Arapski jezik. 1 razred srednje škole [PDF]

Federacija Bosne i Hercegovine Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Izdavačka kuća Ljiljan, Sarajevo, 1997

134 67 28MB

Croatian-Arabic Pages [159]

Report DMCA / Copyright

DOWNLOAD PDF FILE

Arapski jezik. 1 razred srednje škole [PDF]

Author / Uploaded
Begović A.

Commentary
814988

0 0 0
Gefällt Ihnen dieses papier und der download? Sie können Ihre eigene PDF-Datei in wenigen Minuten kostenlos online veröffentlichen! Anmelden

Datei wird geladen, bitte warten...

Zitiervorschau

Adila BEGOVIĆ

~yW\ U"'J\.\.QJJ

JJ~\ ~~d'"

ADILA BEGOVIĆ

ARAPSKI JEZIK

I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACijA BOSNE I HERCEGOVINE

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA

IZDAVAČKA KUĆA "LJILJAN", SARAJEVO

Sarajevo, 1997.

PREDGOVOR

Potreba za udžbenikom savremenog arapskog jezika za srednje · kole pod stakla je Ministarstvo za obrazovanje Republike Bosne i Hercegovine da ras piše konkurs za izradu takvih udžbenika. U Prvoj klas ičnoj gimnaziji u Sarajevu još od davne 1954/55. šk.g. u progra mu je arapski i turski jezik. Cilj je bio da se osposobi jedan kadar mJadih ori jentalista. To nastojanje podsticaJa je Katedra za orijentalne jezike otvorena šk.g. 1950/5 l. Međutim , što se tiče arapskog jezika udžbenika nije bilo sem gramatike autora dr. Sikirića i koautora štampane 1936. god. Kako sam svoj radni vijek provela u Prvoj gimnaziji i predavala historiju, arapski i turski jezik, pokušala sam da na osnovu svojih bilježaka te dostupnih mi sličnih udžbenika i dugogodišnjeg rada i iskustva sa u čenicima napišem za potrebe srednjih škola udžbenike arapskog jezika. Pred sobom sam imala meni dobro poznat uzrast učenika kojima su namijenjeni ovi udžbenici. Nastojala sam da dadem i koncepciju gramatičko-sintaksičkog gradiva i vježbi koje će zainteresirati i motivirati učenika da krene i sam u sistematsko izučavanje ovog zaista lijepog svjetskog i vjerskog jezika i njegove prebogate leksičke i lite rarne građe. Udžbenik za sva četiri razreda radila sam prema Nastavnom planu i progra mu koji je sačinjen u Pedagoškom zavodu Republike BiH. I pored ozbiljne manjkavosti datih programa trudila sam se da udžbenici dobiju kvalitet sav remenog jezika, ali i da sačuvaj u maksimalni fundus klasičnog arapskog jezika bez koga ne bi bilo moguće ni ući u specifičnosti ovog jezika. Dati tekstovi su obogaćeni arapskim poslovicama, kur'anskim citatima kao i savremenim lite rarnim odlomcima. To će, nadam se, omogućiti učeniku da uoči razliku između savremenog i klasičnog jezika te da sa mnogo više interesa prati vlastiti razvoj i svoj uspjeh. Pri radu sam se koristila gramatikama nekih arapskih autora. Gramatiku au lora Caspari-Muller (na njemačkom jeziku) koristili su autori udžbenika izdatih kod nas (Kadić i Bulić te dr. Sikirić) ja sam se koristila i njihovim udžbenicima i pomenutom gramatikom. Voljela bih da nastavnici kojima su i namijenjeni ovi udžbenici svojim ra dom ispune sve po njima uočene propuste i da učenicima učenje ovog jezika 5

ARAPSKI JEZIK l

olakšaju i uljepšaju. Da ih navode na prihvatanje potrebe učenja stranog jezika jer to je putovanje kroz nepoznate predjele ljudskog duha, a učenjem arapskog jezika ti predjeli su neizmjerno široki! Sretna sam što sam mogla iskoristiti ovu šansu da iza mene ostane mali trag mog zanimanja koje sam jako voljela i krajnje korektno obavljala. Ostaje mi da se nadam i od svega srca želim da ovi udžbenici posluže pored nastavnika i učenika i svima onima koji imaju interes za učenjem arapskog je zika te da u tom pravcu postignu uspjeh. U Sarajevu, septembra 1996 god. ADILA (R) BEGOVIĆ-CHABBOUH

6

~)1~)\J.llr.

