webstranica u web-pregledni ku. Koju vrstu podatka Joško treba odabrati za polje s web-adresama? 6.29. Što će se dogoditi ako u opisu polja tablice (Description) ništa ne upišemo? 6.30. Ako planiramo podatke iz baze redati, sortirati po nekom polju, što treba odabrati za to polje? 6.31. Baza podatka sadrži polje Prezime po kojem ćemo redati podatke. Koju vrstu indeksiranja ćemo odabrati za takvo polje? Objasni. 6.32. Formirat ćemo bazu podataka za evidenciju vlastitih CD-ova. Napravite sljedeću tablicu: Rad s tablicom baze podataka ~~J,;J.

~1 ••• l:mf;

ID

AutoNumber

Album

Text

Izvođač

Text

Vrsta

Text

Br skladbi

Number

Trajanje

Date(Time

Godina

Integer

Web

Hyperlink

..

- ••

'I:U~f;

Duljina polja: 30 Indeksirano: Yes (No Duplicates) Duljina polja: 30 Indeksirano: Yes (Duplicates OK) Duljina polja: 12 Duljina polja: Byte Default Value: (ništa) Format: Long Time Format: Integer Default Value: (ništa)

Tablicu imenujte CD i spremite je. (Na upit želite li stvoriti primarni ključ (Primary Key) kliknite na No). Spremite promjene u bazi (File> Save) .

95

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 6.33. Po kojoj oznaci znamo u kojem se slogu 6.34. Što

trenutačno

nalazimo?

znači kada se oznaka []]POjaVi lijevo od sloga?

6.35. Koju tipku upotrebljavamo za poništavanje upisa u pojedino polje? 6.36. Kako poništavamo upis cijelog sloga? 6.37. Zašto ne možemo upisivati podatke u polje ID za koje smo odredili vrstu podatka AutoNumber? 6.38. Nakon koje akcije se slog upiše i spremi u bazu podataka? 6.39. Upišite u tablicu CD nekoliko slogova. Primjerice:

6.40. Ako bismo htjeli sortirati slogove po polju Izvođač, kako bismo to učinili? 6.41. Želimo prikazati samo slogove određenog izvođača. Kako se zove takav postupak? Što trebamo učiniti? 6.42. Filtrirajte tablicu podataka tako da budu prikazani samo slogovi new age skupine Gotan Project. Koliko slogova će nakon filtriranja biti prikazano u tablici? 6.43. Da li slogovi nakon filtriranja tablice nepovratno nestanu iz baze podataka? Objasni.

96

6 Baze podataka 6.4 Zajednička polja u tablicama 6.44. Zašto je potrebno podatke koji se ponavljaju organizirati u zasebne tablice? 6.45. Koji se podaci ponavljaju u tablici CD iz radne baze zadatak6-12.mdb? 6.46. Opišite kako bi trebalo organizirati podatke u tablici CD radne baze zadatak6-12.mdb da se podaci ne ponavljaju? 6.47. Kako, odnosno

pomoću čega

se povezuju dvije tablice?

6.48. Napravite novu tablicu Izvođači koja će predstavljati šifrarnik izvođača . Sastavite tablicu od sljedećih polja: I ~~J:J

ID

Izvođač

Izvođač

Web

[mml- - -l=.llir.o AutoNumber Text Hyperlink

. . -

.... .

Duljina polja: 30

6.49. U tablici Izvođači odredite polje ID _'zvođač kao glavni ključ (Primary Key). 6.50. Zašto je polje ID _'zvođač nakon što smo ga proglasili za glavni ključ automatski postalo indeksirano s Yes (No Duplicates)? 6.51. Sredite podatke u tablici

Izvođači

tako da izgledaju kao na slici:

6.52. Dok ste u dizajnerskom načinu rada s tablicom (Design View), po čemu ćete prepoznati da je neko polje glavni ključ? 6.53. Može li tablica imati više glavnih ključeva? Objasni.

97

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 6.54. Napravite novu tablicu Vrste koja tablicu od sljedećih polja: o

••

o

ID Vrsta Vrsta

IrJmml'" .

o

AutoNumber Text

će

predstavljati šifrarnik vrsta glazbe. Sastavite

o

-

o

.....

o

Duljina polja: 12

6.55. U tablici Vrste odredite polje ID_Vrste kao glavni ključ (Primary Key). 6.56. Sredite podatke u tablici Vrste tako da izgledaju kao na slici:

6.57. Otvorite tablicu CD i ovako je preuredite :

_1imIm ID

~ ••• ~l!i!= AutoNumber

Album

Text

Izvođač

ID

Number

Vrsta ID

Number

Br skladbi

Number

Trajanje

Date/Time

Godina

Integer

Preuređenu

o

o

- • • • mir...!!

Duljina polja: 30 Indeksirano: Yes (No Duplicates) Format: Long Integer Default Value: (ništa) Format: Long Integer Default Value: (ništa) Duljina polja: Byte Default Value: (ništa) Format: Long Time Format: Integer Default Value: (ništa)

tablicu CD spremite pod nazivom CD2.

6.58. Zašto u tablici CD2 imamo polja 'zvođač_'D i Vrsta_ID kada se u tablici šifrarnika ta ista polja zovu ID _'zvođač i ID_Vrsta . Što smo time htjeli naznačiti? 98

6 Baze podataka 6.59. U tablici C0 2 više nema polja Web. Objasni zašto! 6.60. Tijekom spremanja nove tablice C02 prog ram Access prijavi grešku u vezi konvertiranja podataka ("Microsoft Office Access encountered errors while converting the data"). Zbog čeg a je došlo do te pogreške? 6.61. U tablici C0 2 u poljima sa stranim klju čevim a (Foreign Key) upišite odgovaraju će vrijednosti glavnih klju čeva iz tablica šifrarnika. Podaci bi trebali ovako izgledati:

...Itim 'ilm:I ID ~

Album Ilzvođa čJD VrstaJD I Br_skladbi Traj anje I Godina Alice in C hain s Unplagged ~3 ~ ~ ~ ") All-Ti me Greatest Hits 20 01 :08:00 1994 3 3 3 .Ant olog ia .ll ~ .1QQQ ~ Atra ction 4 9 13 00:43:00 2001 :: Ballads ~ ..1 J.1 ..QQALQQ ~ 6 .Be st of Cesa ria Evora 17 01 :08:00 6 3 1~ .Com e Awav with Me 14 00:55:00 2002 .!.. ~ . 11 OO:46:0( .1QQ(: EI Cubi smo E 5 S _a Revancha del Tango S 6 10 00:39:00 2001 1C IFeels li ke Home .1§ _QJ O~ ~ Z ~ 1 Inspiracian Espiracion S 6 12 00:58:00 2001 1:, _ove 26 01 :26:00 2006 J.(: Jj 1~ INot Too Late 7 14 00:51 :00 .1QQZ 14 IPa ris Combo 4 9 1: 00:52:00 1998 1: IEss ential Colle ction J.Q ~ ~ JlQ:§:QQ ~ 1G 00:43:00 ~ 1E ISe rpent's Egg 1 3 1 00:47:00 17 _unatico 2006 S 6

1* I~utoNumber) , Record: @ ...!..-

l

L ~ ..l ~I~ *J

of

17

6.62. Objasni što smo postigli ovakvom reorganizacijom podataka, odnosno tablica.

6.5 Izrada upisnog obrasca Alice in Chains Unplagged

6.63. Stvorite upisni obrazac po m oć u čaro bnj aka za kreiranje obrazaca (Form Wizard) . Za izvor podataka odred ite tablicu CD . Odaberite sva polja osim polja ID (to je AutoNumber polje). Za raspored polja odaberite Columnar, a za stil Blends. Obrazac bi na kraju trebao izgledati kao na slici.

Alice in Chains

vrsta Br_skladbi Tr

heav,- met~

13 00:49:00 1996 www.aliceinchains.com

_ 1 ~ of 17

6.64. Na slici je upisni obrazac spreman za unos podataka (takav n ač in rada obrasca naziva se Form View) . Možemo li mijenjati obrazac dok je u n ačinu rada Form View? 99

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 6.65. Što je prednost a što nedostatak gore prikazanog rasporeda polja na obrascu (raspored Co/umnar)? 6.66. Što je potrebno učiniti da se obrazac može dorađivati, tj. ručno mijenjati? 6.67. Kako se zove način rada obrasca prikazan na donjoj slici? Čemu služi takav pogled na obrazac?

[I:al(D [im

01 "'1 rh

~

1

lžWa;

-

< I

I'

4-'

I'

5'

I'

S'

I '

7'

IAI

vrsta

-e

-

-

Traja je

I AIbum

v

I

-r-- -

- Br_sl ladbi -

1'3'

~Detail

Albun

3

~t3 2'

Form Header

-

2

'I'

-"Alb ~m cl ~

I

,

•

, •

! Izvođač

I

I

I

I

••

•-

,

":]vrs;a I

-

I

W Br_skladbi Trajanje

I

v

>

I

I I

Format ! Data ~ Event Other All Name ................. Album L...-_--,-_;.,..... Control Source .....•..... pAI"bu"' " -'m'---_ _ _---l Format . . . ..... . .. • .. . . J - : - - : - - - - - - - - i Decimal Places ... . ..•.... FAu"",t",o -------1 Input IYlask ........ , .... 1-_ _ _ _ _-1 Default Value ...•..•..... i : - : - - - - - - - - i H~E Hold ........ . .. , ... f:! N",o ::---:--;-_ _ _-1 IIY1E Mode. , .... , .. , , ... pN,,o C""o"-, nt"ro ,,,,I -----i IIY1E Sentence l'lode .... , . , pN= on=e _ _ _ _---l Validation Rule ....... . ... 1-_ _ _ _ _-1 Validation Text .. . . , . , .. . 'I - - - - - - - - - i Status Bar Text ... , .. , ... 1::-;---,-_ _ _ _- ; Enter Key Behavior .... , .. 'F. De""fa""u",lt - - - - - j Allow AutoCorrect . ... , ... ""Ve""' s_ _ _ _ _--i Visible .... . . . ..... . , .. ,r.-; Ve;=-s_ _ _ _ _--i Display When .. . •.. , . , .. f.7 AI:!.!: wa""' 3y.=.... ~s - - - - - j Vertical .. , . .. .. , , . , .. .. p: No" --_ _ _ _---l Enabled, , , . , .. , , . , , , , . "" Ve""' s_ _ _ _ _--i Locked, , , , , , , , o , , o , , , , !':'NO=,--;-_-::-;-;:-_---l Filter Lookup .... o , • , , • , • Database Default Auto Tab. , .. . . , . . , , , , , p: NO"--_ _ _ _---l Tab Stop, .. , , , , , • , , o • , 'r:-.: Ve""' s_ _ _ _ _--i Tab Index .... " .. " .. , .1:'0:- - - - - - - - 1 Sc roll Bars ..... , .. , ..... p: No"n "::e.. e-------l Can Grow ...... o •• , • • • • p: NO"--_ _ _ _---l Can Shrink. . . . . . . No v

6.68. Ako je neka grafička kontrola polja prekratka pa ne stane cjelokupan tekst, moramo li raditi upisni obrazac ispočetka? Objasni. 6.69. Pogledajte upisni obrazac u Datasheet načinu rada. Vidimo da je upisno polje Vrsta prekratko. Što treba učiniti s grafičkom kontrolom polja Vrsta da u polje stane dulji tekst? 6.70. Opišite postupak kojim bismo promijenili značajke grafičke kontrole polja Izvođač tako da se tekst u polju prikazuje u plavoj boji i debljim slovima.

100

6 Baze podataka 6.6 Stvaranje upita, 6.7 Stvaranje izvještaja 6.71 . Otvorite novi upit (u prozoru Database odaberite Queries > New), odaberite način rad a Design View i u dijaloškom prozoru Show Table učitajte tablice CD2 , Izvođači i Vrste. Odaberite polja od kojih će se sastojati upit te povežite u relaciju glavne ključeve iz tablica Izvođači i Vrste sa stranim ključevima u tablici CD2. Dizajn vašeg upita trebao bi ovako izgledati: qCD :;Select Query

ID Album IzvođaCID

Vrsta_ID Br _skladbi Trajanje Godina

J

.~.......

ID

_:JIE-I

-

Izvođa[

Iz~đač

web _ _..11 '1:..-_

~

~

~

I!~~

- .: 1

Spremite novi upit pod nazivom qCD. 6.72. Objasnite zašto smo odabrali sva polja iz tablice CD2, a samo neka iz tablica Izvođači i Vrste. 6.73. Što misliš, zašto su polja ID _Izvođač i ID_Vrsta prikazani podebljanim fontom? 6.74. Kako biste napravili da se slogovi upita sortiraju po polju Album?

101

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 6.75. Otvorite upit qCD u tabličnom načinu rada (Datasheet View). Vaši podaci trebali bi izgledati ovako : .:rIl'ltill ID

•

Album ~ 1 Alice in Chains Unplagged 2 All-Time Greatest Hits 3 Ant ologia 4 Atraetion 5 Ballads 6 Best of Cesari a Evora 7 Come Away with Me 8 Cubismo 9 La Revaneha del Ta ngo 10 Feels like Home 11 Ins iracion Espiracion 12 Love 13 Not Too Late 14 Paris Combo 15 Essenti al Coll ection 16 Serpent's E~ ~ 17 Lunatico 'if l1ber

[iiIi:§}El1 I zvođač

ID Vrsta ID Br skl adbi Traj anje Go dina Izvo đ ač 1 1 13 00:49:00 1996 Al ice in Cha ins 1994 B arr~ White 2 2 20 01 :08:00 3 17 00:58:00 2000 Madrede us 3 4 9 13 00:43:00 2001 Paris Combo 5 4 11 00:47:00 2003 Eric Clapton 6 3 17 01 :08:00 1998 Cesaria Evora 7 14 00 :55:00 7 2002 Norah Jones 8 5 11 00:46:00 2000 Cubismo 10 00:39:00 9 6 2001 Gatan Project 7 16 01 :07:00 2004 Norah Jones 7 9 6 13 00:58:00 2004 Gatan Pro'eet 10 8 26 01 :26:00 2006 The Beatles 7 7 14 00:51 :00 2007 Norah Jones 4 9 15 00 :52:00 1998 Paris Combo 11 10 12 00:45:00 1978 Willie Nelson 12 3 10 00:43:00 1988 Dead Can Dance 12 00:47:00 2006 Gatan Project 9 6

Web www alIeelOchams com members che llo nilo klem6 wv;w madredeus com

Vrsta heavy metal R&B world

anscombo artlsll?S universa . loun,g~

www ericelaDton com 'lNWW cesana·evora com \/IN#!

norah anes com

Iwww oatanDro eet com www norahianes com www aotanoro ect com WHW

beatles com

www norah 'anes com

rock world azz lat in newag_e _ azz _ new age po,,-----azz

anscombo artist es unlversa loun~e wwwwllllenelson com eou nt r ~ world www dcdwlthm com www ootanorolect com newag~

Record: c!Đ ~ ~ CD ~l lfĐof 17

6.76. Usporedite podatke iz tablice CD i upita qCD. U čemu su njihovoj strukturi?

sl i čnosti,

a u čemu razlike u

6.77. U drugom slogu upita qCD promijenite vrijednost polja Vrsta_ID u 5. Zašto se nakon što ste pritisnuli na tipku Enter automatski promijenio podatak u polju Vrsta? 6.78. Ako promijenite podatak u polju 10_ koja će se polja automatski promijeniti?

Izvođač,

6.79. Napravite novi izvještaj (u prozoru Database odaberite Reports > New) pomoću čarobnjaka za izvještaje (Report Wizard). Kao izvor podataka odaberite upit qCD. Označite polja Album , Izvođač i Godina. Podaci u izvještaju neka se sortiraju po godini izlaska albuma. Za izgled izvještaja (Layout) odaberite Tabular, a stil neka bude Bold.

rCD God ina Album 1978

Izvođac

Esse nl~l Col le ction

Willie Nell::on

1988 SOrpilntJ Egg

~ adCe. nDanctI

1994 AH.Time Greate::t Hjl::

BanyWhiIe

1996 Alice in CMin= Unplc.gged

Alice m C1wn:

1998 Pari, Camba

PIlIl:lCombo

1998

Be~IOrCe::aricEVIJI'a

CenrieEvorll

2000 Cubi:::no

Cubi::mo

2000 A:llologl&.

Mi~c18U!:

200 1 AIraction

PIln:: Combo

2001

GotanProject

La~varw;:MdeITMtgo

200 2 COl!VlA\Wywi\hMe

Spremite izvještaj pod nazivom rCD .

NO nl.hJO\ ~.

2003 Ball&.r$ 2004

~pirncion

2004

Foo l~

Enc C14p1on

E&pimcion

OolanPlOjeC\

lib Horne

NoRt.hJO\ e~

2006 LIln4\ICO

GotanPlOjOct

lOO6 """

lM Bootles

2007 Noi Too Lale

Nonl.hJane~

I.

102

6 Baze podataka 6.80. Kako ćemo ručno doraditi izgled izvještaja rCD kojeg je napravio čarobnjak? 6.81. U izvještaju rCD napravite s ljedeće izmjene:

• tekst u kontroli Label6: Moja CD zbirka; • poravnanje u polju Godina: centrirano; • debljina crte: 1 pt, u plavoj boji; • font polja s podacima promijenite uTahoma; • smanjite razmak

između

redaka;

• dodajte grafičku kontrolu za labelu, upiŠite u nju tekst "br. 1" i odredite svojstva: boja fonta bijela, boja pozadine kestenjasto smeđa, Nakon dorade, izvještaj bi trebao izgledati približno ovako:

..

Moja CD zbirka Godina Album

Izvođač

Essential Collectim

WllieNelson

1983

S6'pent's Egg

Dead Can Dance

1994

IlJI-Time Greatest Hits

Barry White

1995

IlJice in Cmin; Unplagged

IlJice in Cmins

1998

Paris Combo

Paris Combo

1998

Best of Cesaria Evora

Cesaria EvO' a

201))

Cubismo

Cul:ismo

201))

Ilr1tIJlogia

Madredeus

2001

A1raction

Paris Combo

2001

La Revancha dEl Tango

Gatan Project

2002

Come Away IM th Me

NO'ah Jones

2003

Ball ads

Eric ClaptIJn

2004

Jnspracim Espiracion

Gatan Project

2004

FeEls li ke Home

NO'ah Jones

2005

Lunatica

Gatan Project

2005

Love

The Beatles

2007

Not Too Late

NO'ah Jones

1978

103

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

7. INTERNET Internet povezuje mreže iz cijelog svijeta u veliku jedinstvenu mrežu. To je

najveća

WAN (Wide Area Network) mreža na svijetu. Osim povezivanja ćinom

računala

i mreža, nudi veliki broj raznoraznih usluga koje su ve-

besplatne. Dok neke od tih usluga

računala

omogućavaju

i korisnika povezanih u internet, druge nude

razne oblike komuniciranja

učinkovito

pretraživanje po-

dataka ili pak njihovo prenošenje. Internet, odnosno pristup mreži internet ipak nije besplatan. Na internet se možemo priključiti

nude i

samo preko posrednika. To su ISP tvrtke (Internet Service Provider) koje

omogućavaju

takvo povezivanje. Osim

korisničkog računa

od ISP tvrtke, za povezivanje je potrebna i povezivanje (primjerice, modem ili pristupni

odgovarajuća

kojeg dobijemo

strojna oprema za

uređaj).

Za pregledavanje web-stranica koriste se web-preglednici, primjerice internet Explorer. Svaki sadržaj dostupan na internetu ima svoju jedinstvenu URL ili web-adresu, primjerice, http://www.carnet.hr. Da biste otvorili neku stran icu na internetu trebate njenu web-adresu upisati u okvi r Adresa. Za pregledavanje web-stranica koristite alate sa standardne trake: Nazad, Naprijed, Stani, Osvježi, Polazno, Pretraži, Favoriti, Povijest.

Adrese svojih omiljenih stranica možete sprem iti u izbornik Favoriti tako da odaberete Favoriti> Dodaj u Favorite. U dijaloškom okviru Dodaj favorite upišite naziv web-stranice. Ako želite da vam stranica bude dostupna izvanmrežno, da možete

čitati

njezin sadržaj dok niste spojeni na internet, kliknite u okvir

Učini

dostupnim izvanmrežno. Za organiziranje adresa upotrijebite naredbu Organiziraj Favorite u izborniku Favoriti.

Tražilice su indeksni pretraživači (Search Engine) koji do traženog sadržaja dolaze

tako da najprije pregledaju sva dostupna web-sjedišta u potrazi za stranicama koje sadrže zadane pojmove (ključne riječi, indekse). Nakon toga stvaraju popis webstranica koje možemo redom pregledavati. Jedna od najčešće korištenih tražilica je

104

7 Internet Google, koji se nalazi na adresi http://www.google.hr/. Google nudi odabir četiriju kategorija pretraživanja: Web, Slike, Grupe i Imenik. Kvaliteta tražilice ovisi o njezinim mogućnostima pretraživanja. Mnoge tražilice uz osnovno pretraživanje nude i napredno pretraživanje (Advanced Search). Za napredno pretraživanje najčešće se koriste Booleovi logički operatori: AND, OR ili NOT. Operator AND (logičko I) uključuje web-stranice koje sadrže sve navedene ključne riječi.

Operator OR (logičko ILI) uključuje web-stranice na kojima se spominje barem jedna od navedenih

ključnih riječi.

Operator NOT (logično NE) uključuje web-stranice na kojima se pojavljuje samo jedan od pojmova, a ne pojavljuju ostali pojmovi.

Najjednostavniji

način

da spremite web-stranicu u svoje

računalo

jest neposredan

prijenos iz web-preglednika naredbom Datoteka > Spremi kao. Ako web-stranicu spremite u obliku web-arhive s nastavkom .mht, slike

će

zajedno s tekstom biti

spremljene u jedan dokument. Da biste spremili neku sliku s web-stranice, kliknite na nju desnom tipkom miša i odaberite naredbu Spremi sliku kao. Da biste spremili datoteku na koju pokazuje poveznica na web-stranici, iz izbornika prečica

odaberite naredbu Spremi cilj kao ... U dijaloškom okviru Spremi odaberite

mapu u koju želite spremiti ci lj, upišite naziv i kliknite na gumb U redu .

Savjeti za pretraživanje:

- razmislite što tražite: tražite li izvor informacije ili konkretan podatak - odaberite nekoliko - postavite

ključnih riječi,

ograničenja,

jedna ključna

riječ najčešće

daje previše rezultata

filtre Uezik, domena, URL adresa, poveznice i dr.).

Savjeti za vrednovanje

Važno je neprestano provjeravati točnost informacija na internetu, nikad ne vjerujte svemu što vidite i pročitate na internetu. Da biste odlučili jesu li pronađene informacije

105

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka manje ili više vrijedne, morate obratiti pažnju na nekoliko važnih pitanja koja

će

vas

voditi kroz postupak procjene. 1. Web-ad resa? - Dobro

proučite

web-adresu i sve njene dijelove.

2. Autor? - Provjerite tko je autor stranica ili koja organizacija objavljuje informacije na tim stranicama. 3. Datum? - Ovisno o sadržaju stranice, datum kad je tekst napisan može biti važan za procjenu

točnosti

podataka koje on sad rži.

4. Poveznice? - Provjerite rade li poveznice i na kakve stranice sadržaj prema vašem mišljenju vjerodostojan, a poveznice

upućuju. upućuju

Ako je

na neke

ne baš kvalitetne stranice, možda kvaliteta stranica nije baš velika. 5. Okružje? - Pretraživanjem

ćete često

cjeline. Ukoliko je na stranici

dolaziti do stranica koje su dio neke

ponuđena

veće

poveznica na početnu stranicu svakako

je pogledajte. Da biste otkrili više informacija o tom web-mjestu "režite" dio po dio adrese zdesna nalijevo kod svakog znaka /. 6. Sadržaj? - Provjerite postoji li na stranici popis literature i kakav je, prepoznajete li neke izvore. Jesu li ti izvori samo internetski ili postoje i "papirnati". 7. Drugi izvor? - Razmislite možete li informacije s interneta provjeriti na neki drugi način .

Elektronička

pošta (e-maiD : omogućava razmjenu poruka s drugim korisnicima u

mreži. Poruka je

najčešće

tekstualna, ali može sadržavati i multimedijske elemente.

Poruci se mogu pridodati i razne datoteke u obliku privitka. Privitak može sadržavati virus! Adrese

elektroničke

pošte imaju oblik: imeosobe@nazivposlužitelja.

Web-pošta (web-maiD je servis za razmjenu elektroničke pošte, ali je namijenjena

korisnicima koji poštu ne mogu ili ne žele primati na svojem poruke se

čuvaju

na poslužiteljskom

računalu,

Pristigle

a isto tako, s njega korisnik šalje

svoje poruke. Primjerice, https://webmail.skole.hr.

106

računalu.

7 Internet 7.1 Uvod u internet, 7.2 Povezivanje na internet 7.1. Čime je internet stekao svoju popularnost i rasprostranjenost po cijelome svijetu? 7.2. Koje su glavne prednosti interneta?

7.3. Što znači kada kažemo da je uslužnost jedna od osnovnih značajki interneta? 7.4. Zašto web-stranica koje sadrže slovo A ima oko 10 milijardi, a oni koje sadrže slovo Đ

samo oko 10 milijuna? 7.5. Opišite način rada računala u mreži po modelu korisnik-poslužitelj. 7.6. Zašto se model korisnik-poslužitelj često spominje kada se govori o internetu? 7.7. Koja je uloga protokola u komunikaciji između umreženih računala? 7.8. Kako znamo kojim protokolom moramo komunicirati s nekim računalom u mreži? 7.9. Internet je otvoren i slobodan za korištenje svim korisnicima. Što su prednosti, a što

nedostaci takve strukture interneta? 7.10. Koje su osnovne usluge interneta? 7.11. Što je WWW usluga i što ona nudi? 7.12. Zašto je WWW usluga najkorištenija usluga interneta?

7.13. Navedite nekoliko primjera što se sve može raditi i obavljati putem interneta? 7.14. Ako je internet besplatan, zašto davatelji internetskih usluga naplaćuju svoje usluge? 7.15. Opišite kako ISP tvrtka zna koliko treba naplatiti korisniku za svoje usluge. 7.16. Što korisnik dobije od ISP tvrtke kod koje je otvorio korisnički račun? 7.17. Ako se pristup internetu ostvaruje pristupom na poziv (dia/-up pristup), čiji telefonski

broj

će

nazvati, tj. pozvati pristupni

uređaj

(npr. modem)?

7.18. Kada se pristup internetu ostvaruj e digitalnom pretplatničkom vezom (DSL), zašto

pristupni

uređaj

ne poziva nikakav telefonski broj?

7.19. Gdje je najbolje udomiti školske web-stranice? Zašto?

107

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.20. U Majinoj obitelj su tri računala: jedno ima tata, drugo Majina starija sestra i treće, naravno, Maja. Da bi se istovremeno povezivali na internet, trebaju tri telefonske linije. Međutim, Majin tata je našao rješenje kako da se samo jednom telefonskom linijom sva računala povežu s internetom. Kakav je to način povezivanja primijenio Majin tata i kako to radi? 7.21. Koji su nedostaci analognog modema? 7.22. Zašto analogni modem gotovo nikada ne radi brzinom prijenosa koja piše u opisu njegovih tehničkih značajki ili na ambalaži? 7.23. Ako pretpostavimo da analogni modem radi nazivnom brzinom prijenosa, za koje će vrijeme prenijeti (preko interneta) datoteku veličine 5 MB? 7.24. Što je prednost, a što nedostatak ISDN pristupnog uređaja? 7.25. Kako ISP tvrtka obračunava trošak kada se kao pristupni internetom upotrebljava kabelski modem?

uređaj

za povezivanje s

7.26. Ako pretpostavimo da DSL pristupni uređaj radi brzinom prijenosa od 2 Mbps, za koje će vrijeme prenijeti (preko interneta) datoteku veličine 5 MB? 7.27. Usporedite vrijeme potrebno analognom i DSL modem u iz prijašnjih zadataka za prijenos podataka. Koliko će podataka svaki od njih prenijeti za 5 minuta? 7.28. Nabrojite nekoliko parova domena i pripadnih država. 7.29. Objasnite razliku između web-adresa i adresa elektroničke pošte

7.3 Pregledavanje i pretraživanje interneta 7.30. Opišite postupak otvaranja web-stranice čiju adresu znate. 7.31. Opišite postupak otvaranja tražilice Google. 7.32. Opišite postupak traženja web-stranice o riječnim rakovima. 7.33. Opišite postupak traženja web-stranica na hrvatskom jeziku o projektu GLOBE. 7.34. Opišite postupak traženja slika nosoroga. 7.35. Opišite postupak traženja web-stranica koje u naslovu imaju riječ muzej . 108

7 Internet 7.36. Opišite postupak spremanja web-stranice. U kojim oblicima možete spremiti webstranicu? 7.37. Opišite postupak spremanja slike s web-stranice. 7.38. Upišite adresu http://www.carnet.hruadresnutrakuweb-preglednika.pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-38.htm. 7.39. Upišite adresu http://www.mzos.hruadresnutrakuweb-preglednika.pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-39.htm . 7.40. Upišite adresu http://meteo.hruadresnutrakuweb-preglednika,pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-40.mht. 7.41. Upišite adresu http://www.nsk.hruadresnutrakuweb-preglednika.pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-41.htm. 7.42. Upišite adresu vaših školskih web-stranica u adresnu traku web-preglednika, pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-42.mht. 7.43. Pokrenite web-preglednik, pa: a) otvorite datoteku zadatak7-42.htm; b) spremite je pod imenom zadatak7-43.htm . 7.44. Pokrenite web-preglednik, pa: a) otvorite datoteku zadatak7 -41. htm; b) spremite je pod imenom zadatak7-44.htm. 7.4S.

Pronađite

7.46.

Pronađite

7.47.

Pronađite

web-stranice nekog hrvatskog muzeja koji ima egipatsku zbirku, pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-4S.htm . web-stranice nekih dnevnih novina, pa: a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-46.htm . dvije web-stranice škola stranih jezika, pa: a) spremite stranice u datoteke zadatak7-47.htm i zadatak7-47a.htm; b) usporedite ponudu o tečajevima francuskog jezika u obje škole; c) usporedbu ponuda spremite u datoteku zadatak7-47c.doc.

7.48. Kako nastaju snježne pahuljice? a) pronađite barem jednu web-stranicu o tom pojmu; b) kopirajte barem tri rečenice s web-stranice u word ov dokument; c) tekst spremite u datoteku zadatak7-48.doc.

109

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.49. Tko je bio Zeus? a) pronađite barem jednu web-stranicu koja govori o tOj osobi; b) spremite stranicu pod imenom zadatak7-49.htm. c) kopirajte barem tri rečenice s web-stranice u Wordov dokument; d) tekst spremite u datoteku zadatak7-49d.doc. e) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tOj osobi; f) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-49f.doc 7.50. Kad je sag rađena pulska Arena? a) pronađite barem jednu web-stranicu koja govori o tOj građevini; b) spremite stranicu pod imenom zadatak7-50.htm . c) kopirajte barem četiri rečenice o toj građevin i ; d) tekst spremite u datoteku zadatak7-50d.doc. e) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tOj građevini; f) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome dvije rečenice pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-50f.doc 7.51. Što je obična kockavica? a) pronađite barem jednu web-stranicu koja govori o toj biljci; b) spremite stranicu pod imenom zadatak7-51.htm. c) napišite četiri rečenice o tOj biljci, obavezno napišite njen latinski naziv i raste li u vašem kraju; d) tekst spremite u datoteku zadatak7-51d.doc. e) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tOj biljci; f) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-51f.doc 7.52. Što je Pluton? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o tom pojmu; b) spremite stran ice pod imenima zadatak7-52.htm, zadatak7-52a.htm, zadatak7-52b.htm u mapu zadatak7-52; c) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tom pojmu; d) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome tri rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-52d.doc 7.53. Pronađite web-stranicu s vremenskom prognozom za Rijeku : a) spremite stranicu pod imenom zadatak7-53.htm. b) kopirajte prognozu u wordov dokument; c) spremite ga pod imenom zadatak7-53c.doc. 110

sljedećih

sedam dana za

7 Internet 7.54.

Pronađite

web-stranice riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, pa: a) spremite naslovnu stranicu pod imenom zadatak7-54.mht; b) stranice aktualne izložbe spremite pod imenom zadatak7-54b.mht.

7.55.

Pronađite

7.56.

Pronađite

7.57.

Pronađite

web-stranice o osječkom Zoološkom vrtu, pa: a) spremite jednu stranicu pod imenom zadatak7-55.htm u mapu zadatak7- 55; b) spremite neku fotografiju tog vrta pod imenom zadatak7-55b u mapu zadatak7- 55. web-stranice nekih dnevnih novina, pa: a) na tim stranicama pronađite aktualnu sportsku vijest; b) kopirajte tekst tog članka u Word i spremite pod imenom zadatak7-56.doc. tri web-stranice auto-škola, pa: a) spremite stranice u datoteke zadatak7-57.mht, zadatak7-57a.mht i zadatak7-57b.mht ; b) usporedite ponudu o cijenama tečajeva u tim školama; c) usporedbu ponuda spremite u datoteku zadatak7-57c.doc.

7.58. Tko je bila Hera? a) pronađite barem jednu web-stranicu koja govori o toj osobi; b) spremite stranicu pod imenom zadatak7-58.mht. c) kopirajte barem dvije rečenice o toj osobi; d) tekst spremite u datoteku zadatak7-58d.doc; e) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tOj osobi; f) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-58f.doc 7.58. Kad je obnovljena splitska Riva? a) pronađite barem jednu web-stranicu koja govori o tom dijelu grada; b) spremite stranicu pod imenom zadatak7-58.htm. c) kopirajte barem četiri rečenice o povijesti tog dijela grada; d) tekst spremite u datoteku zadatak7-58d.doc; e) pronađite dvije slike tog dijela grada, iz različitih perioda; f) tekst i slike spremite zajedno u datoteku pod nazivom zadatak7-58f.doc 7.59. Gdje se u Hrvatskoj mogu naći orhideje? a) pronađite dvije web-stranice koje govore o toj biljci; b) spremite stranice u mapu zadatak7-59; c) pronađite tri slike hrvatskih orhideja i spremite ih u mapu zadatak7-59.

111

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.60. Što je Crna rupa? a) pronađite barem tri web-stranice koja govore o tom pojmu; b) spremite stranice u mapu zadatak7-60; c) pronađite u knjizi ili udžbeniku informacije o tom pojmu; d) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz knjige; napišite o tome tri rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-60d.doc u istu mapu. 7.61. Varaždin: a) pronađite tri web-stranice koje govore o Varaždinu, barem jedna neka bude na nekom stranom jeziku; b) spremite ih u mapu zadatak7-61; c) pronađite kartu grada i spremite je u istu mapu. 7.62. Programski jezik Pascal: a) pronađite dvije stranice na hrvatskom i dvije stranice na nekom stranom jeziku o tom programskom jeziku; b) stranice spremite u mapu zadatak7-62. 7.63. Ena Begović: a) pronađite pet slika te glumice; b) spremite te slike u mapu zadatak7-63. 7.64.0ncidium: a) pronađite dvije stranice o tom pojmu, spremite ih u mapu zadatak7-64; b) pronađite tri slike tog pojma, spremite ih u istu mapu. 7.65. Risnjak: a) pronađite dvije stranice o tom mjestu, spremite ih u mapu zadatak7-65; b) pronađite tri slike tog mjesta, spremite ih u istu mapu. 7.66. Kralj Artur: a) pronađite dvije stranice o tOj osobi, a koje ne govore o filmovima o njemu; b) spremite ih pod imenima zadatak7-66a.htm i zadatak7-66b.htm. 7.67. Eiffelov toranj: a) pronađite dvije stranice na francuskom o tOj građevini, spremite ih u obliku web-arhive mapu zadatak7-67; b) pronađite dvije slike te građevine i spremite ih u istu mapu . 7.68. Matematika: a) pronađite dvije stranice koje u naslovu sadrže riječ matematika; b) spremite ih pod imenima zadatak7-68a.htm i zadatak7-68b.htm.

112

7 Internet 7.69. Nobel : a) pronađite dvije stranice na švedskom koje u naslovu sadrže riječ Nobel; b) spremite ih pod imenima zadatak7-69a.htm i zadatak7-69b.htm. 7.70. Nobelova nagrada: a) pronađite dvije stranice na bilo kojem jeziku koje u naslovu sadrže ne sadrže riječ Prize; b) spremite ih pod imenima zadatak7-70a.htm i zadatak7-70b.htm .

riječ

Nobel, a

7.71. Mars: a) pronađite dvije stranice koje govore o bogu Marsu, ali ne o planetu Marsu; b) spremite ih u mapu zadatak7-71 ; d) pronađite dvije slike i spremite ih u istu mapu. 7.72. Kinoprogram: a) pronađite dvije web-stranice s kinoprogramom, ali ne iz Zagreba; b) spremite ih u mapu zadatak7-72; c) kopirajte raspored filmova za danas u datoteku zadatak7-72.doc i spremite u istu mapu. 7.73. Generalturist: a) pronađite službene stranice tvrtke Generalturist, spremite ih u mapu zadatak7-73; b) pronađite tri web-stranice koje sadrže poveznice na web-stranice Generalturista; c) spremite ih u mapu zadatak7-73. 7.74. Opišite postupak traženja web-stranica koje sadrže poveznice na web-adresu .

određenu

7.75. Mei Gibson: a) pronađite pet stranica koje sadrže sliku tog glumca; b) spremite te slike u mapu zadatak7-75. 7.76. Phalaenopsis: a) pronađite dvije web-stranice o tom pojmu; b) kopirajte barem tri rečenice o tom pojmu; c) spremite tekst u datoteku zadatak7-76c.doc; d) pronađite tri slike tog pojma; e) kopirajte slike uz tekst koji ste napisali, pa sve zajedno spremite u datoteku zadatak7 -76e.doc.

113

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.77. Bjelolasica: a) pronađite dvije stranice o tom mjestu; b) kopirajte tri rečenice o tom mjestu; c) spremite tekst u datoteku zadatak7-77c.doc; d) pronađite tri slike tog mjesta; e) kopirajte slike uz tekst koji ste napisali, pa sve zajedno spremite u datoteku zadatak7 -77e.doc. 7.78. Koje je porijeklo Mozart-kugli i od kojih sastojaka se izrađuju? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o tom pojmu; b) kopirajte barem tri rečenice o tom pojmu i barem tri slike vezane uz taj pojam; c) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-78.doc. 7.79. Zinka Kunc: a) napišite kada je živjela, čime se bavila i po čemu je pamte; b) kopirajte s weba dvije njene slike; c) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-79.doc. 7.80. Dora Pejačević: a) napišite kada je živjela, čime se bavila i po čemu je pamte; b) kopirajte s weba dvije njene slike; c) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-80.doc. 7.81. Ivan Zajc: a) napišite kada je živio, čime se bavio i po čemu ga pamte; b) kopirajte s weba dvije njegove slike; c) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-81.doc. 7.82. Obitelj Drašković: a) istražite povijest obitelji Drašković: b) pronađite imena barem dva živa potomka te obitelji; c) nabrojite barem dva njihova bivša ili sadašnja posjeda; d) kopirajte s weba barem tri slike vezane uz tu obitelj; e) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-82.doc. 7.83. Mars: a) pronađite ovogodišnje informacije o planetu Mars; b) kopirajte barem pet rečenica o tom planetu; d) kopirajte s weba barem tri slike vezane uz Mars; e) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-83.doc.

114

7 Internet 7.84. Muzej za umjetnost i obrt: a) pronađite web-stranice tog muzeja; b) kopirajte barem tri rečenice o aktualnoj izložbi u tom muzeju; c) tekst spremite u datoteku zadatak7-84.doc. d) pronađite cjen ik karata i kopirajte ga u datoteku zadatak7-84.doc; e) pronađite dvije slike s aktualne izložbe i kopirajte ih u datoteku zadatak7-84.doc. 7.85. Osijek: a) pronađite tri web-stranice koje govore o Osijeku; b) kopirajte barem tri rečenice o tom gradu; c) tekst spremite u datoteku zadatak7-85.doc. d) pronađite kartu grada kopirajte je u datoteku zadatak7-85.doc; e) pronađite informacije o počecima tramvajskog prometa u Osijeku; f) dopišite u datoteku zadatak7-85.doc tri rečenice o tome; g) pronađite jednu sliku osječkog tramvaja; h) kopirajte sliku na kraj teksta u dokumentu zadatak7-85.doc. 7.86. Pronađite dvije web-stranice na hrvatskom i dvije web-stranice na nekom stranom jeziku koje govore o vrednovanju informacija na internetu. 7.87.

Pronađite

7.88.

Pronađite

barem tri tablice koje se koriste za vrednovanje web-stranica. a) spremite te tablice u doc ili htm obliku u mapu zadatak7-87; b) usporedite natuknice u tim tablicama; c) u Wordov dokument zadatak7-87.doc napišite barem dvije slične natuknice i barem dvije različite natuknice iz tih tablica; d) napravite svoju tablicu za vrednovanje web-stranica i spremite je u datoteku zadatak7 -87d.doc. web-stranicu koja sadrži tekst na hrvatskom jeziku: a) koji objašnjava zašto je važno vrednovati informacije na internetu; b) napišite deset natuknica iz tog teksta i spremite ih u datoteku zadatak7-88.doc; c) usporedite te natuknice s tablicom koju ste napravili u prethodnom zadatku (zadatak7-87d.doc) ; d) poboljšajte svoju tablicu za vrednovanje i spremite je u datoteku zadatak7 -88d.doc.

7.89. Potražite "papirnate" izvore (udžbenici, knjige, časopisi i sl.) s tekstovima o vrednovanju informacija na internetu. a) usporedite savjete i upute iz tih tekstova sa sadržajem vaše tablice za vrednovanje; b) poboljšajte svoju tablicu za vrednovanje i spremite je u datoteku zadatak7-89.doc.

115

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.90.

Pronađite

web-stranice zagrebačkog arheološkog muzeja, pa: a) ih vrednujte slijedeći stavke u vašoj tablici (zadatak7-89.doc); b) popunjenu tablicu spremite u datoteku zadatak90.doc.

7.91.

Pronađite

7.92.

Pronađite

web-stranice nekih dnevnih novina, pa: a) ih vrednujte slijedeći stavke u vašoj tablici (zadatak7-89.doc); b) popunjenu tablicu spremite u datoteku zadatak7-91.doc. web-stranice neke online-trgovine prehrambenim artiklima, pa: a) ih vrednujte slijedeći stavke u vašoj tablici (zadatak7-89.doc); b) popunjenu tablicu spremite u datoteku zadatak7-92.doc; c) zabilježite cijene pet namirnica u datoteku zadatak7-92c.doc; d) pogledajte cijene istih tih namirnica u najbližoj trgovini i usporedite ih s cijenama iz online-trgovine; usporedbu cijena spremite u datoteku zadatak7-92d.doc.

7.93. Pronađite dvije web-stranice škola stranih jezika, pa: a) obje vrednujte slijedeći stavke u vašoj tablici; b) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-93.doc; c) usporedite ponudu o tečajevima njemačkog jezika u obje škole; d) usporedbu ponuda spremite u datoteku zadatak7-93d.doc. 7.94.

Pronađite

pet stranica koje sadrže sliku Toma Cruisea, pa; a) sve vrednujte slijedeći stavke u vašoj tablici; b) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-94.doc; c) usporedite kvalitetu i pouzdanost tih stranica, pa napravite njihovu rang-listu od najbolje prema najlošijoj; d) uz rang-listu napišite argumente koji objašnjavaju zašto je ta stranica bolja ili lošija; e) te rang-liste s objašnjenjima spremite u datoteku zadatak7-94d.doc.

7.95. Jesu li Krakatau i Krakatoa isto ili različito? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o ta dva pojma; b) vrednujte te stranice prema vašim tablicama; c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-95.doc; d) kopirajte po tri rečenice o svakom od ta dva pojma i objasnite njihove sličnosti ili razlike; e) tekst spremite u datoteku zadatak7-95e.doc. f) pronađite u papirnatom izvoru tekst o tim pojmovima i napiŠite naslov knjige i broj stranice na kojoj ste našli te informacije u datoteku zadatak7-95e.doc; g) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz papirnatog izvora; napišite o tome dvije rečenice pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7 -95g.doc 116

7 Internet 7.96. Tko je bio Lenjin? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o tOj osobi ; b) vrednujte te stranice prema vašim tablicama; c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-96.doc; d) kopirajte barem četiri rečenice o tOj osobi; e) tekst spremite u datoteku zadatak7-96e.doc. f) pronađite u papirnatom izvoru tekst o toj osobi i napišite naslov knjige i broj stranice na kojoj ste našli te informacije u datoteku zadatak7-96e.doc; g) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz papirnatog izvora; napišite o tome dvije rečenice pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7 -96g.doc. 7.97. Ukoliko neki sadržaj s interneta koristite u svom radu, što trebate navesti na kraju rada? 7.98. Koje je porijeklo kravate i kako se veže kravata? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o tom pojmu; b) vrednujte te stranice prema vašim tablicama; c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-98.doc; d) kopirajte barem tri rečenice o tom pojmu i barem tri slike vezane uz taj pojam; e) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-98e.doc. 7.99. Tko su bili impresionisti? a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o njima;

te s+II. .Qlllvt;; ,,-;-- -lJ'..e-~,.. V"~:--- .. ""h l· . . . ..--,.. · b) urerlrll,i+e YI UllUJl l l lid a;:, II II ldU ICdl li d , c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-99.doc; d) kopirajte barem tri rečenice o tim osobama, navedite nekoliko imena, kad su živjeli i još neke zanimljivosti po vašem izboru; e) pronađite barem tri slike vezane uz te osobe, pa ih kopirajte; f) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-99f.doc. g) pronađite u papirnatom izvoru tekst o tim osobama te napišite naslov knjige i broj stranice na kojoj ste našli te informacije u datoteku zadatak7-99f.doc; h) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz papirnatog izvora; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7-99h.doc.

117

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.100. Zaštićene biljke u Hrvatskoj.

a) pronađite barem četiri web-stranice koje govore o zaštićenim biljkama u Hrvatskoj; spremite ih u mapu zadatak7-100; b) vrednujte te stranice prema vašim tablicama; c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-100.doc; d) kopirajte barem pet rečenica o zaštićenim biljkama i kopirajte barem tri slike; e) tekst i slike spremite u datoteku zadatak7-100.doc; f) pronađite u papirnatom izvoru tekst o zaštićenim biljkama te napišite naslov knjige i broj stranice na kojoj ste našli te informacije u datoteku zadatak7-100e.doc; g) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz papirnatog izvora; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7 -1 OOg.doc. h) rangirajte web-stranice i ostale izvore informacija o zaštićenim biljkama po aktualnosti (koje informacije su novijeg datuma); dopišite to u datoteku, pa je spremite pod imenom zadatak7-100h.doc. 7.101. Staklen ički plinovi.

a) pronađite barem tri web-stranice koje govore o stakleničkim plinovima; spremite ih u mapu zadatak7-101 ; b) vrednujte te stranice prema vašim tablicama; c) popunjene tablice spremite u datoteku zadatak7-101.doc; d) pronađite u papirnatom izvoru tekst o stakleničkim plinovima te napišite naslov knjige i broj stranice na kojoj ste našli te informacije u datoteku zadatak7-101d.doc; e) usporedite informacije s web-stranica s informacijama iz papirnatog izvora; napišite o tome dvije rečenice, pa datoteku spremite pod nazivom zadatak7 -101 e.doc. f) rangirajte web-stranice i ostale izvore informacija po aktualnosti i provjerenosti informacija; dopišite to u datoteku, pa je spremite pod imenom zadatak7-101f.doc. 7.102. Nabrojite nekoliko prednosti traži/ica. 7.103. Nabrojite nekoliko nedostataka traži!ica. 7.104. Navedite adrese nekih kataloških imenika. 7.105. Navedite nekoliko pitanja na koja morate obratiti pažnju prilikom procjene vrijednosti

informacija s interneta. 7.106. Kako možete provjeriti koje stranice sadrže poveznice na stranicu koja vas zanima?

118

7 Internet 7.107. Pronađite podatke o jesenskoj sjetvi prošle godine. Koje kulture su zasijane i na kolikim površinama? Pronađene informacije spremite u datoteci zadatak7 -107 .doc. 7.108. Pronađite informacije o mjestu s najvećom dubinom, tj . negativnom nadmorskom visinom na Zemlji. Pronađene informacije (tekst i barem jednu sliku) spremite u datoteci zadatak7 -1 08.doc. 7.109. Pronađite informacije o izložbama kineske kulture u hrvatskim muzejima tijekom prošlih 30 godina: kada i u kOjim muzejima su održane izložbe, navedite neki od zanimljivih izložaka. Pronađene informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-109.doc. 7.110. Pronađite informacije o esperantu. Što je, gdje se koristi, postoje li besplatni tečajevi? Pronađene informacije spremite u datoteci zadatak7 -11 O.doc. 7.111. Koje biljke se koriste za proizvodnju biogoriva? Koje su prednosti, a koji nedostaci biogoriva? Ima li ga u Hrvatskoj? Pronađene informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-111.doc. 7.112. Pronađite nekoliko recepata za kremšnite i usporedite njihove sastojke. Koji grad je poznat po kremšnitama? Pronađene informacije spremite u datoteci zadatak7-112.doc. 7.113. Pronađite informacije o povijesti interneta u Hrvatskoj. slike) spremite u datoteci zadatak7-113.doc. 7.114.

Pronađite

Pronađene

informacije o košarci. Tko ju je izumio, odakle

potječe,

informacije (tekst i

koja su aktualna

događanja vezana uz košarku? Pronađene informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-114.doc.

7.11S. Što je OlPe, za što se koristi, koja osoba iz Hrvatske sudjeluje u tom projektu? Pronađene informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-11S.doc. 7.116. Prikupite informacije na internetu o naj stvarima, pojavama ili osobama; primjerice najveća visina, najveća dubina, najslanije more i slično. Na temelju prikupljenih informacija sastavite deset pitanja s odgovorima; spremite u datoteku zadatak7-116.doc. 7.117. Pronađite informacije o povijesti stripa u Hrvatskoj. slike) spremite u datoteci zadatak7-117.doc.

Pronađene

informacije (tekst i

7.118. Pronađite informacije o olimpijadama. Kakve olimpijade postoje, koje su održane u Hrvatskoj, koje osobe iz Hrvatske su pobijedile na olimpijadi? Pronađene informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-118.doc.

119

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.119. Što je društveni softver? Navedite adrese nekih stranica koj e sadrže alate ili servise

društvenog softvera.

Pron ađe n e

informacije spremite u datoteci zadatak7-119.doc.

7.120. Kako funkcionira burza? Kako se ku puju i prodaju dionice? Kako se može zaraditi, a

kako izgubiti na dionicama?

Pronađe n e

informacije spremite u datoteci zadatak7-120.doc.

7.121. Koje morske alge su jestive? Koje opasnosti prijete od morskih al gi? Koje opasne

alge su rasprostranjene u Hrvatskoj i gdje? P ro n ađe n e informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7-121 .doc. 7.122. Potražite sedam svj etskih č ud a. Koja su suvremena svj etska čud a? Koje se

nalazi najbliže Hrvatskoj? Pron ađe n e informacije (tekst i slike) spremite u datoteci zadatak7 -122.doc. 7.123. Kakva su prava potroš ača u Hrvatskoj? Kada možete reklamirati robu i tražiti

zamjenu? Koja udruga zastupa prava potrošača? Pron ađe n e informacije spremite u datoteci zadatak7-123.doc . 7.124. Što je gong? P ro n ađite barem četiri razli čita objašnjenja tog pojma. Pro n ađe n e

informacije spremite u datoteci zadatak7-124.doc.

7.4 Elektronička pošta, 7.5 Razmjena datoteka na internetu, 7.6 Virusi i antivirusna zaštita 7.125. Upotrebom e l e ktroni č ke pošte:

a) napišite i pošaljite poruku prij atelju iz razreda. 7.126. Upotrebom e l e ktro ni č ke pošte:

a) odgovorite na pristiglu poruku . 7.127. Upotrebom e l e ktro ni č ke pošte:

a) napiŠite i pošaljite poruku istovremeno na adrese dva prijatelja iz razreda. 7.128. Upotrebom e l e ktroni čke pošte:

a) napiŠite i pošaljite poruku istovremeno na adrese dva prijatelja iz razreda, ali tako da je jedna poruka poslana kao kopij a.

120

7 Internet 7.129. Upotrebom elektroničke pošte:

a) napišite i pošaljite poruku istovremeno na adrese tri prijatelja iz razreda, ali tako da je druga poruka poslana kao kopija, a treća kao skrivena kopija. 7.130. Upotrebom elektroničke pošte :

a) napišite poruku prijatelju iz razreda, upotrijebite jedan smješkić; b) uz poruku pošaljite kao privitak neki Word ov dokument; c) pošaljite poruku na adresu jednog prijatelja. 7.131. Upotrebom elektroničke pošte:

a) napišite poruku prijatelju iz razreda; b) uz poruku pošaljite kao privitak neku slikovnu datoteku; c) pošaljite poruku na adresu dvojice prijatelja. 7.132. Upotrebom elektroničke pošte:

a) poruku koja vam je pristigla proslijedite na adresu jednog prijatelja. 7.133. Upotrebom elektroničke pošte:

a) b) c) d)

poruku koja vam je pristigla proslijedite; ispred teksta te poruke dopišite dvije rečenice, upotrijebite jedan smješkić; pošaljite je na adrese dvojice prijatelja; sve upotrijebljene adrese spremite u adresar.

7.134. Opišite postupak pisanja nove poruke korištenjem elektroničke pošte. 7.135. Opišite postupak odgovaranja na poruku korištenjem elektroničke pošte. 7.136. Opišite postupak umetanja privitka uz poruku koju šaljete korištenjem elektroničke

pošte. 7.137. Napišite nekoliko pravila pristojnog ponašanja na internetu. 7.138. Napišite nekoliko kratica koje se koriste u komunikaciji na internetu. 7.139. Opišite postupak istovremenog slanja poruke na više adresa korištenjem elektroničke

pošte.

Hoće

li primatelji vidjeti kome ste sve slali poruku? Objasnite.

7.140. Opišite postupak prosljeđivanja primljene poruke korištenjem elektroničke pošte.

121

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 7.141. Opišite postupak slanja poruke na više adresa od kojih je svaka u drugom polju primatelja, korištenjem elektroničke pošte. Hoće li primatelji vidjeti kome ste sve slali poruku? Objasnite. 7.142. Opišite postupak otvaranja privitka kojeg ste primili uz poruku. Na što pritom trebate paziti? 7.143. Koja je razlika

između

prijenosa podataka putem WWW i FTP protokola? Kako

prepoznajemo koji protokol se koristi za prijenos? 7.144. Koja su dva osnovna preduvjeta za prenošenje podataka putem FTP protokola? 7.145. Što poslužuju FTP poslužitelji? 7.146. Što je i čemu služi FTP klijent? 7.147. Može li se pristupiti FTP poslužitelju bez korisničkog računa? 7.148. Koje podatke zahtijeva anonimni FTP poslužitelj? 7.149. Pomoću Telneta i anonimnog FTP pristupa dolazimo do sadržaja udaljenog računala. Koja je ipak razlika između ova dva načina pristupa? 7.150. Prenijeli ste podatke (down/oad) s FTP poslužitelja na svoje računalo . Međutim , ne možete ih prenijeti nazad (up/oad) na FTP poslužitelj. Zašto? 7.151. SCARNetovog FTP servera u mapi \MISC\CRO _SHAREWARE skinite sažetu datoteku ALARM .ZIP. U datoteci ALARM.TXT otkrijte tko je autor programa. 7.152. Koje su prednosti VolP telefonije? 7.153. Koja je razlika

između

PC-To-Phone i PC-To-PC telefonije?

7.154. Kada nekome pošaljete elektroničku poruku, ide li poruka neposredno primatelju? Pojasnite kako putuje elektronička pošta od jednog korisnika do drugog. 7.155. Po

čemu

su usluga mrežnih novina i usluga foruma

slične,

a po

čemu različite?

7.156. Kako možete poslati SMS poruku preko web-servisa? 7.157. Kojom vrstom programa možemo preko interneta ostvariti najpotpuniju komunikaciju sa sugovornikom?

122

7 Internet 7.158. Navedite primjer gdje bi se blog mogao upotrijebiti u neku drugu svrhu osim kao

internetski dnevnik. 7.159. Nabrojite nekoliko primjera internetskih servisa namijenjenih razmjeni datoteka. 7.160. Nabrojite nekoliko primjera alata ili servisa namijenjenih društvenom povezivanju

(društveni softver). 7.161. OpiŠite kako biste povećali sigurnost vašeg web-preglednika. 7.162. Opišite kako biste povećali sigurnost vašeg programa za elektroničku poštu. 7.163. Prijavite se na stranice hrvatske Wikipedije i napiŠite članak o mjestu u kojem živite.

123

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

8 SNIMANJE I OBRADA MULTIMEDIJE

Multimedija je složenica koja dolazi od latinskih riječi multus (mnogi) i medius (sredina).

Označavaju

prijenos poruka putem

različitih

komunikacijskih sredstava, tj.

kanala (npr. slike, zvuka, teksta, pokreta itd.) te njihovo miješanje i spajanje. Komunikacijski kanali se ovdje nazivaju mediji.

Budući

da se rabi više njih isto-

vremeno, otuda i naziv multimedija. Multimedija u kojoj se

fizičke

pojave, odnosno signali (zvuk, slika itd.) pretvaraju u

drugi fizikalni medij naziva se analogna multimedija. Digitalna multimedija isto spaja, kombinira više različitih medija, ali se mediji pojave) pretvaraju u digitalni, tj. binarni oblik, što računalu.

omogućuje

(fizičke

dodatnu obradu na

Tako imamo primjerice digitalnu obadu zvuka, digitalnu obradu fotozapisa

(fotografija) itd. Elementi digitalne multimedije su tekst, hipertekst, crtež, fotozapis, animacija, videozapis i zvuk te njihove kombinacije.

124

8 Snimanje i obrada multimedije 8.1 Uvod u multimediju 8.1. Objasnite pojmove multimedijski muzej, multimedijska predstava i multimedijski mobitel. Što im je slično, a što različito? 8.2. Navedite nekoliko primjera iz života za koje se može reći da pripadaju analognoj multimediji. 8.3. Zašto je pojava računala važna za nastanak i razvoj digitalne multimedije raznih vrsta? 8.4. Kakve značajke treba imati multimedijsko računalo?

8.5. Što omogućava da se na multimedijsko računalo mogu priključiti razl i čiti dodatni multimedijski uređaji? 8.6. Opišite svojim riječima pojam kodek. Zašto je kodek bitan element digitalne

multimedije? 8.7. Objasnite kako tekst može postati multimedijski. Koja su ogran i čenja teksta kao

multimedijskog sadržaja? 8.8. Koje multimedijske učinke omogućava hipertekst? 8.9. Zašto je hipertekst primjeren za obrazovne sadržaje?

8.10. Koja je povezanost

između

hipertekstualnog dokumenta i web-stranica?

8.11. Koja je razlika između analogne i digitalne fotografije, odnosno fotozapisa u multimedijskom smislu? 8.12. Kako se analogna fotografija može pretvoriti u digitalnu? 8.13. Navedite nekoliko primjera moguće primjene digitalne obrade fotografije u različite svrhe. 8.14. Opišite kako nastaje animacija.

8.15. Ako je tvorbeni element animacije statična (nepokretna) slika, kako onda u animaciji postignemo učinak pokreta? 8.16. Kako biste procijenili crtani film u smislu multimedije. Opišite kako nastaje crtani film te koje su njegove multimedijske mogućnosti i ograničenja. 8.17. Opišite pojavu tromosti oka. Kako možemo upotrijebiti ovu pojavu u multimedijske svrhe? 125

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 8.18. Koja je razlika

između

dvodimenzionalne (2D) i trodimenzionalne (3D) animacije?

8.19. Navedite dva primjera za dvodimenzionalnu i dva primjera za trodimenzionalnu animaciju.

8.20. U koju vrstu animacija spadaju računalne igrice - u dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu animaciju? Objasnite. 8.21. Koje su smislu?

sličnosti

i koje razlike

između

animacije i videozapisa u multimedijskom

8.22. Ako sadržaji za digitalni video ne nastaju na unose u računalo?

računalu,

od kuda se pribavljaju i kako se

8.23. Osim što se videozapis može digitalno obraditi i doraditi, koja je glavna prednost digitalnog videa? 8.24. Kako je moguće da u virtualnoj (prividnoj) stvarnosti nešto što ne postoji postane stvarno, postojeće?

8.25. Što mislite možemo li se pomoću virtualne (prividne) stvarnosti vratiti u prošlost? A otići u budućnost? 8.26. Navedite nekoliko primjera gdje bi bilo korisno primijeniti virtualnu stvarnost i njene multimedijske mogućnosti.

8.27. Marin je iz nekog filma zapamtio scenu u kojoj tajni agent snima svoju glasovnu poruku i onda nešto napravi s njom tako da se kod njenog izvođenja čuje dječji, a ne agentov glas. Marinu nikako nije bilo jasno kako je to moguće. Kako biste objasnili Marinu da je to ipak

moguće?

8.28. Kada Harry Potter leti na metli, je li to stvarno? U koju vrstu multimedijskih efekata spada takav prizor?

8.2 Zvuk i glazba 8.29. Što je sve potrebno za digitalnu obradu zvuka pomoću računala?

8.30. Bez čega se ne može izvesti digitalna obrada zvuka na računalu?

126

8 Snimanje i obrada multimedije 8.31. Opišite svojim riječima osnovno načelo digitalizacije zvuka. 8.32. Što je kod digitalizacije zvuka ulaz, a što izlaz? 8.33. Gledajući sliku opišite odvijanje digitalizacije zvuka na računalu.

) 8.34. Opišite što je zvučna datoteka, kako nastaje, koji je najčešći format zvučnog zapisa i posljedično tome, koji nastavak imena ima takva datoteka. 8.35. Kada slušate glazbu na svojem računalu, koji postupak pretvorbe omogućava da čuješ zvuk iz digitalnog zvučnog zapisa? 8.36. Koja je svrha sažimanja digitaliziranog zvuka? 8.37. Što je popratna pojava sažimanja zvuka, a koja ima veze s kvalitetom reprodukcije zvuka? 8.38. Koji je naziv za obrnuti postupak od digitalizacije zvuka? Što je u tom procesu ulaz, a što izlaz? 8.39.

Gledajući

sliku opišite obrnuti postupak od digitalizacije zvuka.

8.40. Što je sve potrebno da biste snimili svoj glas pomoću računala i kasnije ga reproducirali preko zvučnika? 8.41. Pomoću programa Snimač zvuka snimite svoj glas (izgovorite jednu rečenicu) i audiozapis spremite u datoteku s imenom zadatak8-41. Koji nastavak imena će dobiti novonastala datoteka? 8.42. Učitajte zvučnu datoteku iz prijašnjeg primjera i primijenite efekt Dodaj jeku. Preslušajte snimku i uočite razliku. Spremite ovako obrađeni zapis u datoteku pod imenom zadatak8-42.

127

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 8.43. Odmaknite se od mikrofona oko pola metra i na tOj udaljenosti izgovorite i snimite

svoj glas. Nakon što preslušate snimku spremite zvučni zapis u datoteku zadatak8-43a. Zatim tri puta primijenite efekt Povećanje Preslušajte zapis s ovako 8.44. Ako mobitel ima

da li to

znači

glasnoće

povećanom glasnoćom

mogućnost

u koracima po jednu

četvrtinu

(25%).

i snimite ga u datoteku zadatak8-43b.

snimanja govora i spremanja zvučnog zapisa u datoteku,

da se takva datoteka može reproducirati (izvoditi) na

računalu?

Utemeljite svoj

odgovor. 8.45. Glazba na originalnom CD-u kojeg kupimo u trgovini spremljena je u digitalnom

obliku na CD medij (datoteke s nastavkom .cda) . Može li se taj audiozapis digitalno obraditi na računalu? Objasnite. 8.46. Prekopirajte .cda datoteke s originalnog glazbenog CD-a na tvrdi disk vašeg

računala

i pokušajte ih od tamo reproducirati. Zašto to nije moguće? Što mislite, koji je pravi razlog tome? 8.47. Čemu služi postupak ripanja (grabanja)? 8.48. Nakon "struganja" (ripanja) dobije se zvučna datoteka u određenom glazbenom

formatu. Što je prednost i što nedostatak tog formata? 8.49. Što su to kodeci za sažimanje audiozapisa? Što su njihove prednosti, a što nedostaci? 8.50. Mjera kvalitete sažetog zvučnog zapisa je protok bitova (bit rate). Objasnite što mjeri,

odnosno što pokazuje ova mjera. 8.51. Kako ukratko možemo opisati postupak dobivanja glazbe s originalnih glazbenih

CD-ova? Koje su dvije glavne faze tog postupka? 8.52. Odaberite protok bitova (bit rate) od 128 kbps te s nekog glazbenog CD-a ripajte

jednu od skladbi. Dobiveni zvučni zapis spremite u datoteku pod nazivom zadatak8-52a. Nakon toga namjestite bit rate na 320 kbps i još jednom ripajte tu istu skladbu. Novi zapis spremite pod nazivom zadatak8-52b. Usporedite veličinu ovih dviju datoteka. Koja je veća i zašto? 8.53.

Pronađite

na internetu barem dvije radiopostaje koje emitiraju svoj program putem

internetskog prijenosa (internet streaming). Upišite web-adrese stranica tih radiopostaja u datoteku zadatak8-53. 128

8 Snimanje i obrada multimedije 8.54. Koji audioformat je najprimjereniji kada nam je važna kvaliteta

zvučnog

zapisa?

8.55. Koji audioformat je najbolje odabrati kada nam je važno da zvučna datoteka bude što manja? 8.56. Koji audioformat ima prihvatljiv omjer kvalitete zapisa i veličine datoteke?

8.3 Crtež, slika, fotografija 8.57. Koji su analogni grafički zapisi i kako nastaju? 8.58. Kako možemo dobiti digitalne

grafičke

zapise?

8.59. Koji je dio strojne opreme zadužen za prikazivanje digitalnog slikovnog zapisa na monitoru računala? 8.60. Navedite nekoliko formata slikovnog zapisa i napiši za koju vrstu slike su namijenjeni. 8.61. Koje su prednosti vektorske grafike? 8.62. Opišite postupak dobivanja snimke cijele radne površine na zaslonu monitora. 8.63. Kojom kombinacijom tipki dobivamo snimku samo trenutačno aktivnog prozora? 8.64. Kada dobijemo snimku zaslona monitora, što možemo dalje s njom raditi? 8.65. Koja je namjena skenera? 8.66. Koja je uloga TWAIN pogonskog programa (drivera) tijekom skeniranja? 8.67. Pretpostavimo da se jedna stranica u nekoj knjizi sastoji samo od teksta. Što ćemo dobiti nakon skeniranja takve stranice: sliku (fotografiju) te stranice ili dokument s tekstom? Objasnite. 8.68. Nabrojite neke od

uređaja

koji mogu stvarati digitalni slikovni zapis.

129

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 8.69. Koja podatkovna uređaja

u

računalo?

sučelja

(interface) se rabe za prijenos podataka s digitalnih

optičkih

Objasnite zašto.

8.70. Koje su osnovne značajke fotozapisa koje utječu na njegov vizualni doživljaj? 8.71. Opišite što dobivamo postupkom digitalne obrade fotozapisa pod nazivom Grop. 8.72. Kakvu rezoluciju trebaju imati fotografije koje planiramo objaviti na web-stranicama? Objasni zašto.

8.4 Animacija i video 8.73. Koja je bitna odrednica koja animaciju i videozapis razlikuje od crteža, slika i fotografija? 8.74. Što je to vremenski slijed u animaciji? Koje su tu značajne odrednice multimedijskog prikazivanja? 8.75. Ako je u animaciji važno izvođenje kadrova (okvira) u vremenskom slijedu, čime se vrši to izvođenje? 8.76. U programu Bojanje nacrtajte ravnu debelu crtu i spremite je u datoteku zadatak8-76a. Zatim

označite

crtu kao izrezak i zakrenite ga za 90 stupnjeva. Novi crtež

spremite pod nazivom zadatak8-76c. Na kraju nacrtajte kosu crtu pod kutom od 45 stupnjeva i spremite u datoteku zadatak8-76b. Učitajte

sve tri datoteke u program Easy GIF Animator. U svojstvima okvira (Frame

Properties) podesite pauzu (Delay) svakog okvira na 40, a za Removal Method odaberite Restore Background. U izvođaču (Playeru) izvedite animaciju da provjerite kako se izvodi.

Spremite uradak u datoteku zadatak8-76d. Sada svakom okviru promijenite pauzu (Delay) na 5 i spremite animaciju u datoteku zadatak8-76e. Koja animacija djeluje stvarnije, tj. u kojoj se slike s crtom bolje pretapaju? Zašto? 8.77. Iz kojih se sve izvora mogu prikupiti sadržaji koje ćemo ugraditi u videozapis? 130

8 Snimanje i obrada multimedije 8.78. TV prijamnik prikazuje analogni videozapis. Što treba učiniti da se takva multimedija

priredi kao sadržaj za digitalni video? 8.79. Kao i kod animacije, i kod videa je važan vremenski slijed, odnosno brzina

prikazivanja. Kako se mjeri ta brzina? 8.80. Videozapisi obično zauzimaju puno memorijskog prostora. Kako i čime se može

smanjiti

veličina

videodatoteke?

8.81. Koji videokodek je po svojoj namjeni i učinkovitosti sličan MP3 audiokodeku? 8.82. Da li se u videozapisu može pohraniti i audiozapis?

131

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

9 IZRADA PREZENTACIJA Prezentacija na

računalu

spoj je teksta, slike, zvuka, animacije i vizualnih efekata.

Zapravo, gotovo da i nema multimedijskog sadržaja kojeg ne možete

uključiti

u

prezentaciju. Osnovni element prezentacije je slajd (klizna slika). Cijela prezentacija sastoji se od niza slajdova koji se nižu jedan za drugim u odabranom slijedu.

Podsjetnik za program PowerPoint PowerPoint je program koji dolazi u sklopu standardnog Microsoftovog paketa

Office. To je snažan alat namijenjen izradi prezentacija te

omogućava

povezivanje

teksta, slika, zvuka i vizualnih efekata u animiranu cjelinu. Program

pokrećete

odabirom Start> Svi Programi> Microsoft Office > Microsoft

Office PowerPoint 2003 ili dvostrukim klikom miša na ikonu ~. Novu prezentaciju

možete napraviti na četiri

načina:

1. pomoću Čarobnjaka za automatski sadržaj 2. upotrebom predloška dizajna 3. upotrebom

već postojeće

4. početi sve od

prezentacije ili

početka.

Novu prezentaciju otvarate odabirom Datoteka> Nova, te odabirom naredbe Prazna prezentacija u oknu zadatka. Prezentaciju spremate odabirom naredbe Spremi iz

izbornika Datoteka. Prezentaciju zatvaramo odabirom naredbe Zatvori iz izbornika Datoteka. Postojeću

PowerPointovu datoteku otvaramo, kao i bilo koju drugu vrstu datoteke u

Officeovim aplikacijama, odabirom Datoteka> Otvori. Za dodavanje novog slajda odaberite Umetanje > Novi slajd, kliknite na istoimeni gumb na alatnoj traci oblikovanja ili pritisnite kombinaciju tipki Ctrl+M. U oknu zadataka pokazat će se sličice izbornika Izgled slajdova podijeljene u četiri kategorije (Izgledi teksta, Izgledi sadržaja, Izgledi teksta i sadržaja i Drugi izgledI). Novi slajd se umeće

132

uvijek iza slajda na kojem trenutno radite.

9 Izrada prezentacija 9.1 Program PowerPoint 9.1. Objasnite što je prezentacija na računalu i koje su njene osnovne karakteristike. 9.2. Opišite postupak izrade nove prezentacije pomoću Čarobnjaka za automatski sadržaj.

Kada

ćete

upotrijebiti ovog

9.3. Kada i zašto

ćete

čarobnjaka?

upotrijebiti

postojeću

prezentaciju za izradu nove prezentacije?

9.2 Izrada prve prezentacije, 9.3 Dodavanje slajdova 9.4. Pokrenite program PowerPoint, otvorite novu prezentaciju, pa:

a) napišite tekst "Moja prezentacija"; b) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-4.ppt; c) zatvorite tu prezentaciju. 9.5. Otvorite novu prezentaciju, pa:

a) na prvi slajd upišite naslov neke pjesme; b) prezentaciji dodajte novi slajd; c) u oknu zadatka odaberite izgled slajda sa naslovom i tekstom; d) na drugi slajd upišite naslov i tekst pjesme; e) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-5.ppt.

9.S. Opišite postupak dodavanja novog slajda u prezentaciju ako imate potrebu dodati: a) slajd s mjestima rezerviranim za naslov i tekst; b) slajd s mjestima rezerviranim za naslov i tekst iznad sadržaja; c) slajd s mjestima rezerviranim za naslov, isječak crteža i tekst; d) slajd s mjestima rezerviranim za naslov i tablicu; e) slajd s mjestima rezerviranim za naslov i grafikon. 9.7. Na koji slajda?

način

možemo promijeniti izgled, raspored rezervirani h mjesta, postojećeg

133

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 9.8. Otvorite prezentaciju zadatak9-5.ppt, pa: a) iza drugog slajda dodajte naslovni slajd; b) ispred trećeg slajda dodajte prazan slajd; c) na četvrtom, naslovnom slajdu, naslov premjestite na dno slajda; d) na četvrtom slajdu smanjite širinu mjesta rezerviranog za podnaslov na pola njegove veličine, pozicionirajte ga s lijeve strane slajda; e) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-8.ppt. 9.9. Kada ćete u prezentaciju dodati slajd s mjestima rezerviranim za naslov i tablicu, a kada slajd s mjestima rezerviranim za naslov i grafikon? 9.10. Otvorite novu prezentaciju , pa: a) dodajte pet slajdova s naslovom i tekstom; b) dodajte pet slajdova s naslovom i dva sadržaja; c) dodajte pet slajdova s naslovom, sadržajem i tekstom; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-10.ppt. 9.11. Otvorite prezentaciju zadatak9-1 O.ppt, pa: a) označite sve parne slajdove; b) na sve parne slajdove primijenite predložak dizajna kao na slici; c) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-11.ppt.

Kliknite da biste dodali naslov Kliknite da biste dodali podnaslov

134

9 Izrada prezentacija 9.12. Otvorite prezentaciju zadatak9-1 O.ppt, pa: a) označite sve neparne slajdove; b) na sve neparne slajdove primijenite predložak dizajna kao na slici; c) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-12.ppt.

'1\ Kliknite da biste dodali naslov . _ . __ • • • _ . . . . . . . . . . . . _ • • • • • • _ • • • • • • _ • • • • • • • • • • • • • _ . _ . _ . , ___ • • ___ • • • _- • • 0 • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

•••••• 0 •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• _ •••••• _ ••••••••••••••••• _

, Kliknite da biste dodali podnaslov :

:.................................................... . . . . . . ... .J p'

9.13. Otvorite prezentaciju zadatak9-10.ppt, pa: a) označite redom sve od trećeg pa do osmog slajda; b) na označene slajdove primijenite predložak dizajna kao na slici; c) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-13.ppt.

Kliknite da biste dodali naslov • Kliknite da biste dodali tekst

Kliknite na ikonu za dodavanje sadržaja

135

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 9.14. Otvorite prezentaciju zadatak9-10.ppt, pa: a) označite sve slajdove; b) na sve slajdove primijenite predložak dizajna po vlastitom izboru; c) spremite predložak dizajna pod imenom zadatak9-14.pot; d) promijenite shemu boja predlošku i primijenite je na sve slajdove; e) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-14.ppt. 9.15. Otvorite novu prezentaciju, pa a) na sve slajdove primijenite pred ložak dizajna zadatak9-14.pot; b) u shemama boja promijenite boju pozadine i boju teksta naslova; c) spremite predložak dizajna pod imenom zadatak9-15.pot; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-15.ppt. 9.16. Otvorite novu prezentaciju, pa a) na sve slajdove primijenite predložak dizajna zadatak9-15.pot; b) u shemama boja promijenite boju sjene i boju ispune; c) spremite predložak dizajna pod imenom zadatak9-16.pot; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-16.ppt.

9.4 Rad s tablicama 9.17. Želimo na slajd umetnuti tablicu. Nabrojite koje sve izglede slajdova možemo primijeniti? 9.18. Opišite postupke koje možemo upotrijebiti kako bismo na slajd umetnuli tablicu . 9.19. Zabunom smo na slajd umetnu li tablicu koja ima pet stupaca i tri retka. Potrebna nam je tab lica s tri stupca i pet redaka. Kako ćemo ispraviti nastalu pogrešku? 9.20. Prilikom oblikovanja teksta u tablici promijenili smo širinu stupaca. Na koji način ćemo sve stupce postaviti na jednaku širinu?

136

9 Izrada prezentacija 9.21. Otvorite novu prezentaciju. Na prvi naslovni slajd upišite tekst: Prvenstvo škole u košarci. Dodajte novi slajd sa naslovom i sadržajem. Na slajd upišite naslov Djevojč i ce . U prostor rezerviran za sadržaj umetni tablicu kao na slici. Drugi slajd kopirajte te mu izmijenite naslov: umjesto Djevojčica upišite Dječaci. Prezentaciju spremite pod nazivom prvenstvo.ppt.

Djevojčice la razred

1 .. _.. _ •••.. _ ................. _!

i

lb razred

Četvrtfinalna utakmica

!!

i

··_·· . . ··. . ··. . ··_··_··_··_j·-··-··-··-·''' ··-··-··-··-··i lc razred 0 0 _

,, - , , -

, ,-

, ,-,, -

,, -

ld razred

,, -

!Četvrtfinalna !! '

i

utakmica

i

!i

Polufinalna

!!

utakmica

! !

!

··_··_··_··_··_··_··_··- i·_··_··_··_··_··_··_··_··_+ ··_··_··_··_··_··_··_··_·1

2a razred

! Četvrtfinalna

:

2b razred

i

utakmica

i

Polufinalna ! i utakmica .

2d razred!I

utakmica

!I

!

.. _··_··_··_··_··_··_··-1

!

·· ...·· ... ··_··_··... ··_··_··_j·_··...··... ··_··_··-··_··-··-··i 2 c razre d !. Četvrtfinalna !.I •• _ •• _ •• _ •• _ •• _ •• _ •• _ •• _ 1

!!

Finalna takmica

i •

•

9.22. Otvorite novu prezentaciju te na slajd umetnite tablicu s vašim rasporedom sati. Tekst, obrube i boju ispune tablice oblikujte po želji. 9.23. Provedite mjerenje visine učen ika u vašem razredu te na slajd u novoj prezentaciji ubacite tablicu s pri kazom podataka kao u tablici: Djevojč i ce

5

6

Dječaci

3

7

3 2

9.24. Možemo li na osnovu podataka iz tablice napisane u prethodnom zadatku na slajdu umetnuti grafikon? Ako možemo, opiŠite postupak kako ćemo to uči niti. 9.25. Osim tab lica, na slajd možemo umetnuti i druge objekte. Nabrojite koje sve objekte možemo umetnuti na slajd. 9.26. Objasnite postupak umetanja

i sj ečka

crteža na slajd.

9.27. Na koje sve načine možemo na slajd dodati sliku (iz datoteke)? Opišite tražene postupke.

137

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 9.5 Oblikovanje prezentacije 9.28. Koje sve vrste matrica možemo upotrijebiti u prezentaciji? Koja je uloga pojedine vrste matrica? 9.29. Koja je razlika između matrice slajda i matrice naslova? 9.30. Ukoliko na sve slajdove želimo umetnuti neku sliku, primjerice logo razreda, na koji ćemo način to najbrže i najjednostavnije uraditi? 9.31. Opišite postupak umetanja slike, loga, na sve naslovne slajdove u prezentaciji. 9.32. Otvorite novu prezentaciju. Dodajte dva nova slajda koji sadrže naslov i tekst. Na slajdove upišite tekst kao na slici.

Fizika

Matematika • Kvadriranje - Kvadriranje racionalnih brojeva - Kvadratna funkcija

• Korjenovanje i realni brojevi - Korjenovanje

• Valovi - Širenje valova - Lom i refleksija valova

• Svjetlost - Pravocrtno širenje svjetlosti

- Realni brojevi

Na sve slajdove primijenite predložak dizajna Razina.pot. Spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-32.ppt. 9.33. Otvorite prezentaciju zadatak9-32.ppt, koju ste spremili u prethodnom zadatku. Slajdove u prezentaciji, korištenjem matrice slajda, oblikujte na sljedeći način: a) sve naslove oblikujte žuto, font Berlin Sans FB, veličine 54; b) tekst na prvoj razini oblikujte zeleno, font Cooper Black, veličine 32; c) tekst na drugoj razini oblikujte narančasto, font Comic Sans, veličine 28; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-33.ppt. 9.34. Otvorite prezentaciju zadatak9-33.ppt, pa: a) grafičku oznaku uz teksta prve razine promijeni u cvijet žute boje; b) grafičku oznaku uz tekst druge razine promijeni u strelicu zelene boje; c) pozadinu slajda promijeni u svijetlosmeđu boju; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-34.ppt. 138

9 Izrada prezentacija 9.35. Otvorite prezentaciju zadatak9-34.ppt, pa:

a) na početak prezentacije dodajte naslovni slajd i upišite naslov Predmeti; b) pomoću matrice naslovnog slajda naslov oblikujte tamnosmeđe, font Cooper Black, veličine 74; c) na sve slajdove u prezentaciji dodajte logo, s li čicu jednakostraničnog trokuta. Trokut nacrtajte upotrebom Samooblika s alatne trake Crtanje te ga obojite po želji; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-35.ppt. 9.36. Objasnite koja je uloga hiperteksta u prezentaciji. 9.37. Želimo na osnovu ponuđenih odabira Odabir1, Odabir2 i Odabir3 omogućiti korisniku da sam određuje daljnji tijek prezentacije. Što je potrebno učiniti? 9.38. Ako želimo vezu između slajdova podesiti tako da se korisnik može kretati kroz prezentaciju samo uz pomoć hi perveza, što je potrebno učiniti? 9.39. Kako

ćemo

na cijeli slajd postaviti hipervezu? Opišite postupak.

9.40. OpiŠite postupak postavljanja akcijskih gumba na slajd. 9.41. Koliko vrsta akcijskih gumba nam je na raspolaganju u PowerPointu? Nabrojite ih te ukratko opišite njihovu ulogu u prezentaciji. 9.42. Pomoću akcijskog gumba pogrešno smo povezali slajdove. Moramo li obrisati zadani gumb ili pak možemo promijeniti postavljenu vezu? 9.43. OpiŠite postupak oblikovanja akcijskih gumba (promjenu boje i sL). 9.44. Kako možemo na akcijski gumb upisati neki tekst, primjerice tekst Upute. 9.45. Otvorite novu prezentaciju te na prvi naslovni slajd upišite naslov "Tko želi biti odlikaš" i podnaslov "Kviz". Spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-45.ppt. 9.46. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te a) dodajte jedan slajd samo s naslovom; b) u mjesto rezervirano za naslov upišite pitanje: Kako glasi Pitagorin poučak? c) spremite promjene na prezentaciji.

139

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 9.47. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te upotrebom Samooblika s alatne trake Crtanje nacrtajte objekte kao na slici. U svaki šesterokut dodajte tekst s jednim točnim i tri netočna odgovora. Spremite promjene.

Kako glasi Pitagorin

poučak?

9.48. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te kopirajte drugi slajd. Na sredinu trećeg slajda dodajte umjetnički oblikovan tekst ''Točan odgovor". Tekst oblikujte po želji te njega primjenite bilo koji animacijski efekt. Šesterokut u kojem se nalazi Pitagorin poučak c2 =a2 +b 2 oblikujte na sljedeći način: obojite ga u zeleno, a veličinu slova povećajte za 8 točaka. Spremite promjene. 9.49. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te kopirajte treći slajd tri puta. Na sve tri kopije promijenite tekst ''Točan odgovor" u tekst "Nažalost krivo". Tekst oblikujte po želji. Na svakom od ova tri slajda obojite po jedan šesterokut s pogrešnim odgovorom u crvenu boju. Spremite promjene. 9.50. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te: a) hipervezama povežite šesterokut i pripadni tekstualni okvir s točnim odgovorom sa slajdom na kojem je zeleno istaknut točan odgovor; b) hipervezama povežite preostala tri šesterokuta s pripadnim tekstualnim okvirima s netočnim odgovorom sa slajdom na kojem je crveno istaknut odabrani netočan odgovor; c) spremite promjene. 9.51. Nastavite rad na prezentaciji napravljenoj u prethodnom zadatku te a) kopirajte drugi slajd, slajd s postavljenim pitanjem; b) s kopiranog slajda obrišite dva netočna odgovora; d) spremite promjene.

140

9 Izrada prezentacija 9.52. Na drugi slajd, slajd s postavljenim pitanjem, dodajte akcijski gumb Prilagođeno te: a) povežite ga sa slajdom napravljenim u prethodnom zadatku; b) na akcijski gumb upišite tekst "Pola-pola"; c) spremite promjene. 9.53. Prezentaciji dodajte jedan novi slajd. Na njega upišite tekst: Prijatelj odgovara: Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata nad objema katetama. 9.54. Na drugi slajd, slajd s postavljenim pitanjem, dodajte akcijski gumb Prilagođeno te: a) povežite ga sa slajdom napravljenim u prethodnom zadatku b) na akcijski gumb upišite tekst "Pomoć prijatelja" c) spremite promjene 9.55. Prezentaciji na kraju dodajte jedan novi slajd. Na slajd upišite tekst ':Još ponešto o Pitagori". 9.56. Preko cijelog trećeg, četvrtog, petog i šestog slajda (slajdovi s porukama Točan odgovor i Nažalost krivo) nacrtajte pravokutnik s alatne trake crtanje. Pravokutnik oblikujte na sljedeći način: bez ispune i bez crte, te ga postavite ispred svih ostalih objekata na slajdu. Na svaki od nacrtanih pravokutnika umetnite hipervezu na zadnji slajd u prezentaciji. Spremite promjene. 9.57. Uz pomoć interneta ili udžbenika iz matematike istražite tko je bio Pitagora te u MS Wordu napišite kratak referat. Spremite ga pod imenom Pitagora.doc. 9.58. Na tekst ':Još ponešto o Pitagori" sa zadnjeg slajda dodajte hipervezu na datoteku Pitagora.doc koju ste izradili u prethodnom zadatku. Spremite prezentaciju pod imenom kviz.ppt.

9.6 Animacije i posebni efekti 9.59. Otvorite novu prezentaciju, pa: a) dodajte četiri prazna slajda; b) na svaki slajd umetnite isječke crteža i potrebne samooblike kako biste osmislili strip; c) tekst i samooblike oblikujte po želji; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-59.ppt.

141

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 9.60. Otvorite prezentaciju zadatak9-S9.ppt, pa:

a) na parne slajdove primijenite gotovu animacijsku shemu Vrtnja; b) na neparne slajdove primijenite gotovu animacijsku shemu Gibanje po elipsi; c) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-60.ppt. 9.61. Otvorite prezentaciju zadatak9-60.ppt, pa:

a) s trećeg slajda uklonite gotovu animacijsku shemu; b) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-61.ppt. 9.62. Otvorite prezentaciju zadatak9-S9.ppt, pa: a) na svaki isječak crteža postavite ulazni efekt Nastajanje;

b) postavite da se objekt pojavljuje poslije prethodnog, srednjom brzinom; c) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-62.ppt. 9.63. Otvorite prezentaciju zadatak9-62.ppt, pa: a) na svaki isječak crteža postavite efekt isticanja Širenje/stiskanje;

b) objekt se pojavljuje na slajdu poslije prethodnog , vrlo brzo; c) podesite korisn i čko povećanje slike prilikom isticanja do 120%; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-63.ppt. 9.64. Otvorite prezentaciju zadatak9-63.ppt, pa:

a) b) c) d)

na tekst postavite ulazni efekt Rebrenica; objekt se pojavljuje na klik miša; podesite animiranje teksta riječ po riječ; spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-64.ppt.

9.6S. Otvorite novu prezentaciju, pa:

a) na slajd umetnite sliku automobila; b) umetnutoj slici postavite animacijski efekt Putovi animacije, nacrtajte putanju u obliku krivulje; c) promijenite smjer puta kretanja objekta; d) spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-6S.ppt.

prilagođenu

9.66. Otvorite prezentaciju zadatak9-64.ppt, pa:

a) b) c) d)

142

na sve slajdove postavite prijelazno stanje slajda Okvir zatvaranja; postavite automatsko izmjenjivanje slajdova nakon tri sekunde; postavite srednju brzinu pretapanja slajdova, popraćeno zvukom pljeskanja; spremite prezentaciju pod imenom zadatak9-66.ppt.

9 Izrada prezentacija 9.67. Opišite kako postavljamo automatsko izmjenjivanje slajdova. 9.68. Kako se postavljaju efekti prijelaza

između

slajdova?

9.69. Kako možemo prilagoditi redoslijed pojavljivanja elemenata na slajdu? Primjerice, naslov nam se pojavljuje posljednji, a želimo da bude na prvom mjestu. 9.70. Kako podesiti da se svake sekunde pojavi novi element na slajdu, bez čekanja na klik miša? 9.71. Opišite kako postavljamo

beskonačno izvođenje

prezentacije: prezentacija se izvodi

tako dugo dok se ne pritisne tipka Esc. 9.72. Opišite što je potrebno učiniti želimo li da tekst na slajd uđe nakon što kliknemo mišem. 9.73. Objasnite kako

ćemo

dobiti privid da slika automobila ulazi s desne strane na slajd i

da nakon toga izlazi sa slajda na lijevu stranu.

9.7 Multimedija u prezentaciji 9.74. Koje sve multimedijske elemente možemo umetnuti u prezentaciju? 9.75. Želimo da tijekom izvođenja prezentacije svira vaša omiljena pjesma s CD-a. Kako ćete podesiti da pjesma započinje izvođenjem prezentacije, a da završava pokretanjem petog slajda prezentacije? 9.76. Želimo da se zvuk umetnut na slajd reproducira nakon što kliknemo na ikonu zvučnika. Opišite kako ćemo to podesiti. 9.77. Koje formate

zvučnih

datoteka možete umetnuti u prezentaciju?

9.78. Zašto je ponekad bolje ispustiti zvučne efekte iz prezentacije? 9.79. Što su glasovni komentari, čemu služe i kako ih dodajemo u prezentaciju? 9.80. Možemo li u prezentaciju dodati medijske isječke? Ako da, opišite postupak umetanja medijskih isječaka u prezentaciju.

143

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka isječak

9.81. Opišite postupak kako podesiti da se medijski prikazivanja slajda. 9.82. Koje formate videozapisa

najčešće umećemo

9.83. Zašto nije dobro pretjerano prezentaciju?

automatski pokrene nakon

u prezentaciju?

povećavati veličinu

slike medijskog iSječka umetnutog u

9.8 Ispis prezentacije 9.84. Želite pripremiti vašoj publici prezentaciju i u tiskanom obliku. Možete li na jednu stranicu papira ispisati i više slajdova? Objasnite kako. 9.85. Osim slajdova prezentacije, koje još dijelove prezentacije možete ispisati i na koji način?

9.86. Da li je potrebno ispisivati sve slajdove u boji ili postoji i neka druga postoji, nabrojite koja.

mogućnost?

Ako

9.9 Izvedba prezentacije 9.87. Na koje sve

načine

tijekom prezentacije možemo prijeći na sljedeći slajd?

9.88. Želimo li preskočiti nekoliko slajdova tijekom izvođenja prezentacije, na koji način to možemo učiniti? 9.89. Koliko dugo traje vaše izlaganje najjednostavnije ćete provjeriti izvodite li prezentaciju u jednom od pogleda na prezentaciju. O kojem se pogledu radi i kako ga pokrećemo? Otvorite prezentaciju kviz.ppt te riješite

144

idućih

nekoliko zadataka.

9 Izrada prezentacija 9.90. Pripremite prezentaciju za prikazivanje na samostojećem kiosku te podesite prikazivanje 2 do 7 slajda. Prezentaciju spremi u obliku PowerPointove projekcije pod nazivom kviz9-90.pps.

9.91. Pokrenite i isprobajte projekciju spremljenu u prethodnom zadatku. Da li ste uspjeli vidjeti sve slajdove? 9.92. Pripremite prezentaciju za govornikovo izlaganje. Podesite prikazivanje svih slajdova u prezentaciji bez animacije. Spremite prezentaciju u obliku PowerPointove projekcije pod nazivom kviz2.pps. 9.93. Uz pomoć naredbe Paket za CD spremite prezentaciju na CD i prenesite je na drugo računalo. U paket za CD uključite sve datoteke povezane s prezentacijom i uložene True Type fontove, a isključite PowerPointov razglednik. 9.94. Na koji

način isključujemo

ekranski prikaz projekcije

(zamračivanje

ekrana)?

145

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

10 IZRADA WEB-STRANICA Svaka web-stranica je hipertekstovni dokument, sastavljen od teksta, slika, multimedijalnih elemenata i poveznica. HTML dokument sastoji se od teksta i oznaka (tags). Oznake određuju kako će elementi stranice biti prikazani (boja teksta, smještaj

slika, izgled tablica ... ). Te oznake

najčešće

dolaze u parovima:

početna

i završna

oznaka, primjerice i . HTML dokument (web-stranicu) možete napraviti i što je Blok za pisanje ili

grafičkim

običnim uređivačem

teksta kao

(vizualnim) HTML editorom, primjerice

FrontPageom.

Podsjetnik za program FrontPage

5!lIJ

Za izradu nove web-stranice odaberite File> New> Page. Za podešavanje postavki stranice (naslov, jezik, kodiranje, podloga itd.) odaberite File > Properties

Formati slika prikladni za web-stranice su GIF i JPEG. Za podešavanje svojstava slike u izborniku prečica odaberite Picture Properties. Za uređivanje slika na web-

stranicama možete upotrijebiti alatnu traku Pictures. Primjerice, Auto Thumbnail automatski

izrađuje

umanjenu

inačicu

slike s poveznicom na originalnu sliku.

Za umetanje poveznice odaberite Insert> Hyperlink. Za umetanje tablice odaberite Table > Insert> Table. Da biste napravili nevidljivu tablicu, postavite Border Size na nulu. Ako želite da se sadržaj web-stranice prikaže po cijelom zaslonu, zadajte širinu tablice (Specify Width) u postocima - 100%. Da biste mijenjali oblikovanje tablice, iz izbornika

prečica

odaberite Table Properties.

Da biste napravili novi web: odaberite File> New, u odjeljku New web site odaberite predložak. Za umetanje stranice u prikazu Navigation, u izborniku

prečica

odaberite

New> Page. Da biste promijenili ime datoteke, u popisu datoteka (Folder List), označite

146

datoteku pa u izborniku

prečica

odaberete Rename.

10 Izrada web-stranica Primjenjivanje teme - odabirom Format> Theme otvarate izbornik Theme u oknu

zadataka. Klikom na izbornik na pojedinoj

sličici

možete temu primijeniti na cijeli

web, na pojedinu web-stranicu ili izgled teme prilagoditi svojim potrebama (Customize) .

Da biste

omogućili

korištenje

kartica Authoring i stavite

zajedničkih

kvačicu

rubova, odaberite Tools> Page Options,

ispred Shared Borders. Za umetanje

zajedničkog

ruba odaberite Format> Shared Borders. Navigacijska traka (Navigation bar) je dio web-stranice koji sadrži objekte (sličica,

gumb, tekst) s poveznicama za navigaciju kroz sustav web-stranica. FrontPage izrađuje

navigacijske trake prema hijerarhijskoj organizaciji stranica koju ste napravili

u prikazu Navigation. Za umetanje navigacije, odaberite Insert> Navigation. Navigacijsku traku možete postaviti i prilikom postavljanja odaberete gornji ili lijevi rub. Samo kliknite na

kvadratić

zajedničkog

ruba - ako

ispred Include navigation

buttons. Nazive za početnu, roditeljsku, prethodnu i s lj edeću stranicu možete promijeniti

odabirom Tools> Site settings. Za objavljivanje weba odaberete File> Publish Web.

147

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.1 Uvod u izradu web-stranica 10.1. Pronađite na internetu dva web-mjesta i prikaz njihove mape weba. Preslikajte te slike mapa weba sa zaslona i spremite u Wordov dokument pod imenom zadatak10-1.doc. 10.2. Pronađite na internetu web-stranicu o Zagrebačkoj katedrali. Spremite je na računalo pod imenom zadatak10-2.htm. 10.3. Pokrenite program FrontPage. Otvorite u njemu datoteku zadatak10-2.htm. a) prikažite tu stranicu u pogledu Design, preslikajte sliku sa zaslona u Wordov dokument zadatak10-3.doc; b) prikažite tu stranicu u pogledu Split, preslikajte sliku sa zaslona u Word ov dokument zadatak1 0-3.doc; c) prikažite tu stranicu u pogledu Code, preslikajte sliku sa zaslona u Word ov dokument zadatak10-3.doc; d) prikažite tu stranicu u pogledu Preview, preslikajte sliku sa zaslona u Wordov dokument zadatak10-3.doc; e) spremite sve slike u datoteku zadatak10-3.doc. 10.4. Opišite postupak spremanja web-stranice s interneta. U kojim oblicima se webstranica može spremiti na računalo? 10.5. Koji programi se koriste za pregledavanje web-stranica, a koji za izradu web-stranica? 10.6. Nabrojite neke elemente koji se mogu nalaziti u hipertekstovnim dokumentima. 10.7. Kojom HTML oznakom

započinj emo

web-stranicu?

10.B. Kojom HTML oznakom završavamo web-stranicu? 10.9. Kojim HTML oznakama označavamo zaglavlje web-stranice? Koji podaci se najčešće nalaze u zaglavlju web-stranice? 10.10. Kojim HTML oznakama označavamo središnji dio web-stranice? Što se najčešće nalazi u tom dijelu web-stranice? 10.11. Koju HTML oznaku koristimo za umetanje slike na web-stranicu? Navedite neke parametre koji se opisuju u toj oznaci. 10.12. Koju HTML oznaku koristimo za umetanje poveznice na web-stranicu? Navedite neki parametar koji se opisuje u toj oznaci. 10.13. Za što koristimo oznake

i ? 148

10 Izrada web-stranica 10.14. Kako u programu Blok za pisanje pospremate web-stranicu? 10.15. Nabrojite neke programe u kojima se mogu

izrađivati

web-stranice.

10.16. Navedite neke HTML oznake koje dolaze u parovima. 10.17. Napišite HTML kod koji datoteku dan.htm.

će

odrediti da je na

riječi

dan postavljena poveznica na

10.2 Prva web-stranica, 10.3 Rad s tekstom 10.18. Napravite novu, praznu web-stranicu. a) napišite u nju neke tri rečenice; b) spremite je u datoteku zadatak10-18.htm, pri spremanju napišite naslov stranice "Dobar početak". 10.19. Napravite novu , praznu web-stranicu. a) napišite u nju tekst neke pjesme; b) podesite kodiranje za hrvatski jezik; c) napišite naslov stranice - naslov pjesme; d) spremite je u datoteku zadatak10-19.htm. 10.20. Napravite novu, praznu web-stranicu. a) stavite joj žutu podlogu; b) napišite 4 rečenice o rijeci Korani; c) tekst Oblikujte: plavo, Arial 14; d) podesite kod iranje za hrvatski jezik; e) napišite naslov stranice "Rijeka Korana"; f) spremite je u datoteku zadatak10-20.htm. 10.21. Otvorite datoteku zadatak10-20.htm, pa: a) napisani tekst kopirajte tri puta; b) svaki kopirani primjerak teksta obojite drugom bojom; c) prvi primjerak teksta poravnajte lijevo, drugi po sredini, obostrano; d) spremite je u datoteku zadatak10-21.htm .

treći

desno, a četvrti

149

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.22. Napravite novu, praznu web-stranicu. a) stavite joj plavu podlogu; b) napišite plan svojih aktivnosti po danima u tjednu, upotrijebite numerirane popise; c) tekst oblikujte: bijelo, Com ic Sans 14; d) podesite kodiranje za hrvatski jezik; e) napišite naslov stranice "Plan aktivnosti"; f) spremite je u datoteku zadatak10-22.htm.

grafičke

i

10.23. Opišite postupak izrade nove, prazne web-stranice. 10.24. U kojem pogledu treba biti otvorena stranica da na njoj možete pisati tekst? 10.25. Opišite postupak podešavanja kodiranja web-stranice za hrvatski jezik. 10.26. Opišite postupak oblikovanja odlomka teksta da izgleda ovako: Arial 16, plavo, podcrtano, poravnato po sredini.

10.4 Izrada web-mjesta, 10.5 Teme u FrontPageu 10.27. Kako se primjenjuje tema na cijeli web? 10.28. Kako se može uređivati tema? 10.29. Napravite novo web-mjesto o kućnim ljubimcima: a) koristeći predložak Personal Web Site, u mapu zadatak10-29; b) promijenite naslove svih stranica (ispod početne), redom u mačke, psi, papige, ribice, kanarinci; c) podesite kodiranje svih stranica na hrvatski jezik; d) spremite web-mjesto. 10.30. Otvorite web zadatak10-29: a) napišite tekst na početnoj stranici ; b) napišite tekstove o kućnim ljubimcima na svim ostalim stranicama tog weba; c) spremite web-mjesto.

150

10 Izrada web-stranica 10.31. Otvorite web zadatak1 0-29: a) umetnite dvije nove web-stranice u drugoj razini weba, imenujte ih - zmije i kornjače;

b) umetnite dvije nove stranice kao "djecu" web-stranice mačke, imenujte ih perzijske i sijamske; c) napišite po dvije rečenice teksta na svim novim stranicama; d) provjerite kodiranje i podesite za hrvatski jezik; e) spremite web-mjesto. 10.32. Opišite postupak stvaranja novog weba prema nekom predlošku iz FrontPagea. 10.33. Kako u web

umećete

novu praznu web-stranicu?

10.34. Kako se sprema web-mjesto? 10.35. Kako uklanjate neku stranicu iz weba? 10.36. Umetnete li novu stranicu u web na koji ste primijenili neku FrontPageovu temu, hoće li tema biti automatski primijenjena na tu novu stranicu ili to trebate učiniti sami?

10.6 Rad sa slikama 10.37. Otvorite datoteku zadatak10-20.htm, pa: a) pripremite dvije slike vezane uz rijeke (fotografije, crtežni isječci, i sL), slike trebaju biti u gif ili jpg datotekama; b) umetnite jednu sliku na početak teksta, poravnajte je lijevo tako da tekst ide uz nju; c) drugu sliku umetnite ispod teksta, poravnajte je po sredini ; d) spremite web-stranicu u datoteku zadatak10-37.htm. 10.38. Otvorite datoteku zadatak10-22.htm, pa: a) pripremite tri slike koje prikazuju vaše aktivnosti (fotografije, crtežni isječci, i sL) ; b) umetnite prvu sliku ispred teksta, poravnajte je lijevo; c) umetnite drugu sliku na početak prvog odlomka, poravnajte je desno tako da tekst ide uz nju; d) treću sliku umetnite ispod teksta, poravnajte je po sredini; e) spremite web-stranicu u datoteku zadatak10-38.htm.

151

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 10.39. Otvorite datoteku zadatak10-3S.htm, pa: a) za sve umetnute slike napravite smanjene i načice pomoću alata Auto Thumbnail; b) spremite web-stranicu u datoteku zadatak10-39.htm. 10.40. Napravite novu, praznu web-stranicu. a) pripremite četiri slike članova obitelji ili prijatelja (fotografije, crtežni isječci, i sL), slike trebaju biti u gif ili jpg datotekama; b) stavite joj bež podlogu; c) umetnite sve slike i uz svaku napišite ime osobe na slici; d) tekst oblikujte: plavo, Arial 16; e) podesite kodiranje za hrvatski jezik; f) napišite naslov stranice "Obitelj" ili "Prijatelji"; g) spremite je u datoteku zadatak1 0-40.htm. 10.41. Napravite nove web-stranice: a) za svaku od osoba koju ste spomenu li u prethodnom zadatku . b) na svakoj stranici napišite par rečenica o tOj osobi; c) u naslov stranice upišite ime osobe; d) podesite kodiranje za hrvatski jezik; e) stranice spremite pod imenima zadatak1 0-41 a.htm, zadatak1 0-41 b.htm, zadatak10-41c.htm i zadatak1 0-41 d.htm 10.42. Nabrojite neke slikovne formate koji su prikladni za korištenje na web-stranicama. 10.43. Opišite postupak umetanja slike iz datoteke na web-stranicu. 10.44. Opišite postupak izrade umanjene inačice slike koja je umetnuta na web-stranicu. 10.45. Otvorite web zadatak10-29: a) na svaku web-stranicu umetnite po jednu sliku b) spremite web.

odgovarajuće

životinje;

10.7 Poveznice 10.46. Napravite novu web-stranicu: a) napišite pet rečenica o svojoj školi, oblikujte tekst po želji; b) umetnite sliku škole, napravite umanjenu inačicu; c) na ime škole i na sliku škole umetnite poveznice na web-adresu školskih web-stranica; d) napišite naslov stranice i podesite kodiranje; e) stranicu spremite pod imenom zadatak10-46.htm. 152

10 Izrada web-stranica 10.47. Otvorite datoteku zadatak10-40.htm, pa: a) na svaku sliku umetnite poveznicu na web-stranicu o tOj osobi (web-stranice napravljene u zadatku 41); b) spremite web-stranicu u datoteku zadatak10-40.htm. 10.48. Otvorite datoteke zadatak10-41a.htm, zadatak10-41b.htm, zadatak10-41c.htm i zadatak1 0-41 d.htm, pa: a) u svaku od njih na dnu stranice umetnite riječ "Natrag" i na tu riječ umetnite poveznicu na datoteku zadatak10-40.htm; b) sve datoteke spremite pod imenom koje su imale. 10.49. Pokrenite web-preglednik: a) otvorite datoteku zadatak10-40.htm; b) provjerite rade li dobro poveznice sa slika na odgovarajuće web-stranice i natrag; ako ima pogrešaka ispravite ih. 10.50. Napravite sedam novih web-stranica: a) svaka stranica treba imati naslov po jednom danu u tjednu; b) na svakoj stranici napišite svoje obaveze za taj dan; c) stranice spremite pod imenima redom od zadatak1 0-50a.htm do zadatak10-50g.htm u mapu zadatak10-50; d) na početak svake stranice umetnite sedam interaktivnih gumba, s nazivima prema danima u tjednu i s poveznicama na pojedini dan u tjednu; e) spremite sve stranice pod postojećim imenima. 10.51. Pokrenite web-preglednik: a) otvorite datoteku zadatak10-50a.htm; b) provjerite rade li dobro poveznice između odgovarajućih web-stranica, ako ima pogrešaka ispravite ih. 10.52. Što su poveznice? 10.53. Opišite postupak umetanja poveznice na sliku. Poveznica treba pokazivati na neku datoteku na računalu. 10.54. Opišite postupak umetanja poveznice koja pokazuje na neku URL adresu. Poveznica se treba nalaziti na jednoj riječi u tekstu web-stranice.

153

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.8 Navigacija na internetu, 10.9 Rad s tablicama 10.55. Napravite novu web-stranicu: a) na stranicu umetnite tablicu s dva stupca i pet redaka; b) u tablicu upišite pet imena i datume rođenja za osobe rođene u s ij ečnju; c) oblikujte obrub, poravnavanje i podlogu tablice; d) napišite naslov "Siječanj" i podesite kodiranje; e) stranicu spremite pod imenom zadatak10-55.htm . 10.56. Napravite 11 novih web-stranica: a) kao u prethodnom zadatku, ali za mjesece redom veljača, ožujak, travanj, ... , prosinac; b) spremite ih pod imenima zadatak10-56a.htm, zadatak10-56b.htm, zadatak10-56c.htm, .. . zadatak10-56k.htm. 10.57. Otvorite datoteke zadatak10-55.htm, zadatak10-56a.htm, ... , zadatak10-56k.htm. a) umetnite po dvije poveznice u svaku od njih i povežite ih s prethodnim i sljedećim mjesecom; b) spremite ih pod postojećim imenima; c) pregledajte stranice u web-pregledniku, ispravite pogreške ako je potrebno. 10.58. Napravite novu web-stranicu: a) umetnite nevidljivu tablicu s dva retka i tri stupca; b) u središnjem dijelu tablice napišite tekst o nekim hrvatskim gradovima; c) u posljednjem retku tablice napravite navigacijsku traku; d) u navigacijskoj traci umetnite poveznice na web-stranice nekih hrvatskih gradova; e) stranicu spremite pod imenom zadatak10-58.htm. 10.58. Napravite novu web-stranicu: a) u obliku stranice godišnjaka sa slikom i tekstom o sebi; b) spremite je pod svojim imenom (primjerice ana.htm) u mapu zadatak10-58; c) kopirajte na svoje računalo, u mapu zadatak10-58, datoteke sa stranicama godišnjaka svojih prijateljica i prijatelja; d) napravite novu web-stranicu kao naslovnu stranicu godišnjaka, spremite je pod imenom zadatak10-58.htm; e) na tu, naslovnu stranicu umetnite poveznice na sve stranice godišnjaka; f) na svaku pojedinu stranicu godišnjaka umetnite poveznicu na naslovnu stranicu; g) sve stranice spremite pod postojećim imenima.

154

10 Izrada web-stranica 10.59. Napravite novu web-stranicu: a) na stranicu umetnite nevidljivu tablicu koja će se prilagođavati širin i korisničkog zaslona; b) u prvi stupac tablice umetnite četiri navigacijska gumba s imenima geometrijskih tijela; c) u tablicu napišite tekst o geometrijskim tijelima; d) stranicu spremite pod imenom zadatak10-59.htm . 10.60. Napravite četiri nove web-stranice: a) na svakoj napišite tekst o jednom geometrijskom tijelu; b) umetnite sliku tog tijela; c) napišite formule za izračunavanje obujma i oplošja tog tijela; d) stranice spremite pod imenima zadatak1 0-60a.htm, zadatak10-60b.htm, zadatak10-60c.htm, zadatak10-60d.htm. 10.61. Otvorite datoteku zadatak10-59.htm: a) na navigacijske gumbe umetnite poveznice na datoteke zadatak10-60a.htm, zadatak10-60b.htm, zadatak10-60c.htm, zadatak10-60d.htm; b) stranicu spremite pod imenom zadatak1 0-59.htm . 10.62. Otvorite datoteke zadatak10-60a.htm, zadatak10-60b.htm, zadatak10-60c.htm, zadatak1 0-60d.htm: a) uz svaku umetnite riječ "Glavna" s poveznicom na datoteku zadatak10-59.htm; b) sve stranice spremite pod postojećim imenima. 10.63. Pokrenite web-preglednik: a) otvorite datoteku zadatak10-59.htm; b) provjerite rade li dobro poveznice na odgovarajuće web-stranice; c) provjerite vide li se dobro tekstovi, formule i slike; d) ako ima grešaka ispravite ih. 10.64. Napravite pet novih web-stranica: a) glavnu, naslovnu stranicu spremite u datoteku zadatak10-64a.htm; b) ostale četiri stranice spremite u datoteke zadatak10-64b.htm - zadatak10-64e.htm; c) na stranice umetnite tekstove i slike o temi po želji; d) oblikujte tekstove; e) za veće slike koristite umanjenu inačicu; f) odaberite podloge za sve stranice; g) za svaku stranicu napišite naslov i podesite kodiranje; h) na sve stranice umetnite riječi koje ćete koristiti za navigaciju; i) međusobno povežite te web-stranice; j) sve stranice spremite pod postojećim imenima; k) provjerite stran ice u web-pregledniku. 155

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.65. Napravite pet novih web-stranica: a) glavnu, naslovnu stranicu spremite u datoteku zadatak10-65a.htm; b) ostale četiri stranice spremite u datoteke zadatak10-65b.htmzadatak10-65e.htm; c) na stranice umetnite tekstove i slike o nekim europskim državama; d) oblikujte tekstove; e) za veće slike koristite umanjenu inačicu; f) umetnite slike kao podloge za sve stranice; g) za svaku stranicu napišite naslov i podesite kodiranje; h) na sve stranice umetnite slike koje ćete koristiti za navigaciju; i) međusobno povežite te web-stranice; j) sve stranice spremite pod postojećim imenima; k) provjerite stranice u web-pregledniku. 10.66. Napravite pet novih web-stranica: a) glavnu, naslovnu stranicu spremite u datoteku zadatak10-66a.htm; b) ostale četiri stranice spremite u datoteke zadatak10-66b.htm zadatak10-66e.htm; c) upotrijebite tablice za raspored sadržaja na stranicama; d) na stranice umetnite tekstove i slike o turističkim odredištima; e) oblikujte tekstove; f) za veće slike koristite umanjenu inačicu; g) umetnite slike kao podloge za sve stranice; h) za svaku stranicu napišite naslov i podesite kodiranje; i) na sve stranice umetnite slike ili riječi koje ćete koristiti za navigaciju; j) međusobno povežite te web-stranice; k) na nekim web-stranicama umetnite poveznice na web-adrese s informacijama o odabranom turističkom odredištu; I) sve stranice spremite pod postojećim imenima; m) provjerite stranice u web-pregledniku. 10.67. Napravite pet novih web-stranica: a) glavnu, naslovnu stranicu spremite u datoteku zadatak10-67a.htm; b) ostale četiri stranice spremite u datoteke zadatak1 0-67b.htm zadatak10-67e.htm; c) upotrijebite tablice za raspored sadržaja na stranicama; d) na stranice umetnite tekstove i slike o hrvatskim muzejima; e) oblikujte tekstove; f) uredite podloge za sve stranice; g) za svaku stranicu napišite naslov i podesite kodiranje; 156

10 Izrada web-stranica h) na sve stranice umetnite riječi koje ćete koristiti za navigaciju; i) međusobno povežite te web-stranice; j) na nekim web-stranicama umetnite poveznice na web-adrese pojedinih muzeja; k) sve stran ice sprem ite pod postojećim imenima; I) provjerite stranice u web-pregledniku. 10.68. Opišite postupak umetanja tablice s četiri stupca i tri retka. 10.69. Kako ćete podesiti da se ne vide obrubi tablice? 10.70. Kako ćete podesiti da se tablica prikazuje po cijeloj širini zaslona? 10.71 . Opišite postupak izrade gumba za navigaciju. 10.72. Kako

ćete

podesiti da tablica ima crvenu podlogu?

10.73. Kako ćete podesiti da web-stranica ima plavu podlogu, naslov "Glavna" i da je jezik na njoj hrvatski? 10.74. U mapi zadatak10-74 napravite novo web-mjesto s mapom weba, kao na slici: Početna

I

I

I

Mama

Sestra

I Životinje

Tata

Baka

I Sport

Vezenje

10.75. Otvorite web zadatak10-74 a) na web primijenite neku temu s plavom podlogom; b) na svaku web-stranicu upišite par rečenica; c) na svaku web-stranicu umetnite po jednu sliku; d) stranice i web spremite pod postojećim imenima.

157

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.76. Otvorite web zadatak10-74 a) na sve stranice umetnite zajednički rub slijeva; b) u zajednički rub umetnite neku sliku. 10.77. U mapi zadatak10-77 napravite novo web-mjesto s mapom weba, kao na slici:

Početna

I

1

I Muzika

Film

10.78. Otvorite web zadatak10-77: a) na web primijenite neku temu s bež podlogom; b) umetnite po tri web-stranice ispod stranica Muzika i Film; c) na svakoj web-stranici napišite neki tekst i umetnite barem jednu sliku; d) na stranici Film umetnite poveznicu na web-stranice skinoprogramom; e) na stranici Muzika umetnite poveznicu na web-stranice s muzikom. 10.79. Otvorite web zadatak10-77: a) umetnite zajednički rub s navigacijskom trakom slijeva; b) promijenite nazive u navigaciji na: početna, roditeljska, prethodna i sljedeća. 10.80. U mapi zadatak10-80 napravite novo web-mjesto s temom po želji: a) sa šest web-stranica; b) s navigacijskom trakom u zajedničkom gornjem rubu; c) primijenite neku FrontPageovu temu; d) napišite tekstove i umetnite slike; e) umetnite poveznicu na neku web-adresu. 10.81. Kako se

umeće zajednički

rub?

10.82. Kako se umetne navigacijska traka pri umetanju zajedničkog ruba? 10.83. Kako se mogu promijeniti nazivi koje FrontPage ima određene za početnu, roditeljsku, prethodnu i sljedeću stranicu? 10.84. Gdje se na stranici može smjestiti navigacijska traka ako je umećete unutar zajedničkog ruba?

158

10 Izrada web-stranica 10.85. U mapi zadatak1 0-85 napravite novo web-mjesto o animiranom filmu: a) s barem šest web-stranica; b) s navigacijskom trakom u zajedn i čkom gornjem rubu; c) primijenite neku FrontPageovu temu, dodatno uredite temu; d) napišite tekstove i umetnite slike; obavezno napišite nešto o povijesti animiranog filma u Hrvatskoj i o najnovijim animiranim filmovima koji se prikazuju u našim kinima. 10.86. U mapi zadatak10-86 napravite novo web-mjesto o svjetskim čudima: a) s barem šest web-stranica; b) s navigacijskom trakom u zajedničkom gornjem rubu; c) primijenite neku FrontPageovu temu, dodatno uredite temu; d) napišite tekstove i umetnite slike; obavezno napišite nešto o suvremenim svjetskim čudima i umetnite odgovarajuće slike. 10.87. U mapi zadatak10-87 napravite novo web-mjesto o povijesti interneta u Hrvatskoj: a) s barem šest web-stranica; b) s navigacijskom trakom u zajedničkom lijevom rubu; c) primijenite neku FrontPageovu temu; d) napišite tekstove i umetnite slike. 10.88. U mapi zadatak10-88 napravite novo web-mjesto o nekom sportu: a) s barem šest web-stranica; b) s navigacijskom trakom u zajedničkom lijevom rubu; c) primijenite neku FrontPageovu temu; d) napišite tekstove i umetnite slike.

10.10 Rad sa zvukom 10.89. Otvorite web zadatak10-77: a) umetnite glazbenu datoteku u pozadinu početne stranice i podesite da se zvuk izvodi neprestano; spremite web pod postojećim imenom. 10.90. Otvorite web zadatak10-80: a) umetnite glazbenu datoteku u pozadinu početne stranice i podesite da se zvuk izvodi neprestano; b) na svaku stranicu ispod početne umetnite interaktivni gumb s poveznicom na glazbenu datoteku; spremite web pod postojećim imenom.

159

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 10.90. Otvorite web zadatak10-85: a) pronađite glazbene datoteke koje pripadaju animiranim filmovima koje spominjete na stranicama; b) na svaku stranicu umetnite interaktivni gumb s poveznicom na glazbenu datoteku; spremite web pod postojećim imenom. 10.91. Otvorite web zadatak10-88: a) pronađite videoisječki koje ilustriraju sportove koje spominjete na stranicama; b) umetnite videoisječke na odgovarajuće stranice; spremite web pod postojećim imenom.

10.11 Objavljivanje web-mjesta 10.92. U mapi zadatak10-92 napravite novo web-mjesto o mjestu u kojem živite : a) s barem pet web-stranica; b) tekstovima, slikama i animiranim slikama; c) kopirajte web-mjesto na neko drugo računalo; d) provjerite izgled i funkcioniranje tog web-mjesta - rade li poveznice, vide li se svi tekstovi i slike ispravno; e) ispravite greške, pa ponovite postupak kopiranja i provjeravanja. Pronađite

10.93.

web zadatak10-88: a) kopirajte web-mjesto zadatak1 0-88 na neko drugo računalo; b) provjerite izgled i funkcioniranje tog web-mjesta - rade li poveznice, vide li se svi tekstovi, slike i videoisječci ispravno; c) ispravite greške, pa ponovite postupak kopiranja i provjeravanja.

10.94.

Pronađite web zadatak1 0-85: a) kopirajte web-mjesto zadatak10-85 na neko drugo računalo; b) provjerite izgled i funkcioniranje tog web-mjesta - rade li poveznice, vide li se svi tekstovi i slike, čuju li se glazbene datoteke; c) ispravite greške, pa ponovite postupak kopiranja i provjeravanja.

10.95. U mapi zadatak10-95 napravite novo web-mjesto o vašem razredu: a) s barem pet web-stranica; b) tekstovima, slikama, animacijama, glazbenim datotekama i videoisječcima; c) prebacite web-mjesto na internet;

160

10 Izrada web-stranica d) provjerite izgled i funkcioniranje tog web-mjesta - rade li poveznice, vide li se svi tekstovi, slike, animacije, videoisječci i glazbene datoteke ispravno; e) ispravite greške, pa ponovite postupak prebacivanja i provjeravanja. 10.96. U mapi zadatak10-96 napravite novo web-mjesto s temom po želji: a) s barem šest web-stranica; b) tekstovima, slikama i animiranim slikama; c) prebacite web-mjesto na internet, provjerite ga i popravite ako je potrebno. 10.97. Kako se web-mjesto objavljuje iz FrontPagea? 10.98. Kako se web-mjesto objavljuje iz FTP Voyagera? 10.99. Koje je

uobičajeno

ime za

početnu

stranicu weba?

10.100. Što je sinkronizacija weba? 10.101. Kako možete svoj web prijaviti na Google? 10.102. Nabrojite nekoliko programa koji se mogu upotrijebiti za izradu web-stranica. Koji od njih vi koristite i zašto? 10.103. Nabrojite nekoliko programa koji se mogu upotrijebiti za objavljivanje web-stranica. Koji od njih vi koristite i zašto? 10.104. Mogu li se web-stranice neki primjer?

izrađivati

korištenjem web-preglednika? Kako, navedite

10.105. Istražite što su CMS (Content Management System) i LMS (Learning Management System). Koja im je namjena i u čemu se razlikuju? Nabrojite nekoliko primjera jednog i drugog sustava. Postoje li još neki sustavi slične namjene? 10.106. Koji protokol se koristi za objavljivanje weba korištenjem programa FTP Voyager? 10.107. Istražite koji hrvatski pružatelji internetskih usluga omogućuju besplatan prostor za web-stranice. Koliki prostor omogućuju? Koji su potrebni podaci za korištenje tog webprostora? Koji način objavljivanja web-stranica je moguće koristiti?

161

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

11 UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Sustav Microsoft Office 2007 donosi nekoliko temeljnih novosti i značajnih poboljšanja. Novi vizualni izgled i nova funkcionalnost prozora programa u sustavu Office 2007 naziva se Fluent

korisničko sučelje.

Glavna promjena

očituje

se u

novom grafičkom objektu vrpca (Ribbon) koja zamjenjuje izborne i alatne trake iz prijašnjih inačica Officea. Elemente novog

sučelja

i novih

mogućnosti čine:

• gumb Microsoft Office - zamjena za izbornik Datoteke s proširenim mogućnostima

• alatna traka za brzi pristup - promjenjiva traka stalno vidljiva i dostupna u suče iju

• kontekstualne kartice - programske kartice koje se pojavljuju ovisno o kontekstu • galerije - grafički izbornik brzih stilova i postavki • pred pregled uživo - prikaz učinaka oblikovanja i postavki prije primjene • mini alatna traka - traka s najčešćim naredbama koja se pojavljuje na mjestu pisanja •

pokretač

dijaloškog okvira - gumb za pokretanje dijaloških okvira

• nova pisma - pet novih fontova • natuknice za tipke - pokretanje naredbi na vrpci pomoću tipkovnice • statusna traka - proširene mogućnosti i skup informacija u statusnoj traci • pametni dijagrami - dijagrami koji pamte i održavaju hijerarhijsku strukturu • zaslonski opisi - opisi naredbi opsežnijeg sadržaja Osim toga, uvedeni su novi, sigurniji i ekonomičniji formati Office dokumenata. Važno je znati da novi formati nisu kompatibilni s prijašnjim inačicama Officea. To znači

da dokument načinjen u programu sustava Office 2007 nije moguće učitati,

tj. otvoriti s istoimenim programom iz prijašnjih inačica Office sustava.

162

11 Uvod u Microsoft Office 2007 11.1. Može li se sustav Microsoft Office 2007 instalirati na računalo koje radi pod operacijskim sustavom Windows XP? 11.2. Iz koje inačice Office sustava su ovdje prikazane ikone?

B

~

11.3. Na koji se nači n alatne trake i trake izbornika iz inačice Office 2003 mogu aktivirati u sučeiju sustava Office 2007? 11.4. Navedite dijelove prozora novog sučelja sustava Office 2007 i opiŠite koje nove mogućnosti sadrže. x

Knjigal - Microsoft Excel Umetnl e.llbrl

Poda ci

__ ~

,-

• II

1-=.

..J

ZlI~'PI rtedu) r.

Formule

l:.oled stranice

Pregled

O p će n i t o

,. ~-

I..

...

"f. 000

I ~ t~ ll~ -l @ ~og .~g

r.

Poravnanje

fi

BrOJ

=

Pnkl: Uvjetno obli kovanje ..

~~ Umet nl ..

Obllk.u klo t.bllcu •

~lzbrll l ­

:;t Stilovi ć.I U-

r.

•

Obllk.u • Ce lije

1: "

-

Sortlr.J I Pron.dll - ad.b.rl UređIVa e

flltrlr~

Al A

B

ir~~_ 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

M

E

--- -o

--+

11.5. Zašto se ovaj gumb 2007? Kako se zove taj gumb?

jednako zove u svim programima sustava Microsoft Office

163

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 11.6. Koje su nove mogućnosti gumba Microsoft Office u odnosu na izbornik Datoteke iz inačice Office 2003? 11.7. Koje su prednosti alatne trake za brzi pristup? 11.8. Zašto je novo sučelje prozora u sustavu Microsoft Office 2007 User Interface, iako mu to nije pravi naziv?

često

naziva Ribbon

11.9. Pretpostavimo da često imate potrebu ispisivati dokumente na pisač. Što biste trebali učiniti

da što je više moguće pojednostavite i ubrzate ispisivanje dokumenata?

11.10. Dok radimo na nekom dokumentu, ponekad nam zatreba što veći radni prostor. Koji je najbrži i najjednostavniji način da povećamo radnu površinu u prozoru dokumenta? 11.11. Navedite i ukratko opišite glavne elemente vrpce označene na slici.

Alati za crtanje DrjaproJekclja

Pregled

Prrkaz

~

-

X

Oblrk Pozadinski stllovr r

~

Sakrij pozadinsku grafiku Po:adlna

11.12. Na primjeru neke radnje (po želji) usporedite slijed potrebnih koraka (naredbi) u Office 2003 i Office 2007 inačici. Dokažite da je slijed potrebnih koraka u inačici Office 2007 kraći za najmanje jedan korak, odnosno jednu naredbu. 11.13. Navedite barem jedan primjer koji pokazuje da je vrpca "pametan" objekt koji nudi naredbe i opcije sukladno tome što trenutačno radimo u dokumentu. 11.14. U PowerPointu 2007 otvorite novi dokument i na prvi slajd umetnite tablicu. Koje dvije promjene će se automatski dogoditi na vrpci? Što to dokazuje? 11.15. Umetnite u dokument (svejedno kojeg Office 2007 programa) isječak crteža i nakon toga grafičk i oblik Elipsa. Kako ćete na vrpci ponovo dobiti vidljivu karticu Alati slike?

164

11 Uvod u Microsoft Office 2007 11.16. U novom dokumentu Worda 2007 napišite rečenicu "Automatska promjena veličine pisma." i označite riječ "promjena". U izborniku Veličina fonta pogledajte kako će označena riječ izgledati u veličini pisma od 28 točaka. Na koje dvije nove značajke Officea 2007 vas podsjeća ovaj način rada? 11.17. Otvorite novu prezentaciju u PowerPointu 2007. Na prvom slajdu umetnite tekstni okvir i upišite tekst "Ovo je prvi tekstni okvir.". Kako ćete podcrtati riječ "prvi" a da ne pozovete tipkovni prečac, niti neku naredbu sa vrpce? 11.18. Po čemu znamo kada su naredbe iz mini alatne trake dostupne za korištenje? 11.19. Postoji li način da u Office 2007 programima biramo i namještamo postavke pomoću dijaloških okvira? 11.20. Koje je podrazumijevano pismo u svim programima sustava Office 2007? 11.21. Zašto u Officeu 2007 (više) nije moguće pozivati tipkovne prečace pomoću lijeve tipke ALT? Znači li to za tipkovni prečaci (više) ne postoje? 11.22. Koji od programa u sustavu Office 2007 prikazuje najviše informacija u statusnoj traci? Koliko je tih informacija? 11.23. Je li

moguće isključiti

prikazivanje informacija u statusnoj traci?

11.24. Što pametne dijagrame napravljene pomoću SmartArt tehnologije čini "pametnima"? 11.25. Pretpostavimo da ste tijekom oblikovanja pametnih dijagrama pogriješili u postupku. Mogu li se jednom oblikovani pametni dijagrami preoblikovati ili postupak oblikovanja treba započeti ispočetka?

11.26. Primjerice Word 2007 ima preko 1500 naredbi i podešavanja pa ih je teško sve upamtiti. Koji je način da dobijete detaljniji opis pojedine naredbe a da ne morate pozivati sustav pomoći (He/p)? 11.27. Otvorite novu radnu knjigu u Excelu 2007 i spremite je pod nazivom zadatak11-27. Može li se ta radna knjiga na ikoji način otvoriti pomoću programa Excel 2003?

165

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 11.28. U Wordu 2003 otvorili smo novi dokument, upisali sva slova hrvatske abecede i spremili dokument na disk. Zatim smo taj isti tekst upisali u novi dokument otvoren u Wordu 2007 i isto ga spremili na disk. Dokument napravljen u Wordu 2003 ima 22 KB, a onaj napravljen u Wordu 2007 ima 10 KB. Zašto je potonji dokument manji? Koji podaci su se izgubili? 11.29. U sklopu kojih paketa sustava Office 2007 dolazi program za izradu web-stranica FrontPage? 11.30. Koja je osnovna prednost čitanja dokumenta preko cijelog zaslona u Wordu 2007? Kako se pokreće ova značajka? 11.31. Pomoću kojih programa iz sustava Office 2007 možemo neposredno (iz programa) prenijeti dokument na blog servis? 11.32. U tablici Excela 2007 primijenjeno je dvobojno uvjetno oblikovanje ćelija pod nazivom "Žuto - crveni spektar boja" (primjer oblikovanja prikazan je na slici). Koju će boju imati ćelije E2 i H2 nakon što u ćeliji E2 promijenimo vrijednost iz 4 u 40?

H 7

11.33. S kojim sve inačicama Excela možemo otvarati dokumente s nastavkom .xLSX? 11.34. U čemu se sastOji

značajno

proširenje podrške za zvuk u PowerPointu 20077

11.35. Načinili smo novu bazu podataka pomoću programa Access 2007. Smijemo li odmah upisivati podatke u tablicu podataka ili najprije moramo odrediti njenu strukturu? 11.36. Istražite što sve možemo spremiti u Privitak - novu vrstu polja tablice koju podržava Access 2007. 11.37. Podatkovni obrasci Accessa 2007 u statusnoj traci sadrže neke nove kontrolne gumbe. Koje su to gumbi i čemu služe?

166

11 Uvod u M icrosoft Office 2007

167

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

12 PROGRAMIRANJE 12.3 Programski jezik QBASIC UVOD 12.3.0 Korak po korak do algoritma Prije samog pisanja programa vrlo je važno zadani problem znati opisati na način koji je razumljiv računalu. Stoga je prije pisanja programa poželjno i korisno napisati algoritam. Algoritam je postupak kOjim se opisuje točan redoslijed kojim obavljamo neki posao. Algoritam nam služi da dobro opišemo problem koji računalo treba riješiti, odnosno moramo toč­ no predvidjeti što želimo da računalo napravi u određenom slučaju. Važno je algoritam pisati pomoću točno određenih riječi, od kojih kasnije sastavljamo programe. Dobar algoritam omogućit će vam da zadani problem riješite brže, točnije i uspješnije. Napisani algoritam možemo prikazati i grafički. Grafički prikazan algoritam nazivamo dijagram toka .

Primjer: Napišite algoritam i dijagram toka koji će provjeriti jesu li dva broja jednaka ili nisu .

dijagram toka: algoritam: upiši a, b ( ako je a = b onda ispiši Brojevi su jednaki. inače ispiši Brojevi su različiti.

POČETAK) ~ DA

KRAJ

168

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.3.1 Naredbe za ispis i unos •

•

r·

Programski jezik QBASIC jedna je od inačica programskoga jezika BASIC, što je ,. kratica od Beginners All-purpose Symbolic Instruction Code (u prijevodu: programski jezik različitih n~mjena za početn i ke) . QBASIC pokrećete dvostrukim klikom na ikonu.

Nakon pokretanja programa prozor QBASIC-a nema veličinu cijelog zaslona. Pritiskom na tipke ALT + Enter povećat ćete prozor QBASIC-a na veličinu čitavog zaslona. Istom kombinacijom tipki ponovno ćete ga vratiti u prozor. U gornji veći prozor pišemo programe. Donji manji prozor (s naslovom Immediate) služi za izravno izvršavanje jedne po jedne naredbe. Tipkom F6 možemo prelaziti iz jednog prozora u drugi. Program spremamo tako da: 1. Iz izbornika File odaberemo naredbu Save. 2. Otvorit će se novi prozor gdje u prozorčiću File Name ("ime programa") upisujete ime programa, npr. prvi, te pritisnete tipku Enter ili pak kliknete na OK. QBASIC je imenu programa dodao nastavak .bas koji omogućava računalu prepoznati da se radi o programu napisanom u QBASIC-u. Otvaranje programa 1. Iz izbornika File odaberite Open 2. Otvorio se novi prozor pod imenom Open. 3. Iz okvira Files odaberemo ime programa koji želimo otvoriti i pritisnemo Enter. Naredba je uputa programu da obavi jednu operaciju . Postupak pisanja programa nazivamo programiranje. Program je konačan niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Programski jezik je skup naredbi i pravila za njihovo pisanje.

Naredba koju koristimo za ispis podataka je naredba PRINT. Ova naredba jednostavno ispisuje tekst, koji smo naveli unutar navodnika, na ekran počevši od trenutačnog položaja pokazivača. Na kraju naredbe PRINT možemo staviti zarez ili pak točku zarez. Ako na kraj stavimo zarez, sljedeća PRINT naredba će se ispisati u istom retku, ali će ostaviti dvanaest mjesta razmaka. Ako pak na kraju navedemo točku zarez, pokazivač će na zaslonu ostati na tom mjestu i sljedeća PRINT naredba će ispisati tekst počevši od tog mjesta. Uz tekst napisan unutar navodnika, PRINT naredba može ispisati i brojeve i vrijednosti smještene u varijable. Uz naredbu PRINT često ćemo upotrijebiti i naredbu LOCATE. Ova naredba pomiče pokazivač po zaslonu u zadani redak i zadani stupac. Ima sljedeći oblik LOCATE red, stupac. Prvi broj u naredbi predstavlja broj retka, a drugi broj je broj stupca. 169

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Naredba koja nam omogućuje upis podataka s tipkovnice, tj. interakciju s korisnikom programa je naredba INPUT. Iza ključne riječi INPUT slijedi ime varijable na koju želimo učitati podatak s tipkovnice.

12.3.2 Varijable Varijabla je ime koj e može sad ržati neku vrijednost. Svaka varijabla ima svoj tip koji definira vrstu vrijednosti koju ona sadrži. Varijab le mogu biti znakovnog tipa (string) i brojčanog tipa. Znakovni tip podataka označavat ćemo znakom $. Kod brojčanog tipa podataka imamo dva tipa koji predstavljaju cijele brojeve INTEGER i LONG i dva tipa koji predstavljaju decimalne odnosno realne brojeve SINGLE i DOUBLE. Navedene tipove, također prepoznajemo po znaku koji ih označava . Pa tako, tip INTEGER označavamo znakom %, tip LONG znakom &, tip SINGLE znakom !, a tip DOUBLE znakom # . •••1="=1.,,STRING INTEGER LONG SINGLE DOUBLE

~I

.

1" _

-IIIr- .U:J

A$ B% C& D! E#

12.3.3 Naredbe grananja Program može odlučiti koje će naredbe izvršiti ako postavimo njemu razum ljivo "pitanje". Program razum ije samo ona pitanja na koja može dati odgovor istina ili laž. Pitanja koja računal o razumije nazivamo l ogički uvjeti. Naredba oblika a=a+ 1 zove se naredba pridruživanja i računalo je razumije ovako: broju koji se nalazi u varijabli a dodaj 1 i rezultat vrati u varijablu a. Ovdje je znak "=" operator pridruživanja, a ne znak matematičke jednakosti. Naredba IF """ THEN (engl. ako .. . onda) je naredba koju koristimo kada, ovisno o postavljenom uvjetu, trebamo izvršiti određenu naredbu ili određeni niz naredbi. Ovo je naredba koja omogućuje donošenje odluka u programu. QBASIC nam nudi dva oblika IF ... THEN naredbe. Prvi, opći oblik IF ... THEN naredbe je: IF uvjet THEN naredba Zadani uvjet mora biti logičkog tipa, dok je odgovor na postavljeni uvjet ili istinit ili pak lažan. Ako je postavljeni uvjet istinit, izvršit će se naredbe koje slijede iza THEN i nastavit će se izvršavanje prve naredbe koja slijedi iza naredbe IF ... THEN. Ako pak uvjet nije istinit prelazi se na izvršavanje s ljedeće programske naredbe. 170

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC Primjer upotrebe jednostavne IF ... THEN naredbe: CLS INPUT "Pritisni broj 1 ako želiš pizzu, a broj 2 ako želiš sok.", broj% IF broj% = 1 THEN PRINT "Izvoli tvoju pizzu" IF broj% = 2 THEN PRINT "Izvoli tvoj sok" IF broj% 1 AND broj% 2 THEN PRINT "Ne želiš ni pizzu ni sok!" END

Drugi oblik naredbe IF ... THEN je: IF uvjet THEN naredba_1 ELSE naredba_2

U ovom obliku naredbe izvršava se naredba_1 ukoliko je postavljeni uvjet istinit, a ako je pak postavljeni uvjet lažan, izvršava se naredba_2. Primjer složene IF ... THEN naredbe: CLS INPUT "Pritisni broj 1 ako želiš pizzu, a broj 2 ako želiš sok.", broj% IF broj% = 1 THEN PRINT "Evo tvoje pizze" ELSEIF broj% = 2 THEN PRINT "Evo tvog soka" ELSE PRINT "Ne želiš ni pizzu ni sok!" END IF

Ponekad ćete u rješavanju problema naići na niz uzastopnih IF ... THEN naredbi koje u ovisnosti o vrijednosti neke nepoznanice izvršavaju različite operacije. Ovakav niz uzastopnih IF ... THEN naredbi možemo zamijeniti naredbom SELECT CASE. Naredba SELECT CASE ima sljedeći oblik: SELECT CASE ime_nepoznanice CASE vrijednost_1 CASE vrijednost_2 CASE vrijednost_3 CASE vrijednost_n CASE ELSE END SELECT

171

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Vrijednost nepoznanice iza CASE naredbe možemo navoditi na nekoliko načina: • kao jednu vrijednost • kao više vrijednosti odvojenih zarezom • kao interval ( npr. Sto 10 interval brojeva od 5 do 10) i • kao logički izraz. Umjesto vrijednosti kod zadnje CASE naredbe navodi se riječ ELSE koja nam osigurava da će ovdje biti sadržane sve vrijednosti nepoznanice koje nisu navedene u prethodnim CASE naredbama.

12.3.4 Naredbe za ponavljanje U nastavku slijede naredbe koje nam omogućavaju ponavljanje slijeda naredbi određeni broj puta ili do ispunjenja zadanog uvjeta. U QSASIC-u su nam na raspolaganju sljedeća tri tipa petlji: • FOR '" NEXT petlja • WHILE .. , WENO petlja i • DO .. , LOOP petlja Ako nam je broj ponavljanja poznat prije ulaska u petlju, upotrijebit ćemo FOR .. , NEXT petlju. Prvi, opći oblik FOR oo. NEXT petlje: FOR kontrolna_varijabla

= početna_vrijednost TO konačna_vrijednost

naredba 1 naredba 2 naredba n N EXT kontrolna_varijabla Petlja počinje ključnom riječju FOR iza koje slijedi kontrolna varijabla, u našem slučaju broj, koja odbrojava broj prolazaka kroz petlju mijenjajući se od početne do konačne vrijednosti s jediničnim korakom. Na početku petlje kontrolnoj varijabli broj se pridružuje početna vrijednost, broj 1. Ako je početna vrijednost varijable veća od konačne vrijednosti, završava se izvršavanje FOR oo. NEXT petlje. Ako je pak početna vrijednost manja od konačne , izvršavaju se naredbe unutar petlje. Primjer: CLS FOR broj = 1 TO 15 PRINT broj NEXT broj 172

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC Petlju FOR ... NEXT mnogo češće ćemo upotrebljavati u obliku FOR ... NEXT ... STEP. Ovaj oblik petlje omogućava nam da sami odredimo korak, tj. broj za koliko će se kontrolna varijabla petlje promijeniti pri svakom prolazu petljom. Korak možemo zadati kao pozitivnu i negativnu vrijednost. U slučaju da je početna vrijednost petlje veća od konačne vrijednosti korak petlje treba biti negativan broj. Ako je pak početna vrijednost manja od konačne vrijednosti korak petlje treba biti pozitivan broj. Primjer:

CLS FOR broj = l TO 23 STEP 2 LOCATE broj, broj*3 PRINT "QBASIC" NEXT broj WHILE ... WEND petlju koristimo kad se unaprijed ne zna koliko će puta biti potrebno izvršiti neku naredbu ili niz naredbi. Ova će petlja izvršavati naredbe navedene unutar petlje sve dok je uvjet postavljen na početku petlje istinit. Petlja završava izvođenje naredba i kontrolu predaje sljedećoj programskoj naredbi kada postavljeni uvjet postane lažan. WHILE ... WEND petlja ima sljedeći oblik: WHILE uvjet naredba 1 . naredba 2

naredba n WEND

1. Petlja počinje ključnom riječju WHILE koju slijedi logički uvjet, a završava ključnom riječi WEND (kratica od WHILE END). 2. Naredbe unutar petlje izvršavaju se sve dok je logički uvjet na početku petlje istinit. 3. Ako je logički uvjet pokraj WHILE lažan prije nego što se petlja počne izvoditi, program će preskočiti čitavu petlju. Primjer:

CLS INPUT "Upiši broj: " n# najveci# = n# WHILE n# > O INPUT "Upiši broj: ", n# IF n# > najveci# THEN najveci#

=

n#

WEND

PRINT

"Najveći učitani

broj . "; USING "##.##"; najveci#; 173

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Petlja DO

000

LOOP

Za petlju DO ... LOOP moglo bi se reći da je univerzalna petlja. Ova nam petlja omogućava ispitivanje uvjeta na početku i na kraju petlje. Dolazi u dva osnovna oblika. U prvom obliku uvjet se ispituje na početku petlje i možemo ga prikazati na sljedeći način: DO

WHILE/UNTIL uvjet naredba 1 naredba 2

000

naredba n LOOP U ovom obliku DO oo. LOOP petlje može se dogoditi da se naredbe unutar petlje ne izvrše nijednom. Primjerice, ako je postavljeni uvjet lažan kod DO oo. WH ILE, odnosno ako je postavljeni uvjet istinit kod DO oo. UNTIL. Pogledajmo

I

=

sljedeći

primjer:

10

PRINT "Vrijednost varijable I na početku petlje je "; I DO WHILE I < 10 I = I + 1 LOOP PRINT "Vrijednost varijable I na kraju petlje je "; I

Kako je postavljeni uvjet na početku petlje lažan, zaključujemo da se ova petlja neće izvršiti nijednom. U drugom pak obliku DO oo. LOOP petlje uvjet ispitujemo na kraju petlje i možemo ga prikazati na s ljedeći način: DO

naredba 1 naredba 2 naredba n LOOP WHILE/UNTIL uvjet Za razliku od prvog oblika, u drugom obliku DO oo . LOOP petlje, naredbe jednom jer se uvjet ispituje na kraju petlje. Pogledajmo primjer: I = 10 DO PRINT "Vrijednost varijable I na

I

=

početku

se izvršiti barem

petlje je

I + 1

LOOP WHILE I < 10 PRINT "Vrijednost varijable I na kraju petlje je 174

će

"; I

"; I

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC DO .. . LOOP petlju možemo koristiti umjesto WHILE ... WENO petlje. Pogledajmo primjer DO ... LOOP petlje: najveci% = O DO INPUT "Upisi broj ", a% IF a% > najveci% THEN najveci% = a% LOOP WHILE a% O PRINT "Najveći učitani broj je: "; najveci%

12.3.5 Crtanje u QBASIC-u QBASIC nam daje mogućnost da biramo jedan od četrnaest različitih zaslona koji imaju svaki svoju namjenu . Jedan od njih je tekstualni zaslon, koji smo do sada koristili, a preostalih trinaest su grafički zasloni. Mi ćemo raditi u grafičkom zaslonu pod brojem 12 koji ima razlučivost 640x480 i u kojem možete koristiti 16 boja. Naredba koja nam omogućava odabir grafičkog zaslona je naredba SCREEN. Iza naredbe navodimo broj grafičkog zaslona u kojem želimo raditi. Primjerice SCREEN 12. Naredba LINE crta crtu od jedne točke do druge točke. Točke su zadane svojim X i Y koordinatama. Primjerice, naredba L INE (O, O) - (32 O, 24 O), 4 crta crtu počevši od koordinate (0,0), koja se nalazi u gornjem lijevom kutu zaslona. Crta završava u točki (320, 240) koja se nalazi u središtu zaslona. Posljednji broj, broj 4 je broj koji određuje boju crte. Uz boju, LINE naredbi možemo dodati još neobveznih parametara. Pa tako za crtanje pravokutnika upotrijebite sljedeću naredbu:LiNE (xi, yi )-(x2, y2), 1, B. U ovoj naredbi točke (x1, y1) i (x2, y2) od ređuju par nasuprotnih vrhova kOjima je naš pravokutnik jednoznačno određen. Broj 1 određuje nam boju crte, dok B (kratica od engl. Box) označava da je potrebno nacrtati pravokutnik. Umjesto slova B u LINE naredbi možemo navesti i slova BF (kratica od engl. Box Fil!). Ovom naredbom nacrtat ćemo pravokutnik koji je ispunjen zadanom bojom, obojeni pravokutnik. Za crtanje kružnice upotrijebit ćemo naredbu CIRCLE koja ima s lj edeći oblik: CIRCLE (x,Y), r, boja

Koordinate točke (x,y) predstavljaju središte kružnice. Slovo "r' označava polumjer kružnice, dok je "boja" broj koji određuje boju kojom će kružnica biti nacrtana. Naredba PAINT ispunjava zadanom bojom zatvoreni lik. Pogledajmo oblik naredbe PAINT: PAINT (x,y), boja1, boja2

Koordinate točke (x,Y) govore računalu gdje da počne sa bojanjem zadanog lika. Ovo može biti bilo koja točka koja se nalazi unutar područja koje želite obojiti. Boja 1 je broj koji predstavlja 175

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka boju kojom želimo obojiti željeni lik, a boja2 je broj koji predstavlja boju ruba područja koje želimo obojiti.

12.3.6 Znakovni tip podataka i rad s riječima Uz

brojčane

tipove podataka u QBASIC-u imamo i tip podataka koji pamti nizove znakova (riječi i rečenice). Skup znakova U QBASIC-u čine sva slova, znamenke, specijalni znakovi kao što su +,-,*,!,:,;,%,# ... i razmak. Niz znakova pišemo između navodnih znakova. Valja naglasiti da navodni znakovi nisu dio niza, oni samo označavaju njegov početak i kraj. Primjerice "adsl", "123", "Knez Trpimir" i "*101#" su nizovi znakova. Kao s brojevima i s nizovima znakova možemo izvoditi različite operacije. U tu svrhu u QBASIC-u postoji niz funkcija koje nam omogućavaju rad s nizovima znakova tj. riječima. Slično kao što zbrajamo dva broja možemo "zbrajati" i dva niza. Nizove, naravno, ne zbrajamo, u matematičkom smislu, već ih sljepljujemo dodavanjem jednog niza na drugi. Kao rezultat ove operacije dobit ćemo novi niz. A$ = "DOBAR" B$ = "DAN !" c$ = " " PRINT A$ + c$ + B$ Funkcija LEN

vraća

duljinu niza tj. broj znakova u nizu, a ima sljedeći oblik:

LEN(niz_znakova) Uz funkciju LEN, za rad s nizovima često rabimo i funkcije za određivanje podniza zadanog niza. To su funkcije LEFT$, RIGHT$ i MID$. Funkcija LEFT$ (left eng. lijevo) daje niz znakova s lijeve strane zadanog niza. Funkcija ima sljedeću sintaksu: LEFT$(niz_znakova,n) Funkcija RIGHR$ (right eng. desno) daje niz znakova s desne strane zadanog niza. Funkcija ima sljedeću sintaksu: RIGHT$(niz_znakova,n) Funkcija MID$ je funkcija koja nam može zamijeniti funkcije LEFT$ i RIGHT$. Ime joj dolazi od eng. middle što znači sredina. Ona nam daje podniz znakova koji se nalaze na sredini zadanog niza. Funkcija ima sljedeću sintaksu: MID$(niz_znakova, početak[, duljina]) Funkcije LEFT$ i RIGHT$ mogu se prikazati pomoću funkcije MID$ na sljedeći način: LEFT$(A$,k)

= MID$(A$,1 ,k)

RIGHT$(A$,k) 176

= MID$(A$,LEN(A$)-k,k) = MID$(A$,LEN(A$)-k)

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC Primjer: Potrebno je

učitati rečenicu

i ispisati je u obrnutom redu.

INPUT "Upiši rečenicu: ", a$ FOR k = LEN(a$) TO 1 STEP -1 b$ = b$ + MID$(a$, k, 1) NEXT k

PRINT "Obrnuta

rečenica

je: "; b$

12.3.7 Logičke funkcije u QBASIC-u U QBASIC-u možemo rješavati i složene logičke probleme. Dovoljno je upotrijebiti neku od petlji u kojima koristimo logičke uvjete i neku od potrebnih logičkih operatora I (AND), ILI (OR) i NE (NOT). Logički

operator AND

AND Vraća istinitu vrijednost (TRUE) ako su svi uvjeti istiniti; inače vraća laž (FALSE). AND treba dva uvjeta. Ako je manje ili više uvjeta, AND i svi uvjeti moraju biti u zagradama. Logički

OR

operator OR

vraća

vraća

lažnu vrijednost (FALSE) ako su svi uvjeti lažni. Ako je bilo koji od uvjeta istinit OR istinitu vrijednost (TRUE).

Logički

operator NOT

NOT vraća istinitu vrijednost (TRUE) ako je uvjet lažan, a inače vraća lažnu vrijednost (FALSE).

12.3.8 Potprogrami i funkcije Kao i u većini programskih jezika, i u QBASIC-u imamo dva tipa potprograma. Prvi su potprogrami općeg tipa, tipa SUB, koji mogu imati više ulaznih i više izlaznih vrijednosti pridruženih varijablama. Riječ SUB je kratica od SUBROUTINE što prevedeno s engleskog znači potprogram. Drugi su funkcijski potprogrami, tipa FUNCTION, koji mogu imati više ulaznih vrijednosti i samo jednu izlaznu. Funkcijske potprograme kraće nazivamo funkcije. Potprograme u QBASIC-u upotrebljavamo kako bismo pojednostavili složeni program. POsebno su korisni kad određeni postupak moramo ponoviti na različitim mjestima u programu s različitim ulaznim vrijednostima.

Potprograme zadajemo na dva načina: 1. U glavnom programu napišemo SUB, ime programa i popis ulaznih podataka ipritisnemo tipku Enter. Otvara nam se prozor za pisanje potprograma. 177

Informatika i

računalstvo

- zbirka zadataka

2. Iz izbornika Edit odaberemo New SUB, u polje Name upišemo ime procedure pritiskom na tipku Enter otvara nam se prozor za pisanje potprograma. Potprogram pozivamo na dva načina: 1. Navodeći u glavnom programu ili potprogramu ime potprograma koji pozivamo i pokraj imena popis ulaznih podataka. 2. Napišemo ključnu riječ CALL, ime potprograma te u okruglim zagradama popis ulaznih podataka. Primjer: Što će ispisati sljedeći program?

zbroj = O zbroji 1, zbroj PRINT zbroj

SUB zbroji (x, zbroj) IF x > 10 THEN EXIT SUB zbroj = zbroj + x zbroji x + 1, zbroj END SUB Osnovna razlika između funkcije i potprograma je u tome što u funkciji mora postojati naredba koja rezultat funkcije stavlja u varijablu koja je upravo ime funkcije . Kad u glavnomu programu vidimo najmanji(x,Y) znamo da će se upravo na to mjesto "vratiti" ona vrijednost koju smo u FUNCTION najmanji(x,Y) stavili u varijablu najmanji. Potprogram SUB najmanji(x,Y) pozivamo ovako: najmanji x,Y Međutim, FUNCTION najmanji(x,y) ne možemo pozvati s: najmanji x,y, pa niti najmanji(x,y) jer je to zapravo neki broj. Stoga moramo pisati: a= najmanji(x,y) ili: PRINT najmanji(x,y).

Primjer: Napišite funkciju koja određuje koji je od zadana dva broja manji:

INPUT "x = ", x INPUT "y = ", Y PRINT " Najmanji broj - , najmanji (x, y) FUNCTION najmanji (x, y) IF x < Y THEN najmanji = x ELSE najmanji = y END IF END FUNCTION _11.

178

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC ZADACI 12.3.0 Korak po korak do algoritma 12.1. Koja je uloga algoritma i dijagrama toka u procesu programiranja? 12.2. Napišite algoritam i nacrtajte dijagram toka koji upisuje ime, prezime i adresu učenika te ispisuje uneseno ime i prezime u prvi red, a adresu u drugi red. Rješenje spremite pod imenom zad12-2.doc. 12.3. Napišite algoritam za pripremanje spremite pod imenom zad12-3.doc.

sendviča

12.4. Dopunite dijagram toka za pripremanje

od šunke, sira i zelene salate. Rješenje

sendviča

od šunke, sira i zelene salate.

POČETAK

\

KRiŠKA / '----------rŠUN-------,KE

~

KRiŠKA KRUHA

KR_AJ_~)

( ___

179

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.5. Ponestale su vam mine za pisanje u vašoj nacrtajte dijagram toka za punjenje imenom zad12-5.doc. 12.6. Nacrtajte

četverokut

koji

ćete

tehničke

tehničkoj

olovci. Napišite algoritam i

olovke s tri nove mine. Rješenje spremite pod

koristiti u dijagramu toka za prikaz algoritma grananja. DA

~NE 12.7. Napišite algoritam i nacrtajte dijagram toka za odabir bazena za plivanje. Postoje dva bazena, u jednom je voda hladna, a u drugom topla. U rješenje svakako treba uključiti i unos sklonosti našega plivača, voli li više hladnu ili toplu vodu za plivanje. Rješenje spremite pod imenom zad12-7.doc. 12.8. Napišite algoritam i nacrtajte dijagram toka za donošenje i ispisivanje odluke o terminu za gledanje filma 'Harry Potter i Red Feniksa'. Prva kino predstava počinje u utorak u 20.00, a druga u srijedu u 17.00 sati. Ograničenja na koje morate pripaziti su sljedeća:

• potrebno vam je 30 minuta da bi prevalili udaljenost od kina do kuće • film traje 2 sata i 18 minuta • u školu ovaj tjedan idete u jutarnjoj smjeni i zadnje vrijeme kad morate biti u krevetu je 22.00 sata Rješenje spremite pod imenom zad12-8.doc.

12.3.1 Naredbe za ispis i unos - 12.3.3 Naredbe grananja 12.9. Na jednostavnom primjeru objasnite upotrebu naredbi PRINT, CLS i COLOR. Ukratko objasnite čemu služi koja naredba. 12.10. Napišite program koji će ispisati vaše ime, prezime i naziv škole koju polazite. Ime i prezime ispišite zelenom bojom na crnoj podlozi, a naziv škole ispišite, u drugom redu, u ljubi častoj boji na svijetlo nebesko plavoj pozadini. Rješenje spremite pod imenom zad12-10.bas.

180

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.11. Napišite program

čiji će

rezultat ispisa izgledati kao na slici.

Rješenje spremite pod imenom zad12-11.bas. 12.12. Napišite program koji će izračunati i ispisati tri višekratnika broja 15 uz uvjet da su od 50. Rješenje spremite pod imenom zad12-12.bas.

veći

12.13. Napišite program koji će izračunati i ispisati broj dana potrebnih da bi pojeli čokoladu od 250 grama ako dnevno smijete pojesti ni više ni manje nego 12,5 grama. Rješenje spremite pod imenom zad12-13.bas. 12.14. Napišite program koji će izračunati i ispisati vrijeme kad počinje i kad završava veliki odmor u najpoznatijoj školi za male čarobnjake Hogwarts. Informacije koje su vam potrebne za rješavanje ovog zadatka su s lj edeće:

• veliki odmor u Hogwarts školi počinje nakon prvog sata i traje 35 minuta • prvi sat počinje u 9.00 sati • svaki sat u ovoj školi traje točno 55 minuta. Rješenje spremite pod imenom zad12-14.bas. 12.15. Na osnovu algoritma i dijagrama toka kojeg ste izradili u zadatku 12.8 napišite program i njegovo rješenje spremite pod imenom zad12-15.bas. 12.16. Napišite program koji će na osnovu upisanih dužina stranica, izračunati opseg i površinu pravokutnika te neposredno prije rezultata izračuna ispisati i pripadajuće formule za opseg i površinu. Rješenje spremite pod imenom zad12-16.bas. 181

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.17. Na osnovu algoritma i dijagrama toka kojeg ste izradili u zadatku 12.7 napišite program za odabir bazena za plivanje. Postoje dva bazena, u jednom je voda hladna, a u drugom topla. U rješenje svakako treba uključiti i unos sklonosti našeg plivača, voli li više hladnu ili toplu vodu za plivanje. Rješenje spremite pod imenom zad12-17.bas. 12.18. Napišite program koji učitava dva prirodna broja, računa njihov količnik, djelomični količnik kao i ostatak pri dijeljenju. Program spremite pod imenom zad12-18.bas. 12.19. Napišite program koji učitava visinu učenika u milimetrima te je pretvara u metre, deci metre i centimetre. Milimetre pretvorene u metre potrebno je ispisati žutom bojom, pretvorene u decimetre plavom bojom i centimetre zelenom bojom. Program spremite pod imenom zad12-19.bas. 12.20. Perica je odlučio pogledati svoj omiljeni film 'Harry Potter i Red Feniksa'. Perici je potrebno 30 minuta da bi prevalio udaljenost od kina do kuće, 10 minuta da bi kupio karte, a film traje 2 sata i 18 minuta. Napišite program koji računa i ispisuje koliko minuta mora izdvojiti Perica da bi pogledao svoj film? Rješenje spremite pod imenom zad12-20.bas. 12.21. Napišite program koji će ispisati imena dana u tjednu tako da:

• svako ime dana bude ispisano u novi red i to tako da imena idu dijagonalno preko zaslona; • svaki dan u tjednu bude druge boje; • nedjelja bude ispisana žutom bojom na plavoj pozadini. Program spremite pod imenom zad12-21.bas.

*

12.22. Napišite program koji učitava četiri proizvoljna prirodna broja: a, b, c i d. Od ta četiri prirodna broja sastavlja razlomke na sljedeći način i te izračunava i ispisuje njihov zbroj, razliku i umnožak. Program spremite pod imenom zad12-22.bas.

%

12.23. Napišite program koji će ispisati sve brojeve između 101 i 121 tako da sve proste brojeve ispiše plavom bojom na bijeloj pozadini, a sve složene brojeve bijelom bojom na plavoj pozadini. Svaki broj se ispisuje u novi red. Program spremite pod imenom zad12-23.bas. 12.24. Napišite program koji će prihvatiti vrijednosti dviju kateta pravokutnog trokuta i kraticu za mjernu jedinicu u kojoj su izražene dužine kateta. Na osnovu upisanih dužina kateta program izračunava površinu trokuta te neposredno prije rezultata izračuna ispisuje i pripadajuću formulu za površinu. Ako je površina trokuta veća od 20, potrebno je ispisati poruku: 'Površina pravokutnog trokuta veća je od 20 kratica za jedinicu na kvadrat. Prije ispisa traženih podataka potrebno je ispisati jedan prazan red, te ispis podatak pomaknuti da počne u 5. koloni.

Rješenje spremite pod imenom zad12-24.bas. 182

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.25. Napišite program za ispisivanje informacije tko je od dvojice braće stariji. Očekuje se

unos godine

rođenja

sestre i unos godina starosti brata. Ispis rezultata odvojiti jednim

praznim redom od redova u kojima su unijete informacije o tome tko je stariji potrebo je ispisati od

braće.

trenutačnu

braći.

Prije same informacije o

kalendarsku godinu i godine starosti svakog

Rješenje spremite pod imenom zad12-25.bas.

12.3.4 Naredbe za ponavljanje 12.26. Napišite algoritam, nacrtajte dijagram toka te napišite program za uključivanje u igru 'Čovječe ne ljuti se'. Rješenje spremite pod imenom zad12-26.doc.

12.27. Napišite program koji će ispisati višekratni ke unijetog broja n. Broj mora biti veći od

5 i manji od 20. Ispisuju se samo višekratnici koji su manji od 150. Nakon unijetih podataka ispisuje se jedan prazan red. Prvi red počinje se ispisivati u 2 ko loni. Svaki sljedeći redak pomaknut je za jedno mjesto udesno u odnosu na prethodni redak. U jedan redak ispisuje se po pet brojeva. Svaki red ispisuje se u drugoj boji. Rješenje spremite pod imenom zad12-27.bas 12.28. Napišite program koji će prihvatiti dva broja, prvi u rasponu od 50 do 150, a drugi

manji od 15, te će ispisati sve cjelobrojne rezultate dijeljenja većeg broja sa razlikom manjeg broja i vrijednosti 'koraka' petlje. Nakon unijetih podataka, a prije ispisa rezultata dijeljenja, ispisuje se jedan red u dužini 10 znakova ,*, . Rješenje spremite pod imenom zad12-28.bas 12.29. Napišite program koji će prihvatiti vrijednosti stranica a i b pravokutnika. Potrebno je izračunati

i ispisati opseg i površinu tog pravokutnika te izračunati i ispisati površine do

5 puta većih pravokutnika od početnog. Svaka sljedeća veća površina ispisuje se u drugi red zajedno s informacijom koliko puta je ispisana površina veća od

početne

površine.

Rješenje spremite pod imenom zad12-29.bas

183

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.30. Napišite program koji će ispisati podatke o vama, vašoj školi i vremena početka svakog školskog sata. Podatke koje je potrebno unijeti su

slijedeći:

• ime i prezime učen i ka • ime škole • početak prvog sata • trajanje malog odmora (u minutama) • trajanje velikog odmora (u minutama) • veliki odmor je nakon kojeg sata • maksimalni broj sati u jednoj smjeni. Svaki početak sata ispisuje se u novi red. Podatke o vama i školi jednim praznim redom odvojite od podataka o

početku

prvog sata. Rješenje spremite pod imenom

zad12-30.bas 12.31. Napišite program koji će ispisati formulu za površinu kvadrata i vrijednosti površina kvadrata kojima se stranica

povećava

od 1 pa do n. Prije ispisa rezultata

potrebno je ispisati jedan red u dužini 10 znakova '-' . U svakom retku potrebno je ispisati vrijednosti dužine stranice i pripadajuću površinu kvadrata. Rješenje spremite pod imenom zad12-31.bas 12.32. Napišite program koji će odrediti sve višekratnike broja n, veće od 100 i manje od 1000. Nakon retka za unos broja za kojeg tražimo višekratnike potrebno je ispisati jedan red u dužini od 20 znakova *, u zelenoj boji. Ispis višekratnika grupirati na sljedeći 200,201-300, .... , grupe se pišu u novi red i svaka drugom bojom

(slučajni

način

101 -

odabir) . Rješenje

spremite pod imenom zad12-32.bas 12.33. Napišite program koji

će

ispisati sve neparne brojeve koji su manji od n. Vrijednost

varijable n se može kretati u rasponu od 20 do 35. Svaki broj se ispisuje u drugi redak i drugom bojom. Boje se izmjenjuju po algoritmu od 3 do 15, te od 15 do 3 s korakom 3. Rješenje spremite pod imenom zad12-33.bas 12.34. Napišite program koji će izračunati od koliko kockica se sastoji čoko l ada od 125 grama, ako jedna kockica ima 1,25 dekagrama. Program mora ispisati za koliko dana ćemo pojesti cijelu čokoladu ako svakoga dana pojedemo po jednu kockicu. Potrebno je

184

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC prikazati kako se dnevno smanjuje rezultata pogledajte na slici.

količina

preostale

čokolade

u gramima. Primjer izlaznih

Rješenje spremite pod imenom zad12-34.bas 12.35. Napišite program koji zbraja sve višekratnike broja 7 koji se nalaze između zadanih brojeva A i B. Ako između zadanih brojeva nema višekratnika broja 7, ispišite poruku "Nema traženih višekratnika!" zelenom bojom. Program spremite pod imenom zad12-35.bas. .... -

12.36. Napišite program koji ispisuje sve parne brojeve koji se nalaze između brojeva A i B. Svaki parni broj se ispisuje u novi red drugom bojom. Boje se izmjenjuju po algoritmu 4 do 12, te od 12 do 4 s korakom 2. Brojevi A i B se unose. Program spremite pod imenom zad12-36.bas. 12.37. Napišite program koji učitava dva prirodna broja A i B te određuje i ispisuje njihov zajednički djelitelj. Uputa: Za određivanje zajedničkog djelitelja koristite Euklidov algoritam. Program spremite pod imenom zad12-37.bas. 12.38. NapiŠite program koji učitava prirodne brojeve sve dok se ne učita broj 9999. Program ispisuje najmanji učitani broj . Program spremite pod imenom zad12-38.bas. 12.39. NapiŠite program koji učitava prirodne brojeve sve dok se ne učita nula. Program ispisuje najveći učitani broj. Program spremite pod imenom zad12-39.bas. 12.40. NapiŠite program koji učitava prirodan broj i ispisuje mu znamenke počevši od znamenke najveće mjesne vrijednosti. Program spremite pod imenom zad12-40.bas.

185

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.41. Jedna sretna mnogobrojna obitelj sa 23 člana odlučila je posjetiti rođake u susjednom mjestu. Kako obitelj posjeduje dva automobila, jedan za prijevoz četiri osobe i jedan za prijevoz pet osoba, željeli su saznati koliko puta moraju kojim automobilom prevaliti put do rođaka kako bi prevezli sve putnike. Uputa: Potrebno je napisati program koji pronalazi sve uređene parove prirodnih brojeva (x,Y) takvih da je 4X+5X=23. Program spremite pod imenom zad12-41.bas. 12.42. Napišite program koji provjerava je li zadani broj prosti broj. Broj je prost ako je djeljiv samo s 1 i sa samim sobom. Program spremite pod imenom zad12-42.bas. 12.43. NapiŠite program koji ispisuje sve brojeve koji su manji od n i veće od m. Program spremite pod imenom zad12-43.bas. 12.44. NapiŠite program koji omogućava učitavanje maksimalno 25 brojeva. Program ispisuje:

• • • • •

koliko koliko koliko koji je koji je

ima učitanih pozitivnih brojeva; ima učitanih negativnih brojeva; puta je učitana nula; najveći učitani broj i najmanji učitani broj.

Program spremite pod imenom zad12-44.bas. 12.45. Napišite program za igru "Pogodi broj". Računalo odabire jedan slučajni broj, a vi ga morate pogoditi. Za svaki upisani broj računalo vraća povratnu informaciju u obliku poruke: Broj je veći ili manji od broja koji ste upisali. Nakon što pogodite broj, treba ispisati poruku u koliko ste pokušaja pogodili broj. Program spremite pod imenom zad12-45.bas. 12.46. NapiŠite program koji omogućava učitavanje najviše 20 brojeva. Program provjerava i ispisuje koliko je od učitanih brojeva prostih, koliko složenih i koliko puta je učitana nula. Broj prostih brojeva ispiši plavom bojom, broj složenih brojeva žutom bojom, a broj nula zelenom bojom. Program spremite pod imenom zad12-46.bas. 12.47. Koju petlju je potrebno upotrijebiti i na kojem mjestu unutar petlje je potrebno postaviti zadani uvjet kako bi se petlja izvela barem jedanput?

Napišite jedan primjer programa s ovakvom petljom i spremite ga pod imenom zad12-47.bas.

186

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.3.5 Crtanje u QBASIC-u 12.48. Napišite program koji crta niz od 10 kvadratića stranice duljine a, ako je a< 45. Donji lijevi vrh prvog kvadratića nalazi se u točki (40,440) . Program spremite pod imenom zad12-48.bas. (40+ a.44 0-a)

(40.440)

a

12.49. Napiši program koji crta niz kvadrata. Svaki veći kvadrat ima stranicu za A dulju od stranice prethodnog kvadrata. Svaki kvadrat je druge boje. Program spremite pod imenom zad12-49.bas. 12.50. Napišite program koji crta niz od n kvadrata sa stranicom duljine A tako da su kvadrati poredani kao stepenice, odnosno dva susjedna kvadrata imaju jednu zajedničku točku . Svaka stepenica je druge boje. Program spremite pod imenom zad12-50.bas. 12.51. Napiši program koji crta neboder kao na slici. Neboder ima četiri kata i na svakom katu nekoliko prozora. Boju nebodera i prozora odaberite po želji. Program spremite pod imenom zad12-51.bas.

187

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

12.52. Napišite program koji crta niz od n krugova polumjera r, kao na slici. Krug crvene boje omeđen je bijelom kružnicom. Program spremite pod imenom zad12-52.bas.

12.53. Napišite program koji crta n koncentričnih kružnica polumjera r. Program spremite pod imenom zad12-53.bas.

12.54. Napišite zadatak koji crta n kružnica sa slučajno određenim središtima, polumjerom i bojom (vidi sliku). Program spremite pod imenom zad12-54.bas. 12.55. Napišite program koji crta niz ispunjenih kvadrata jedan unutar drugoga. Stranica najvećeg kvadrata A se unosi. Stranica svakog sljedećeg kvadrata je za A/4 manja. Crtanje kvadrata se prekida kada je stranica najmanjeg kvadrata manja od 25. Program spremite pod imenom zad12-55.bas.

188

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.56. Napišite program koji crta niz kružnica koje se dodiruju iznutra. Potrebno je učitati središte (x, y) i polumjer r najveće kružnice te razmak između središta susjednih kružnica d. Crtanje se prekida kada je polumjer najmanja kružnice manji od 30. Program spremite pod imenom zad12-56.bas. 12.57. Napišite program koji crta dva niza kružnica s jednom zajedničkom točkom. Svaki niz kružnica sastoji se od N kružnica, a polumjer najveće kružnice je r. Program spremite pod imenom zad12-57.bas.

12.3.6 Znakovni tip podataka i rad s riječima 12.58. Pomoću koje naredbe možemo definirati niz znakova u QBASIC-u? 12.59. Možemo li "zbrajati" nizove znakova? Ako možemo, napišite primjer programa koji "zbraja" nizove A$ i B$. Program spremite pod imenom zad12-59.bas. 12.60. Koja funkcija

vraća

duljinu niza znakova?

12.61. U koju svrhu upotrebljavamo redom funkcije: LEFT$, RIGHT$ i MID$. Uz objašnjenje svake funkcije napišite kratki primjer njezine upotrebe. 12.62. Napišite program koji učitava rečenicu i provjerava je li učitana rečenica palindrom ili ne, te o tome ispisuje poruku . Program spremite pod imenom zad12-62.bas. 12.63. Napišite program koji ispisuje kodiranu poruku. Kodiranje vršimo po sljedećem ključu: Samoglasnike mijenja sljedećim znakovima (vidi tablicu).

I~~:k

I~

l!

I~

I~

I~

Program spremite pod imenom zad12-63.bas. 12.64. Napišite program koji učitava niz znakova te ih ispisuje obrubljene obrubom od rombova (vidi sliku). Program spremite pod imenom zad12-64.bas.

189

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.3.7 Logičke funkcije u QBASIC-u 12.65. Napišite program koji će ispisati višekratnike unijetoga broja n. Broj mora biti 5 i manji od 20. Uvjeti za ispis višekratnika su s lj edeći:

veći

od

• ispisuju se samo višekratnici koji su manji od 200 • ako je unijeti broj paran, ispisuju se samo parni višekratnici, u crvenoj boji • ako je unijeti broj neparan, ispisuju se samo neparni višekratnici, u zelenoj boji Nakon unijetih podataka ispisuje se jedan prazan red. Prvi red počinje se ispisivati u 2 koloni . Svaki sljedeći redak pomaknut je za jedno mjesto udesno u odnosu na prethodni redak . U jedan redak ispisuje se po pet brojeva. Rješenje spremite pod imenom zad12-65.bas. 12.66. Napišite program koji će na temelju unijete boje koja trenutačno svijetli na semaforu odlučiti

je li dozvoljen prolaz kroz raskrižje. Dozvoljeno je i malo prometnih prekršaja. Samo pazite, uz samo raskrižje može i ne mora biti prometni policajac. Nakon unijetih podataka ispisuje se jedan prazan red. Ako je dozvoljen prolaz kroz raskrižje poruku ispiši zelenom bojom, a ako je potrebno zaustaviti se, poruku ispišite crvenom bojom. Primjer nekih izlaznih rezultata pogledajte na slici:

Rješenje spremite pod imenom zad12-66.bas.

190

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.67. Napišite program koji će kvadrat sa stranicom 350 prekriti dijagonainim prugama obojenim različitim bojama. Širina pruge i šifre za tri boje koje se ne smiju pojaviti na slici

se unose s tipkovnice. Vrijednost širine pruge može biti od 20 do 35, za ostale vrijednosti potrebno je ispisati poruku o krivo unijetoj vrijednosti za širinu. Lijeva stranica kvadrata nalazi se u koordinati X= 100. Rješenje spremite pod imenom zad12-67.bas. 12.68. Napišite program koji prihvaća u programske varijable tri prirodna broja te ih sortira uzlazno crvenom bojom, a silazno zelenom bojom. Ispis organizirati u dva stupca, u kojima su brojevi ispisani u boji stupca.

Primjer izlaznog rezultata pogledajte na slici:

Rješenje spremite pod imenom zad12-68.bas. 12.69. Napišite program koji crta geometrijski lik u zadanoj boji. Ako je unijeti broj manji ili jednak od 200 nacrta kvadrat, inače crta krug polumjer a/2. Donji lijevi vrh kvadrata nalazi se u točki (100,300), a središte kružnice u točci (200,150) . Rješenje spremite pod imenom zad12-69.bas.

12.3.8 Potprogrami i funkcije 12.70. Objasnite osnovnu razliku između potprograma i funkcija. Navedite po jedan jednostavan primjer primjene potprograma i funkcija.

191

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.71. Napišite program koji će simu lirati bacanje dviju kockica n-puta, te ispisati statistiku koliko je puta bačena kombinacija istih brojeva s podatkom koji su to brojevi te statistiku koliko puta je bačen zbrOj kockica 2,3,4, .... 12. Bacanje kockice smjesti u funkciju baci. kockicu, a ispis statistike o istim brojevima u potprogram ispis.isti.broj, a ispis statistike u potprogram ispis.suma.komada. Primjer izlaznog rezultata pogledajte na slici:

Nakon unijetih podataka ispisuje se jedan prazan red te i zmeđu ispisa statistike istih brojeva i statistike suma ispisati također jedan red prazan. Rješenje spremite pod imenom zad12-71.bas. 12.72. Napišite program koji ekranu:

će vraćati točno

vrijeme u obliku kako je to prikazano na

Ispis vremena spremi u funkciju tocno.vrijeme.hh24mm. Rješenje spremite pod imenom zad12-72.bas.

192

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.73. Napišite program koji će prihvatiti vrijednosti polumjera kružnice r i vrijednost koordinate y te će na ekranu, u koordinatnom sustavu, nacrtati krug polumjera r sa središtem (-20, y). Boja kruga se određuje slučajnim odabirom. Rješenje spremite pod imenom zad12-73.bas. 12.74. Napišite program koji crta kružnicu polumjera R i njenu tang entu u točki D. Potrebno je nacrtati i označiti točku središta kružnice, kao točku dirališta tangente i kružnice. Program spremite pod imenom zad12-74.bas. 12.75. Napišite program koji prikazuje kretanje automobila na autocesti. Automobi l se počeo približavati naplatnim kućicama i stao je da plati cestarinu. Ulazi u program su: brzina kretanja, kod uočavanja znaka za približavanje naplati cestarine te akceleracija kojom je automobil počeo usporavati. Primjer izlaznog rezultata pogledajte na slici:

J ednoliko us poreno gibanje a=? 1.Z t= 83.33333 s u=? 100 n/s Preualjeni put: s = 4166.667 n

11e lee 90

8e 7e 6e se

30

ze 10

le

ze

3e 4e se 6e

7e 8e ge lee lle lze 13e 14e lse 16e 17e

/

s

Press any key to continue Rješenje spremite pod imenom zad12-75.bas.

193

Informatika i računalstva - zbirka zadataka 12.76. Napišite program koji računa i ispisuje maseni udio vodika (H) i kisika (O) u molekuli vode (HP) i provjerite je li Izračun

izračunati

postotni udjeli kisika i vodika zajedno

čine

100% .

udjela bilo kojeg sastojaka u nekoj smjesi stavite u funkciju udio.u.smjesi koja ima

ulazne parametre Ar - relativnu atomsku masu i Mr - relativnu molekularnu masu. Rješenje spremite pod imenom zad12-76.bas. 12.77. Napišite program koji unosi prirodan broj N veći ili jednak nuli i manji od 10000, te ispisuje broj znamenaka

učitanog

broja. Ako upisani broj nije u zadanim granicama,

ispisuje se poruka "Broj je izvan granica" crvene boje i traži se ponovni unos broja. Program spremite pod imenom zad12-77.bas. 12.78. Napišite program koji pretvara i ispisuje unijeti dekadski broj D u heksadekadski broj. Za pretvaranje dekadskog broja u heksadekadski upotrijebi potprogram. Program spremite pod imenom zad12-78.bas. 12.79. Napišite program koji uz upotrebu potprograma izračunava i ispisuje oplošje i obujam kvadra, valjka i pravilne četverostrane piramide. Program spremite pod imenom zad12-79.bas. 12.80. Napišite program koji uz upotrebu funkcija izračunava i ispisuje oplošje i obujam kocke i kugle. Program spremite pod imenom zad12-80.bas. 12.81. Napišite program koji učitava koordinate dviju točaka A i B te pomoću funkcije udaljenost (x1, y1, x2, y2) izračunava njihovu udaljenost. Program ispisuje udaljenost među

zadanim

točkama.

Program spremite pod imenom zad12-81.bas.

12.82. Napišite program koji uz upotrebu funkcija kvadrat(a) i korijen(a) ispisuje kvadrate i između

M i N. Ispis treba oblikovati tako da se u prvi stupac ispisuje broj plavom bojom, u drugi stupac kvadrat zadanog broja žutom bojom, a u treći stupac korijen zadanog broja narančastom bojom . Program spremite pod imenom zad12-82.bas. korijene brojeva

12.83. Napišite program koji crta kružne valne fronte vala koji nastaje u točki A(x,y), a valna duljina mu je L. Valne fronte se prestaju crtati kada se val udalji od svog izvora za 250. Program spremite pod imenom zad12-83.bas.

194

12 Programiranje - Programski jezik QBASIC 12.84. Napišite program koji računa i ispisuje maseni udio vode (HP) u modroj galici

(CuS0 4 5HP)i provjerite je li

izračunati

postotni udjeli zajedno

čine

100%. Izračun udjela

bilo kojeg sastojaka u nekoj smjesi stavi u funkciju udio.u.smjesi koja ima ulazne parametre

Ar - relativnu atomsku masu i Mr - relativnu molekularnu masu. Program spremite pod imenom zad12-84.bas. 12.85. Napišite program koji unosi prirodan broj X i računa volumen dušika u X litara

zraka, ako je volumni udio dušika u zraku 78%. Program spremite pod imenom zad12-85.bas. 12.86. Napišite funkciju koja

vraća

i ispisuje broj suprotne vrijednosti od unesenog broja.

Rješenje spremite pod imenom zad12-86.bas.

195

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka

12.4 Programski jezik Pascal UVOD 12.4.2 Tipovi podataka Ti pove podataka možemo pod ijeliti u tri sku pine: IrH, i l'iTi'J:l F.Wi11

1 J:11~

Standardni

Kori snički

cjelobrojni (integer) realni (real) znakovni (char) l og i č ki (8oolean)

Pobrojani Intervalni

.. .

.

skup (set) niz, polje (array) zapis, slog (record) datoteka (file) string

Standardni jednostavni tipovi podataka Cjelobrojni tip (integer) Cjelobrojni tip je ko n ačni podsku p skupa cijelih brojeva. N ajveći cijeli broj određe n je konstantom maxint, a najmanji konstantom minint. N ajveći cijeli broj maxint zavisi od konkretne realizacije na račun alu .

Ako cijeli broj prikažemo sa 16 bitova, maxint će biti 32767, a minint -32768. O pćenito:

maxint = 2 n.' minint = 2n.' Opć i

-

1

oblik deklaracije cjelobrojne varijable:

var

a: integer; U Turbo Pascalu i Free Pascalu postoji prošireni skup cjelo brojnih tipova podataka koji se razlikuju po intervalu vrij ednosti i broju bitova koji zauzimaju .

......

Syte Shortint Integer Word Longint

196

. .

: @llĐI~

8 8 16 16 32

•

iI:r~.

0- 255 -128 - 127 -32768 - 32767 0 ..65535 -2147483648 .. 2147483647

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Na cjelobrojnom tipu podataka definirani su sljedeći standardni operatori: + zbrajanje oduzimanje * množenje div cjelobrojno dijeljenje ( 17 div 8 = 2, -13 div 3 = -4) mod ostatak cjelobrojnog dijeljenja (17 mod 8 = 1, -16 mod 4 = O) Operacije div, mod, * imaju viši prioritet od nadesno.

+ i -. Operacije istog prioriteta izvršavaju se slijeva

Na cjelobrojnom tipu definirane su standardne funkcije koje daju cjelobrojni rezultat: abs(i) apsolutna vrijednost abs(-15) = 15 sqr(i) kvadrat sqr(6) =36 succ(i) sljedbenik, i+ 1 suee(2)=3 prethodnik, i-1 pred(2) = 1 pred(i) trunc(x) cijeli dio realnog broja trune (3.75) =3 round(x) zaokružuje x na najbliži cijeli broj round(3.15) =3 round(3 .67) =4 (x - realni argument, i - cjelobrojni argument)

Realni tip (real) Realni tip predstavlja na računalu.

konačni

podskup skupa realnih brojeva koji zavisi od konkretne realizacije

Osnovne operacije definirane na realnom tipu: + zbrajanje oduzimanje * množenje dijeljenje / Standardne funkcije abs(x) sqr(x) sin (x), cos (x) arctan(x) exp(x) In(x) sqrt(x) int(x)

koje kao rezultat daju realni tip podataka: apsolutna vrijednost kvadrat trigonometrijske funkcije arku s tangens eksponencijalna funkcija eX prirodni logaritam drugi korijen (x > =0) daje cijeli dio od x, npr. int(15.87) = 15.00

197

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Zbog konačne duljine riječi računala operacije se vrše nad približnim vrijednostima pa su rezultati aproksimativni. U Turbo Pascalu i Free Pascalu definirani su

sljedeći

M~.n-:A·l'J;1 6

~

Real Single

4

Double Extended

8 10

7-8 15-16

Comp

8

'iiIP

tipovi:

. -

10-12

19-20 19-20

~ 2.9E-39 .. 1. 7E38 1.5E-45..3.4E38 5.0E-324 .. 1.7E308 3.4E-4932 .. 1.1 E4932 -9.2E18 .. 9.2E18

Znakovni tip (char) Char je standardni redni tip i predstavlja linearno uređeni konačni skup znakova koji zavisi od realizacije na računalu. Svakom znaku pridružen je redni broj koji se zapisuje u memoriji.

Opći

je oblik deklaracije znakovne varijable:

var

a: char; Znakovni tipovi podataka u Pascalu zauzimaju jedan byte . Konstanta tipa char se zapisuje u jednostrukim navodnicima: '8', '*',}'. Znakovnom tipu pripada i praznina. Svaki znak ima svoj kod. Najčešće se služimo ASCII kodom. Upotrebljavaju se funkcije:

ord(c) chr(n)

redni broj znaka c (npr. ord(8') =66) znak čiji je redni broj n (npr. chr(66) ='8')

Skup osnovnih znakova

uređen

je prema ASCII vrijednostima, mogu se primijeniti i operacije

uspoređivanja.

Npr.

'A' max then max:=b; if c> max then max:=c; writeln('Najveci je : max) ; readln; end.

Višestruko uvjetno grananje Naredba IF ... THEN ... ELSE Sintaksa:

if B then S else S1 B-

logički

Ako je

izraz, S i S1 - naredbe.

logički

izraz B istinit izvršit će se S, a ako nije onda naredba S1

Primjer 2:

Napišite program koji

će

za

učitani

cijeli broj ispisati je li paran ili neparan.

program narif; var a: integer; begin writeln('Zadaj broj: '); readln(a) ; if (a mod 2 = O) then writeln('Broj je paran') else writeln('Broj je neparan'); readln; end.

206

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Naredba CASE Naredba CASE omogućava grananje programa u više smjerova ovisno o vrijednosti selektorskog izraza. Vrijednost selektorskog izraza može biti tipa integer, Boolean, char, intervalni ili pobrojani tip. Sintaksa: case E of

L,: S,; L2 : S2;

L:S n n end;

E - selektorski izraz LI' L2 , ... , Ln - popis case oznaka 5 1, 5 2 , ... , Sn- naredbe (mogu biti prazne) Primjer 3: Zadani su a, b. Ovisno o selektoru i izračunaj: ako je i=1 izračunaj a+b, ako je i=2 izračunaj a-b, ako je i=3 izračunaj a/b. Na kraju ispišite a, b, x. program cl; var a,b,i:integer; begin write('Zadaj prvi broj: '); readln(a) ; write('Zadaj drugi broj: '); readln(b) ; write('Izaberi broj l, 2 ili 3 '); readln(i) ; case i of 1: writeln('a=' ,a:5, ' b=' ,b:5,' i=' ,i:5,' a+b=' ,a+b:5); 2: writeln('a= ',a:5,' b=' ,b:5,' i=' ,i:5,' ab=' ,a*b:5); 3: if b=O then writeln('Djeljenje s nulom nije definirano') else wri teln ( , a=' ,a: 5,' b=', b: 5,' i=', i : 5, ' a/b=', a/b: 5 : 2) ; else writeln('Nije ni jedan od zadanih brojeva'); end; readln; end.

207

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Programske petlje Programske petlje upotrebljavaju se za višestruka uvjetna ponavljanja blokova naredbi. S obzirom na mjesto ispitivanja uvjeta ponavljanja, dvije su grupe programskih petlji. Postoje programske petlje s ispitivanjem uvjeta ponavljanja na početku bloka naredbi i petlje s ispitivanjem uvjeta ponavljanja na kraju bloka naredbi. Programske petlje su : • • •

for while repeat ... until

Programska petlja FOR Sintaksa programske petlje FOR. 1. for i: = x to Y do S 2. for i:= x downto y do S

i - kontrolna varijabla, početna

vrijednost kontrolne varijable, y - završna vrijednost kontrolne varijable.

x-

Primjer 1: Napišite program koji će zbrojiti sve cijele brojeve od 200 do 300 koji su djeljivi sa 7. Koliko ima takvih brojeva?

program forl; var i,s,b:integer; begin s:=O; for i:= 200 to 300 do if i mod 7 =0 then begin s:=s+i; b:=b+I; end; writeIn('Zbroj brojeva od 200 do 300 koji su djeljivi s 7 iznosi:' ,s); writeln('Takvih brojeva ima:' ,b); readln; end.

208

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Programska petlja WHILE Sintaksa petlje WHILE: while B do S gdje je B - logički izraz (uvjet), S - naredba. Uvjet je aritmetički ili logički izraz čija vrijednost

određuje

obavljanje bloka naredba.

Primjer 2: Uz pomoć petlje while izračunaj zbroj neparnih brojeva od 1 do 100

program petlja1; var i,s :integer; begin i:=l; while iO) and (nl) and (n , < =, > =, < ». Parametri procedura write, write/n, read i read/n mogu biti string.

! Treba paziti da se varijable znakovnog tipa i stringovi ne miješaju jer to u Pascalu nije dopušteno. Konstanta znakovnog tipa može se shvatiti kao string[1}. Komponenta stringa znakovnog je tipa. Ako se kod deklaracije varijable tipa string ne navede nikakav broj, deklaracijskoj varijabli može biti dodijeljen bilo koji niz znakova duljine od O do 255. String varijabli a može biti dodijeljen bilo koji niz znakova duljine od O do 16, string varijabli b može biti dodijeljen bilo koji niz znakova duljine od O do 1, dok string varijabli s može biti dodijeljen bilo koji niz znakova od O do 255, tj. najduži, budući da kod deklaracije nije ništa navedeno. Primjer 3: var

a:string[8]; U programu je izvršena naredba dodjele:

a : = 'Jelena'; Prikaz u memoriji :

le

ln

la

Prvi bajt označava važeći dio stringa, duljina važećeg dijela stringa. Ostatak se zanemaruje. Budući da je string niz znakova, pojedini znak neke string vrijable može se dobiti analogno kao i komponente niza, navođenjem imena varijabli, unutar uglatih zagrada indeksa. Npr.: a[l]=J, a[5]=n Varijable tipa string ispisuju se naredbom write ili write/n, dok se read/n. Za rad sa stringovima definirane su : a) funkcije: upcase, concat, copy, length, pos b) procedure: delete, insert, str, val

218

učitavaju

samo naredbom

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Funkcije definirane za rad sa stringovima Pri pozivu funkcija vraća samo jednu vrijednost u program. Može se pozvati u sklopu izraza, naredbe dodjele ili naredbe za ispis. Funkcija /ength(s) function length(s:string):integer; Daje broj znakova varijable s. Ako je, npr.: s:='Jurica' , tada je /ength(s) =6. Funkcija ucase(s) function upcase(s:char) :char; Prevodi malo slovo u veliko, a na ostale znakove ne

utječe .

Primjer 4: U petlji treba proći od prvog do posljednjeg znaka varijable i svaki znak (ako je to malo slovo) zamijeniti velikim. for i:= 1 to length(s) do s [iJ := upcase (s [iJ) ;

Funkcija concatO function concat(s1 ,.. ,sn:string):string; Spaja stringove s1, .. ,sn u jedan string. Spajanje nizova naziva se nadovezivanje (konkatenacija) nizova. Neka je sl : =' Jelena' ; s2 :=' i ' ; s3 :=' Jurica' ;

Naredba s:=concat(sl,'

',s2,'

',s3); writeln(s);

na izlazu daje Jelena i Jurica.

To isto može se dobiti upotrebom znaka

+, tj . naredba s:=s1 +s2+s3 dat će isti rezultat.

Funckija pos(s1 ,s) function pos(s1 ,s:string): integer; Daje mjesto (indeks prvog znaka) prve pojave podstringas1 unutar stringas, a ako s1 nije sadržan u s, daje o.

219

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Nekaje s:='Matematika'; sl:='at'; Naredba write1n (pos (sl, s), pos (' ka' ,s) : 3) ; Izlaz: 2 9

Funkcija copy(s,m,n) function copy(s:string;m,n:integer):string; Daje podstring duljine n iz stringa s počevš i od m-tog znaka. Neka je sl: =' Informatika' ; Naredba s: = copy (sl, 8,3) ; Izlaz: tik

Procedure definirane za rad sa stringovima Procedura delete(s,m,n) procedure delete(VAR s:string; m,n:integer); Briše u stringu s podstring koji počinje od pozicije m, a ima duljinu n. Na primjer: Nakon naredbi: s:= 'Marko'; m:=3; n:=2; delete (s ,m, n) ; vrijednost varijable s je 'Mao'.

Procedura insert(s1 ,s,m) procedure insert(s1 :string; VAR s:string; m:integer); Dodaje string s1 u string s

počevši

od pozicije m.

Na primjer: Nakon naredbi:

s:='pro jezici'; sl:='gramski' ; m:=4; insert(sl,s,m) ; vrijednost varijable s je 'programski jezici'.

220

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Procedura str(x,s) procedure str(x; VAR s:string); Pretvara realni ili cijeli broj x u string kojem možemo odred iti broj mjesta. 1 1~r;l(~

--

• • r.'

Str(200,s) Str(200:8,s) Str(3.5,s) Str(3.5:5:2,s)

.

. ...

- • .

'200' 200' '3.5000000000E + OO' , 3.50'

,

Procedura val(s,x,m) procedure va l(s:string; x; VAR m:integer) Pretvara niz znamenka u cijeli ili realni broj x, varijabla m daje mjesto neodgovarajućeg znaka.

Na primjer: Neka je s: =' 30' ; naredba val(s,x,m) ;writeln(x); izlaz 30

Zapis Zapis (RECORD) složeni je tip podataka koji se sastoji od više istovrsnih ili različitih tipova podataka koji čine jednu log i čku cjelinu .

type naziv_recorda= record komponenta1 :tip komponente1; komponenta2:tip komponente2; deklaracija komponentaN:tip komponenteN; end;

Primjeri: type kompleksni= record realni: real; imaginarni: real; end; var a,b: kompleksni; 221

Informatika i računalstva - zbirka zadataka

var ucenik: record ime: string[40]; uspjeh: integer; prosjek: real; end;

Članovima zapisa (rekorda) pristupa se direktno putem identifikatora "." (točka). Točka operator povezuje ime varijable tipa zapis s članovima, komponentama zapisa.

Sintaksa: ime_varijable_tipa_zapis.ime komponente

U primjeru s kompleksnim brojevima realnom dijelu varijable a pristupamo s a.realni , a imaginarnom s a.imaginarni. Primjer 5: Napišite program koji će izračunati sumu dvaju kompleksnih brojeva. Dobiveni kompleksni broj ispišite kao uređeni par (realni dio, imaginarni dio).

var a,b,c:record re:real; im:real; end; begin writeln('Zadaj prvi broj'); readln(a.re,a.im) ; writeln('Zadaj prvi broj'); readln(b.re,b.im) ; c.re:=a.re+b.re; c.im : =a.im+b.im; wri teln ( , ( , , c . re : 6 : 2, , , , , c . im: 6 : 2, , ) , ) ; end. Primjer 6: Napišite program koji će od zadanih opravdanih i neopravdanih izostanaka za svakog učenika izračunati njegove ukupne izostanke, kao i koliko sati u prosjeku je izostao svaki učenik tog razreda. Također treba ispisati imena učenika s najviše izostanaka.

222

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Ovo je primjer kako se koristi niz čiji elementi su tipa zapis. var

i,max,n:integer; r: array[l .. 45] of record ime:string[15] ; o,n,u:word; end; pro:real; begin repeat writeln('Koliko ucenika'); readln(n) ; until (n>O); for i:=l to n do begin wri te ( , Ime: ' ) ; readln(r[i] . ime) ; repeat wri te ( , Opravdani: '); readln(r[i] . 0); until rei] .0>=0; repeat write('Neopravdadni: '); readln(r[i] .n) ; until r[i] .n>=O; r[i].u :=r[i] .o+r[i] .n; pro :=pro+r[i] . u; if maxO; writeln('Broj djelitelja:' ,b(n) :5); writeln; writeln(d(n» ; writeln; end.

228

');

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL ZADACI 12.87. Zadane su

sljedeće

definicije tipova i deklaracije varijabli:

type dani=(ponedjeljak,utorak,srijeda,cetvrtak,petak,subota, nedjelja) ; ocjene= 1 .. 5; var dan : dani; broj : ocjena;

Koje od dolje navedenih naredbi nisu ispravne; a) dan: = veljaca; b) dan: = 'utorak'; c) dan : = utorak; d) read(utorak); e) write(utorak); f) broj := -2; g) broj: = 30 div 6; 12.88.

I zračunajte

vrijednost izraza: a) ponedjeljak > srijeda; b) ord(srijeda); c) succ(petak) ; d) pred(petak);

12.89. Definirajte intervalni tip za: a) negativne cijele brojeve; b) cijele brojeve veće ili jednake 100 i manje ili jednake 200; c) prirodne brojeve veće ili jednake 200.

229

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.4.3 Operatori i izrazi 12.90. Zap išite u prog ramskim jezici ma Pascal

s lj ed eće

algebarske izraze:

-Ja - b

a) j = - -

3a la - bl

b)j = - -

ab

a +l b b-l

c) j = -2-

d) j = -

3a

b

e) j

= j +3- -

f) j

= ,) b 2 - 4ac

c

b a +c g) j = 3d

smx

h) j = -

x

smx - cosx smx

i) j = - .-12.91 . S lj edeće izraze napisane u programskom jeziku Pascal zapišite m ate m ati čki : a) f: =sqrt(abs(x-y)); b) f: =sqrt(sqr(x) +sqr(y)); c) f:=a/b +c/d; d) f:=sin(2* x); e) f :=sqr(x-y); 12.92. Koju će vrij ednost poprimiti varijabl a x u izrazu x = (4*(3-2)-2)/2? a) x = 1;

• b) x = 4; c) x = 6; 12.93. Koju će vrij ednost imati varijabla b nako n što se izraz b: = abs(-18)/sqrt(81) izvrši u Pascalu? 230

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL 12.94. Koju Pascalu?

će

vrijednost imati varijabla f nakon što se izraz f: = sqrt(sqr(3)+sqr(-4» izvrši u

12.95. Koju će vrijednost imati varijabla k nakon što se izraz k: = (sqrt(25) +sqr(-3» mod 5 izvrši u Pascalu? 12.96. Koju će vrijednost imati varijabla m nakon što se izraz m:= 13 mod 5+ 13 div 5 izvrši u Pascalu?

12.4.4 Ulaz i izlaz 12.97. Pretpostavimo da imamo

sljedeći

program:

var a b

integer; real;

c,d: char;

Vrijednosti varijabli su: a = -23, b = 3.5, c='M', d = 'J'. Što će se ispisati naredbom write (a,b: 7: 2, e: 4 ,d: 4) ; ?

12.98. Koje vrijednosti

će

imati varijabie a i b nakon

učitavanja

uiaznih podataka?

var a,b: integer; read(a,b);

Ulazni podaci su: 266 12.99. Koje vrijednosti

će

imati varijable a, b i e nakon

učitavanja

ulaznih podataka?

var a,b,c : integer; readln(a,b) ; read(c,d) ;

Ulazni podaci: 2661956 2710

231

Informatika i

računalstvo

- zbirka zadataka

12.100. Koje vrijednosti će biti pridružene varijablama a, b, C , d za zadani ulaz nakon slj edećeg programskog od sječka? Što će program ispisati?

begin var a,b: integer; e: ehar; d: real; readln(b,e,d,a) ; writeln( 'a=' ,a, 'b=' ,b, 'e=' ,e, 'd=' ,d); end. Ulaz: 567, 23, d, 34.5, 12.101 . Napišite prog ram koji će ga pretvoriti uradijane.

u čitati

kut u stupnjevima, minutama i sekundama, a zatim

12.102. U čitajte dva kompleksna broja i ispišite njihovu razliku i umnožak.

12.4.5 Kontrola toka programa Jednostruko uvjetno grananje 12.103. Zadajte pri rod ni broj. Ispišite je li zadani broj parni ili neparni . 12.104. Zadajte pri rod ni broj. Ispišite je li zadani broj djeljiv sa 2, 3 ili 5.

Višestruko uvjetno grananje Naredba IF ... THEN ... ELSE

12.105. Napišite program koji će za zadane stranice trokuta Heronove formul e u programskom jeziku Pascal.

232

i z rač un ati

površinu uz

po m oć

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL 12.106. Napišite program koji će za zadani broj

x izračunati vrijednost funkcije:

3X+5,X < 2

f(x)

2 x 2 + 3 x- 5, 2 ~ x ~ 12

=

{

x-10,x>12

12.107. Napišite program za rješavanje kvadratne jednadžbe.

Naredba CASE

12.108. Napišite program koji će pretvoriti stupnjeve u radijane i obratno, ovisno o izabranom selektoru. 12.109. NapiŠite program koji će unositi postotak riješenosti pismenog testa i ispisivati odgovarajuću .111 [:! Ir.

od ličan

vrlo dobar dobar dovoljan I neaovolJan

ocjenu: 1·!iBJ~III:1-"1:!II.}'"1U

100 - 90 89 - 74 73 - 60 59 - 41 .- - O 14u

12.110. NapiŠite program koji će ovisno o selektoru izračunati

+, -, *, / za dva kompleksna broja.

Programske petlje

Programska petlja FOR 12.111 . NapiŠite program koji će učitati n brojeva i ispisati najveći od njih. 12.112. Napišite program koji vrši računanje faktorijela za učitani prirodni broj manji od 12.

233

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.113. Zašto je u prijašnjem zadatku broj na ulazu ograničen na manji od 12? 12.114. Napišite program koji će izračunati i ispisati umnožak parnih prirodnih brojeva do učitanog

broja n.

12.115. Zadane su za n učenika ocjene iz matematike, hrvatskog jezika i informatike. Izračunajte prosjek iz matematike. Koliko učenika ima 5 iz hrvatskog jezika, a koliko ima manje od 4 iz informatike.

Programska petlja WHILE 12.116. Napišite program koji će ispisati najveći od n učitanih brojeva 12.117. Napišite program koji će izračunati zbroj pozitivnih brojeva. 12.118. Napišite program koji će ispisati koliko ima brojeva djeljivih sa 13 na odsječku

[100,500].

Programska petlja REPEAT ... UNTIL 12.119. Napišite program koji koliko neparnih.

će

za zadanih n cijelih brojeva ispisati koliko je parnih, a

12.120. Napišite program koji će ispisati koliko ima brojeva djeljivih sa 7 na odsječku

[200,500]. 12.121. Zadano je n brojeva. Ispišite: a) prosjek svih zadanih brojeva,

b) c) d) e)

234

koliko ima negativnih i neparnih brojeva, umnožak neparnih brojeva, koliko je brojeva u intervalu djeljivo s 3, koliko ima pozitivnih brojeva.

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL 12.4.6 Potprogrami

Vrste potprograma Procedure i funkcije

12.122. Napišite program koji će pomoću procedure ispisati zbroj brojeva djeljivih sa 13 sa U glavnom programu treba obaviti samo ulazno-izlazne operacije, a ostalo upotprogramu.

odsječka[200,400].

12.123. Napišite program koji će pomoću funkcije izračunavati tangens kuta zadanog u stupnjevima, minutama i sekundama. 12.124. Napišite program koji će pomoću funkcije za zadanu stranicu i dijagonalu pravokutnika izračunati drugu stranicu , opseg i površinu. U glavnom programu treba obaviti samo ulazno-izlazne operacije, a ostalo upotprogramu. 12.125. Napišite program koji će pomoću funkcije za zadana dva kompleksna broja ispisati njihov zbroj i umnožak. U glavnom programu treba obaviti samo ulazno-izlazne operacije, a ostalo upotprogramu. 12.126. Napišite program koji će pomoću funkcije izračunati i ispisati imaginarni dio umnoška dva kompieksna broja. U giavnom programu treba obaviti samo ulazno-izlazne operacije, a ostalo u potprogram u 12.127. Napišite program koji će pomoću procedure ispisati zbroj i umnožak znamenki učitanog prirodnog broja. U glavnom programu treba obaviti samo ulazno-izlazne operacije, a ostalo upotprogramu. 12.128. Napišite program pomoću procedure čiji će ulazni parametri biti vrijeme u sekundama. Procedura treba uneseno vrijeme pretvoriti u sate, minute i sekunde.

Rekurzivni potprogrami 12.129. Napišite rekurzivnu funkciju koja će računati umnožak prvih n neparnih prirodnih brojeva.

235

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.130. Napišite program pomoću funkcijskog potprograma koji će za zadani x izračunati vrijednost rekurzivno zadane funkcije (rekurzivna funkcija je ona kod koje se nova vrijednost definira na osnovu neke prethodne) . Ako je x > 12, onda je f(x) = f(x-5) +4, ako je x> 1 i x< = 12, onda je f(x) = f(x-3) +4, a ako je x< =1, onda je f(x) = -1. a) Koliku vrijednost će poprimiti funkcija za početni ulazni parametar 15? b) Koliko se puta funkcija poziva uz vrijednost iz točke a)?

12.4.7 Složeni tipovi podataka

Niz Jednodimenzionalni niz

12.131. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od najviše 100 brojeva, ispisati ga te ispisati aritmetičku sredinu njegovih brojeva. 12.132. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od n brojeva, ispisati ga te ispisati najmanji broj niza. 12.133. Napišite program koji prema manjem.

će učitati

niz brojeva, sortirati ga i ispisati sortiranog od

većeg

12.134. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od n brojeva, ispisati broj nula, zbroj pozitivnih i broj negativnih brojeva niza. 12.135. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od n brojeva, te ispisati broj parnih brojeva niza i broj neparnih brojeva niza. 12.136. Napišite program koji će učitati uspjeh n učenika, izračunati i ispisati prosječan uspjeh, te broj odličnih, vrlo dobrih, dobrih, dovoljnih i nedovoljnih učenika.

236

12 Programiranje - Programski jezik PASCAL Dvodimenzionalni niz

12.137. Napišite program koji će učitati matricu tipa (n,m)(n,m= !=

Napomena: obratite pozornost na razliku između operatora pridruživanja = i relacijskog operatora jednakosti = =

246

IL. ~' •• " .•

[il

Negacija Log ički I, konjukcija Logički ILI, disjunkcija

&&

!

II

12 Programiranje - Programski jezik Vrijednost

logičkih

operacija O - laž (;l

O O 1 1

~ O 1 O 1

e

1 - istina ~ O O O 1

ralll~

.~.

O 1 1 1

1 1 O O

12.5.4 Ulaz i izlaz Postoji nekoliko naredbi kojima se može ostvariti programskom jeziku C.

učitavanje,

odnosno ispis vrijednosti varijabli u

Upis jednog znaka ostvaruje se funkcijom getcharO; Sintaksa: int getchar( void ); Primjer:

void main() { char c; c

=

getchar();

Ako pri izvršenju gornjeg primjera pritisnemo tipku p i zatim Enter, vrijednost znakovne varijable e bit će p (c='p'). Ista vrijednost bit će pridružena varijabli e i ako upišemo proba . Za ispis jednog znaka upotrebljava se funkcija putcharO. Sintaksa: int putchar( int c ); Primjer:

void main() { char c;

c

=

getchar();

putchar(c);

247

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Unos jednog znaka

moguće

je obaviti i naredbom getch () .

Sintaksa: int getch( void );

Za razliku od funkcije getchar () funkcija getch () ne ne prikazuje se na monitoru.

čeka

da se pritisne tipka Enter.

Učitani

znak

Analogno, za ispis jednog znaka može se upotrijebiti i funkcija putch () . Sintaksa: int putch( int z ); Primjer:

void main() { char z; while (z != 13){ z=getch() ; putch(z) ;

To je primjer prikazivanja upisanih znakova na monitoru sve dok se ne pritisne tipka Enter (13 je ASCII kod za "carriage-return", odnosno "enter"). Za unos niza znakova upotrebljava se funkcija gets () . Sintaksa: char *gets(char *string);

Funkcijom gets() nije

moguće

unijeti znak za novi red '\n'.

Za ispis niza znakova na standardni izlaz - monitor upotrebljava se funkcija puts() . Sintaksa: int puts (const char *s); Primjer:

void main() { char s[80]; gets (s) ; puts ("Učitani niz znakova je:"); puts(s) ;

Ako pri pokretanju programa upišemo: Proba ispisa naredbom puts, nakon izvršenja gornjeg bloka naredbi na monitoru će biti ispisano: Učitani

niz znakova je: Proba ispisa naredbom puts

248

12 Programiranje - Programski jezik

e

Funkcijom puts() m og uće je ispisati i dio stringa, odnosno ispisati string tako da se ne ispisuje prvih nekoliko znakova stringa. Primjer:

void main() { char a []

"Proba" ;

puts (a+l) ;

Nakon pokretanja gornjeg programa ispis bi bio: roba

odnosno ne bi se ispisalo prvo slovo zadanog stringa. Primjer:

void main() { char a [ ]

"Proba" ;

puts(a+3) ;

Sada se ne bi ispisala prva tri znaka zadanog stringa, pa bi ispis bio: ba

Ipak, za ulaz i izlaz podataka u programskom jeziku e najčešće se upotrebljavaju funkcije za formatirani ulaz, odnosno formati rani izlaz. Naredba formatiranog ulaza funkcija je scanf() . Sintaksa: int scanf ("formati varijabli", lista varijabli);

Varijable iz liste varijabli međusobno se odvajaju zarezom , a prenose se putem adrese (pointera ili pokazivača), što znači da se ispred imena varijable mora nalaziti adresni operator &. Ako se unosi varijabla tipa string, varijabla koja je definirana kao niz znakova, nije potrebno upotrijebiti adresni operator, već je dovoljno samo navesti ime varijable. Format varijable sastoji se od znaka % i tipa formata. Najčešći

su formati :

~ %c %d %f %s %p

.- učitava

jedan znak učitava cijeli broj učitava realan broj učitava string , niz znakova učitava pokazivač

249

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Primjer:

void main() { int a; float b; ehar e, s[80]; seanf("%d,%f,%e, %s", &a,&b,&e, s);

Ako poslije pokretanja programa upišemo: 3, 4.5, d, proba varijable

će

imati

sljedeće

vrijednosti: b=4.5

a=3

c='d'

s= "proba"

Treba paziti da pri definiranju formata znak koji se nalazi izm eđu formata određuje i način upisa podataka pri pokretanju programa. Ako je format "%d,%f" to znač i da se unose dvije varijable, cjelobrojna i realna, i da pri upisu trebaju biti odvojene zarezom (npr. 4, 5.7). Ako je format "%d %f" onda pri upisu vrijednosti varijabli ne treba upotrijebiti zarez (npr. 4 5.7). Formatom varijable varijabli.

moguće

je odrediti i maksimalan broj znakova koji

će

biti pridružen pojedinoj

Primjer:

void main() { int a,b; ehar s[80]; seanf("%2d %d %3s", &a, &b,s);

Ako poslije pokretanja programa upišemo: 123456 unos varijable

će

imati

a=12

sljedeće

vrijednosti: b=3456

s="uno"

Format "%2d" određuje da je varijabla a najviše dvoznamenkasti broj, pa od ponuđenog 123456 uzima prve dvije znamenke, odnosno 12. Sljedeć i form at "%d" određuje da je varijabla b cjelobrojna pa se ostatak broja 3456 pridružuje varijabli b. Format "%3s" određuje da se string s sastoji najviše od triju znakova, tako da će od upisane r ij eči, unos, uzeti prva tri znaka. Pri formatu unosa dopuštenaje i upotreba znaka * koj i označava zanemarivanje, preskakanje određenog dijela unosa. Ako se navede "%*s", to znači da će se sljedeći niz znakova zanemariti ili pak ako se navede "%*d", bit će zanemaren sljedeći cijeli broj .

250

12 Programiranje - Programski jezik

e

Primjer:

void rnain() { int a,b; char

5[80];

float e; scanf("%2d %3d %*d %f %35", &a, &b,&c,s);

Ako poslije pokretanja programa upišemo: 1234576 895.3 matematika varijable će imati sljedeće vrijednosti: a=12

b=345

c=895.3 s="mat"

Analizirajmo sada zadani format. Varijabli a pridružuju se dvoznamenkasti cijeli broj, dakle 12, varijabli b troznamenkasti cijeli broj, odnosno 345. Nailazi se na format %*d koji određuje da preskočimo sljedeći cijeli broj (76) i nakon toga se varijabli c pridružuje realni broj 895.3, a string u s prva tri znaka, odnosno "mat". Ako poslije pokretanja programa pak upišemo: 123 76.3 matematika varijable će poprimiti sljedeće vrijednosti: a=12

c=0.3

b=3

s="mat"

Varijabla a uzme prva dva broja, a= 12, b bi trebala biti najviše troznamenkasti broj, no kako je preostao samo broj 3 do razmaka, b=3, sad se preskače sljedeći cijeli broj, tj. do decimalne točke, pa c=.3, odnosno 0.3. String poprima vrijednost po istom načelu kao i u prethodnom pokretanju. Funkcija je fOimatiianog ispisa printf ( ) . Sintaksa: printf ("tekst i/ili formati varijabli", lista varijabli); Najčešći

su formati: lil.lu.mc %c %d %f %u %ld %lf %h %s %p %% %n

.- ispisuje jedan znak ispisuje cijeli broj ispisuje realan broj ispisuje decimalni broj bez predznaka ispisuje cijeli broj tipa long int ispisuje decimalni broj tipa double ispisuje cijeli broj tipa short int ispisuje string , niz znakova ispisuje pokazivač ispisuje znak % označava broj znakova za ispis

251

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka Tom funkcijom

moguće

je ispisivati i samo

određene

poruke, premda je za to pogodnija i brža funkcija

puts() .

Primjer.

void main() { printf("Dobar dan");

Taj bi programčić ispisao poruku Dobar dan. Nakon ispisa kursor bi ostao u istom redu , novi unos ili ispis nastavio bi neposredno iza slova n (od dan). Ako želimo da nakon ispisa kursor prijeđe u novi red, onda funkcija treba izgledati: printf("Dobar dan \n");

12.5.5 Kontrola toka programa Naredbe za nadzor tijeka programa određuju redoslijed izvršavanja pojedinih naredbi ili blokova naredbi programa. Naredbe za nadzor tijeka programa možemo podijeliti u skupinu naredbi uvjetnih i višestrukih uvjetnih grananja programa (if, if - else if - else), skupinu naredbi za ponavljanje dijelova programa, programske petlje (for, while , do while), skupinu naredbi za ispitivanje niza stanja i jednostruko grananje programa (switch - case), naredba bezuvjetnog grananja programa (gota) . Sve naredbe u G-u završavaju oznakom kraja naredbe (;) . Skup naredbi koji čini jednu logičku i izvršnu cjelinu naziva se blok naredbi. Blok naredbi se označava: početak ({ ) i završetak ( }).

Jednostruka uvjetna grananja Naredba if može se pisati na dva načina.

if (uvjet) naredba;

if (uvjet){ blok naredbi; }

Zadani uvjet može biti logički ili aritmetički izraz. Ako je zadani uvjet logički izraz, naredba ili blok naredbi izvršava se ako je vrijednost logičkog izraza istina. Kad je uvjet aritmetički izraz, naredba ili blok naredbi se izvršava u slučaju kad je vrijednost aritmetičkog izraza različita od nule.

252

12 Programiranje - Programski jezik

e

Višestruka uvjetna grananja Za višestruka uvjetna grananja upotrebljavaju se dva dodatna oblika naredbe if. Prvi oblik if (uvjet1){ blok naredbi1; } else { blok naredbi2; } Drugi oblik: if(uvjet1 ){ blok naredbi1; } else if(uvjet2){ blok naredbi2; } else if(uvjet N-1){ blok naredbi N-1; } else { blok naredbi N; }

Uvjetni operatori

e

U programskom jeziku postoji uvjetni operator? koji može zamijeniti naredbu if. Sintaksa uvjetnog operatora je: uvjet? izraz1 : izraz2; Izraz1 i izraz2 su aritmetički izrazi ili funkcije. Ako je uvjet točan, cijeli izraz poprimit izraz1 a inače izraz2.

će

vrijednost

Primjer:

printf("%d",a> O ? a : -a); Gornja naredba ispisuje apsolutnu vrijednost varijable a. Ovo je

identično

kao da smo napisali:

if (a > O) printf ("%d",a); else printf ("%d",-a);

253

Informatika i računalstva - zbirka zadataka Primjer: Koje vrijednosti poprimaju varijable a, b,

C

nakon što se izvrši blok naredbi:

void main () {

int a

a

=

(a

= 1, b = 2, == ( c < 1

c

=

-4;

II ? b--

c++;

Rješenje: Prvo se ispita istinitost uvjeta. Budući da je istina da je c< 1, a poprima vrijednost b odnosno 2. Poslije toga b se smanji za jedan (b--) i iznosi 1. Naredba c+ + nikad se ne izvrši i costaje -4. Rezultat iznosi a = 2, b = 1, c = -4.

Primjer: Koje vrijednosti poprimaju varijable a, b i c nakon izvršenja sljedećeg programskog bloka: void main () {

int a = 5, b -5, c; c = ( a 0) { a += b++;

c+-- ;

280

12 Programiranje - Programski jezik

e

12.196. Koje vrijednosti poprimaju varijable a, b i e nakon izvršenog bloka naredbi: void main(){ int a = 6, b = 5, e = 4; if ( ! (a = e) > O ) { e = a++; b

=b

- a;

12.197. Koje vrijednosti poprimaju varijable a i b nakon izvršenog bloka naredbi: void main(){ int a = l,b =0; if( !b-a b = --a; else a = --b;

12.198. Koje vrijednosti poprimaju varijable a i b nakon izvršenog bloka naredbi: void main(){ int a = 5, b =1; if (a = b) b = 3; if(b!=!a){ b

=

7;

a = ++b;

12.199. Što će se ispisati nakon što se izvrši blok naredbi: void main (){ int a = 5, b =3 ; if (! (a < b) && (a%b -- 2)){ printf("%d,",a) ; printf("%d",b) ;

12.200. Napišite program koji će za zadani napon i otpor u strujnom krugu izračunati jakost struje.

281

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.201. Koje vrijednosti poprimaju naredbe a, b, e nakon što se izvrši blok naredbi: void main() { int a = 3, b, e; b=c=l; if (a == b+1 && b < 4) a=b; else if (a == 3 I I b == a) e = a; else b = a;

12.202. Što će se ispisati nakon što se izvrši blok naredbi: void main(){ int a = 5, b = 7; if(a=b) printf("%d %d",a,b); else b = 10; %d" ,a,b) ; printf("%d

12.203. Što će se ispisati nakon što se izvrši blok naredbi: void main() { int a, b, e; a = b = e = 5; if ( a < b ) printf("A"); else if ( b < e ) printf("B"); else if ( e O ) { printf("%d",z(x)) ; x /= 10;

int z (int b) { return b% 10;

12.237. Kolika je vrijednost varijabli a i b nakon izvršenja

s lj edećeg

bloka:

void main(){ int a = 5, b; b = f(a); }

int f(int a){ a= a+1; return a;

12.238. Zadan je polumjer r i izvodnica s stošca. Izračunajte v (visinu), O (oplošje) i V (obujam) stošca. Napišite program pomoću funkcija u programskom jeziku C. 12.239. Zadane su stranice trokuta a, b, c. funkcija u programskom jeziku C.

I zračunajte

opseg i površinu trokuta

pomoću

12.240. Zadana su dva kompleksna broja. I zračunajte njihov zbroj i umnožak. Napišite program korištenjem funkcija u programskom jeziku C. 12.241. Zadane su stranica i dijagonala pravokutnika. Izračunajte drugu stranicu, opseg i površinu pravokutnika. Napišite program pomoću funkcije. 12.242. Napišite rekurzivnu funkciju koja

će računati

sumu niza n realnih brojeva: 1

+ 1/2

+1/3+ ... +1/n. 12.243. Napišite rekurzivnu funkciju koja izračunava zbroj znamenka učitanog prirodnog broja. Nacrtaj stanje na stogu nakon svakog rekurzivnog koraka za zadani broj 543.

288

12 Programiranje - Programski jezik

e

12.244. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći blok naredbi:

void main(){ printf("%d ", f(3456));

int f(int (n)){ if (n==O) return 1; return n%10*f((int)n/10);

12.245. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći blok naredbi:

void main(){ printf("%d ", f(19));

int f(int (n)){ if ( n==1 ) return 1; return n + f(n-2);

12.246. Napišite rekurzivnu funkciju koja će za prirodne brojeve n i m izračunati n·m. 12.247. Napišite rekurzivnu formulu za izračunavanje binomnih koeficijenata.

12.5.7 Složeni tipovi podataka 12.248. Napišite program koji učitava elemente niza tipa int (n < = 1OO) . 12.249. Napišite program koji treba zbroj svih elemenata niza.

učitati

niz od n elemenata (n ::;100), ispisati ga te

naći

12.250. Odredi najmanji element niza. Naputak: Zamisao je da se prvi element niza proglasi trenutačnim minimumom. Zatim se prolazi kroz niz i svaki element niza se usporedi s trenutačnim minimumom. U slučaju da je element niza manji od minimuma, njega se proglašava trenutačnim minimumom. Tako će nakon prolaska kroz cijeli niz trenutačni minimum ustvari biti najmanji element niza.

12.251. Napišite program koji će učitati niz od n < 1OO podataka tipa int i ispisati ga sortiranog silazno (od najvećeg elementa polja do najmanjeg).

289

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.252. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od najviše 100 brojeva, ispisati ga te ispisati zbroj i umnožak svih njegovih brojeva. 12.253. Napišite program koji će učitati jednodimenzionalni niz od najviše 100 brojeva, ispisati ga te ispisati aritmetičku sredinu njegovih brojeva. 12.254. Kolika je vrijednost varijable s nakon što se izvrši

sljedeći

program:

void main(){ int a[10] = {10,-S,13,7,15,-20,21,35,26,2}; int i, n = 10, s = O; for ( i = O ; i < n ; i++ ) if(! (a[i]%5» s += a[i] ; }

12.255. Koje vrijednosti imaju elementi niza nakon što se izvrši sljedeći program: void main() { int a[5] = {10,-5,13,7,-15}; int i, n = 5; for ( i = O ; i < n ; i++ ) if( a[i] < O ) a[i] += -a[i];

12.256. Zadani string "C U SKOLI" ispišite malim slovima. 12.257. Odredi duljinu zadanog stringa. 12.258. Zadani string ispišite malim slovima. 12.259. Napišite program koji A (ili a).

će

prebrojiti koliko puta se u

učitanom

stringu pojavilo slovo

12.260. Napišite program koji će prebrojiti koliko riječi ima učitani string. 12.261. Što će se ispisati nakon izvršenja sljedećeg bloka naredbi: #include void main(){ char s [] = "PROGRAMIRANJE", sl [80] ; strcpy(sl,s) ; printf("%s",sl) ;

290

12 Programiranje - Programski jezik

e

12.262. Što će se ispisati? #include void main(){ char s[] = "C U skoli", sl[80]; strncpy(sl,s,12); printf("%s",sl) ;

12.263. Što će se ispisati? #include void main() { char s[] = "C U skoli", sl[80]; strncpy(sl,s,5) ; sl[5] = '\0'; printf("%s",sl) ;

'- -

12.264. Napišite program koji će učitani string ispisati u obliku pravokutnog trokuta. Npr. ako je učitani string S="PET", ispis bi trebao biti: p PE PET 12.265, Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći blok naredbi:

#include void main(){ char s [] = "Informatika", sl [] = "Racunalstvo"; printf("%d %d %d",strlen(s) ,strlen(sl) , strlen(s)-strlen(sl»;

12.266. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći blok naredbi: #include void main(){ char s[] = "34000 Pozega"; printf("%s ",strupr(s»;

291

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka 12.267. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći blok naredbi: #include void main(){ char s [] = "MATEMATIKA: 5"; printf("%s ",strlwr(s»;

12.268. Napišite program koji će učitanu rečenicu ispisati sdesna nalijevo. 12.269. Napišite program koji

će

za zadanu

riječ

provjeriti da li je palindrom.

12.270. Napišite program koji će prebrojiti I ispisati koliko puta se u učitanom stringu pojavilo slovo a. 12.271. Napišite program koji će učitati matricu cijelih brojeva s 5 redaka i 3 stupca te je ispišite po recima. 12.272. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći program: void main() { int n = 4; int a[4] [4] = {{1,2,0,3},{4,-2,5},{1,-1,1,1},{1,2,5}}; printf ("%d" ,a [O] [1] +a [3] [2]) ;

12.273. Što će se ispisati nakon što se izvrši s lj edeći program: void main(){ int n=4; int a[4] [4] = {{1,2,0,3},{4,-2,5},{1,-1,1,1},{1,2,5}}; printf("%d",a[2] [l]*a[l] [2]);

12.274. Što će se ispisati nakon što se izvrši sljedeći program: void main(){ int i, n = 4, s = O; int a[4] [4] = {{1,2,0,3},{4,-2,5},{1,-1,1,1},{1,2,5}}; for ( i = O ; i < n ; i++ ) s += a [ i] [i] ; printf("%d",s) ;

292

12 Programiranje - Programski jezik

e

12.275. Napišite program koji će učitati matricu tipa (n,m)(n,m = !=

veće veće

&&

logički

!

logički

II

logički

..

-

=

+= -= *= /= %=

.

!~

•

.

,-

.

-

abs acos asin atan cos exp log log10 pow rand randomize sin sqrt tan

apsolutna vrijednost broja arkus kosinus argumenta arkus sinus argumenta arku s tangens argumenta kosinus argumenta eksponent argumenta prirodni logaritam argumenta logaritam baze10 argumenta potenciranje xY slučajni broj inicijalizacija slučajnih brojeva sinus argumenta kvadratni korijen argumenta tangens argumenta

ili jednako

različito

I ~I"

Ih'lF:l, :.T,.l:l IToI: OI

I, konjunkcija NE, negacija ILI, disjunkcija

!I~Lt.:l:Wll

jednostavno dodjeljivanje dodijeli zbroj dodijeli razliku dodijeli umnožak dodijeli kvocijent dodijeli ostatak pri cjelobrojnom dijeljenju

strcat strchr strcmp strcpy str!en strncat strncpy strrev strset strstr strrch r

-I[mnl~·

!Hlll[-

spaja dva stringa traži prvu pojavu zadanog znaka u stringu uspoređuje dva stringa kopiranje jedan string u drugi očitava dužinu stringa spaja prvih n znakova jednog stringa u drugi string kopira prvih n znakova stringa u drugi string okreće string (ovi-> ivo) sve znakove stringa zamjenjuje željnim znakom traži u zadanom stringu prvu pojavu nekoga stringa traži zadnju pojavu zadanog znaka u stringu

319

Informatika i računalstvo - zbirka zadataka -

pretvara string u realni broj pretvara string u cijeli broj vraća najmanji cijeli broj veći od argumenta pretvara realan broj u string vraća najveći cijeli broj manji od argumenta pretvara cijeli broj u string velika slova pretvara u mala pretvara string u realni broj dvostruke preciznosti mala slova pretvara u velika

atof atoi eeil fevt floor itoa strlwr strtod strupr

...

Ih.., F.TiTi F.1TO liT,

~~.

·~Ufl!llm

-IDI

.

ealloe

alocira blok memorije (alocirani blok memorije je inicijaliziran nulama)

free malloe

delocira (osobađa) blok memorije alocira blok memorije (alocirani blok memorije je ne inicijaliziran) kopira blok memorije s jedne adrese na drugu (ako se blokovi preklapaju, kopiranje neće biti ispravno obavljeno) uspoređuje blokove memorije kopira blok memorije (radi i kad se blokovi preklapaju) realocira blok memorije (novolocirani dio bloka memorije je ne inicijaliziran)

memepy

mem cm p memmove

realloe

IOIml fclose feof ferror fgete fgets fopen fprintf fpute fputs fread fseanf fseek ftell fwrite

11!lI:1!!I1' rl1T:Ti11

zatvaranje datoteke detekcija kraja datoteke detekcija l/O pogreške čitanje jednog znaka iz datoteke čitanje stringa iz datoteke pristup datoteci formatirani upis podataka u datoteku upis jednog znaka u datoteku upis stringa u datoteku čitanje podataka iz datoteke formatirani učitavanje podataka iz datoteke izravan pristup podatku u datoteci vraća trenutačnu poziciju u datoteci upis bloka podataka u datoteku

lF.IiI::J I.1"liTM, .1ll7trenutačnoga

mijenjanje

očitavanje trenutačnoga

mkdir

kreiranje novog direktorija briše datoteku brisanje direktorija

remove rmdir

L·~iJ.lfJF.1

geteh getehar

putehar puts

320

. ~ rim!] I ij:1[e =

Veće

..

.

,-

+

Zbrajanje

-

Oduzimanje

.

,-

Jednakost

, ,

Množenje

=

Pridruživanje

+=

Povećanje

%

Ostatak cjelobrojnog dijeljenja

Negacija

&&

Logički

II

Logički

i (AND) ili (OR)

l3I

I Povećanje varijable za 1 IUmanjenje varijable za 1 ']ill'-

2

Cjelobrojno i realno dijeljenje

!

.. . . . . .

++ --

ili jednako

/

" -

•

++

~i

*

"

neće

Izvršava naredbu sve dok je uvjet istinit (naredba će se uvijek izvršiti bar jednom jer se uvjet provjerava na kraju petlje)

n aredba ; while (uvjet)

.

brojača

Izvršava naredbu sve dok je uvjet istinit (naredba se izvršiti niti jednom ako je uvjet na početku lažan)

while (uvjet) naredba ;

-, ,

se izvršava

sadržaja varijable

-=

Umanjenje sadržaja varijable

*=

Množenje sadržaja varijable

/=

Dijeljenje sadržaja varijable

%=

Ostatak dijeljenja sadržaja varijable

3 4 5 6 7

8

* /

+

96

-

< > =

!=

&& II = +=

*= /= %=

325

Informatika i racunal tvo

zbirka adataka

TIPKOVNIČKI PREČACI Za brzo pisanje korisni su prečaci na tipkovnici. Ovdje su prikazani samo oni koji vrijede u hrvatskoj verziji Officea. Legenda + oznaka za istovremeno pritiskanje dviju ili više tipki razdvaja tipke koje je potrebno pritisnuti jednu za drugom

1. Windows XP 1.1. Standardni prečaci

Imm

l~

Q

Otvaranje izbornika s desne strane ili otvaranje podizbornika.

>

94

1\

1\

63

?

?

95

125 }

}

>

x

6

185 q

~I

217 O

j

O

186

~

U

218 (j

r

219 O

155

)

t

187 »

;J

156

s

t

188 L

,!J

220 O

157 t'

t.

.. 189

Z

221 Y

190

l'

z

222

191

z

126

- -

158 ž

x

127

D

159 t.

č

o

-

177 ±

lJ

I

y

l

,.

= =

61

il

173

116

28

171

Z

T

26

čl

t

T

25

r

236

84

24

~

I~

4

23

234

204 E

4

22

.II.

Č

52

21

202 ~

I

(

148 ..

20

170 $

e e

113 q 115 s

6

235

Q

S

~

.,

'Ii'

81

3

201

E

169 ©

203 E

1

3

e

ž

1

51

l

I I

« ., 172

49

Q

fi

~

104 h

P

rl

š

H

P

a