UVOD

Arapski jezik koji izučavamo je jedan od rijetkih živih jezika iz semitske porodice. Najveći broj jezika iz ove porodice niko više ne koristi u svom izražavanju zato što su to stari, veoma stari jezici drevnih izumrlih civilizacija. A kao što je svaka živa materija podložna rastu, razvoju i konačno propadanju, tako je i jezik; rađao se i razvijao sa svojom zajednicom i sa njome nestajao. Ti narodi, koji su pripadali veoma razvijenim civilizacijama, ostavili su iza sebe mnoge znanosti bez kojih bi ova naša civilizacija bila siromašna. Svi jezici koji pripadaju jednoj porodici imaju među sobom i sličnosti i raz lika. Tako i arapski jezik irna određenih veza sa ostalim samitskim jezicima. Radi lakše orijentacije unutar te velike semitske porodice jezika svrstat ćemo ih po grupama: Prvu grupu čine jezici: moabski, fenički i starohebrejski. Prva dva od naved enih su izumrli, a starohebrejski jezik je u neku ruku kuriozitet. On je, naime, također počeo odumirati. Znali su ga i služili se njime samo vrlo obrazovani ra bini (svećenici) u molitvi. Nastankom države Izrael on je uveden kao službeni jezik te države i bilo je naređeno njegovo učenje. Ta grupa spada u sjeveroza padnu skupinu. Drugu grupu čine sve mrtvi jezici, kao akadski, asirski i babilonski. To je tzv. sjeveroistočna skupina. Konačno,

naš predmet izučavanja, arapski jezik, spada u zajednicu sa malteškim jezikom koji se služi latiničnim pismom. To je tzv. sjeverna podgru pa. Južna podgrupa su također mrtvi jezici sa juga Arabij skog poluostrva, zatim je tu i etiopski sa Eritrejom i dijalekti arapskog jezika južne Arabije. Arapski jezik (al-lugatu-1-fusha) je u upotrebi na veoma širokom području od Iraka, Sirije, Libana, Jordana, Kuvajta, Omana, Hadramauta, Jemena, Saudi Arabije, Adena, Egipta, Libije, Tunisa, Alžira, Maroka, Mauritanije, Sudana, dijela Izraela, Bahrejna, dijelova Somalije i Etiopije na mnogim otocima uz obale ovih država, na istočnoj obali Afrike do Zanzibara, u dijelovima Ame rike, u bivšem Sovjetskom savezu, njegovom azijskom dijelu, u Iranu, Afga nistanu, Turskoj, dijelovima Indije, Pakistanu i Bangladešu, Indonezijil, svuda l Klasični arapski jezik koristi se, ako tako mogu roispovijesti u tim zemljama.

reći,

kao "drugi jezik"

među

stanovništvom islamske vje

9

ARAPSKI JEZIK I

gdje je prihvaćena arapska kultura. Zovemo ga klasični jer je drugačiji od dija lekta (ma koje oblasti) a razumljiv svakom iole obrazovnom, pismenom čovjeku. On je prije svega jezik uzvišenog K ur' ana, jezik nauke, historije i književnosti. On će u svom razvoju imati svoj "zlatni period" od pojave islama, tj. od VIT. st. n.e. do XVID. st. n.e kad počinje period modernog jezika. Prvi pisani spomenik na klasičnom jeziku je tzv. Namarski natpis iz 328.g. pa se od tada do pojava islama taj period zove predislamski (al-džahiliyyatu). Njega karakteriziraju zbirke pjesama poznate pod imenom al-muallakatu (izvješene). Te su zbirke nastale kao rezultat izuzetno bogate književnosti (naročito poezije) koja je u tom periodu predstavljala vrhunac stvaralaštva. Rečene i napisane klasičnim jezikom, a odabirane po vrlo strogim kritirijima, vješane su na zidove Kabe u Mekki i tu bi ostajale cijelu godinu do narednog sabora i pojave nekih drugih pjesnika koji su se željeli predstaviti. Poezija je uvijek bila cijenjena među Arapima- ali prema ocjeni mnogih stručnjaka, jezik džahiliyyata i njegove poezije nije nikad dostignut. Sasvim je jasno da će i pismenost naglo porasti sa pojavom islama, pa sa mim tim, i razvoj nauke u svim njenim segmentima. Islam propovijeda i traži od muslimana da uče, da traže nauku i da je šire i prenose ma gdje bili. U Kur'ani- kerimu ima takvih zahtjeva na više mjesta. Kad se to zna, onda post aje jasno kako je zlatni period arapske kulture rezultirao tako bogatim naučnim dostignućima a naročito prirodnih nauka. Naime, evropski srednji vijek poznat je među evropskim historičarima kao period mračnjaštva. U tadašnjoj evrops koj kulturi priznata je samo teologija (filozofija je njena sluškinja) a među Arapima, u to doba živi i radi mnoštvo matematičara, fizičara, hemičara, biolo ga, zoologa, geografa, astronoma, astrologa i, naravno, historičara, književnika, pjesnika i pisaca uopće. Islam kao religija, koja je uvijek bila otvorena prema onome što je među lju dima dobro i korisno, dozvoljava širenje i drugačijih mišljenja i vjerovanja ukoliko nisu uperena protiv njega samog i njegovih shvatanja i postulata. Otu da već od VIT. st. n.e. nailazimo na mnoge prijevode antičkog stvaralaštva. Naslijedivši stare civilizacije na obalama Eufrata i Tigrisa te one uz Nil i one na istočnoj strani Mediterana, arapski su naučnici asimilirali glavne crte grčko-rimske kulture. Njihova posrednička uloga između Bliskog Istoka i Ev rope dovest će do širenja nauke i u Evropi i do određenog napretka koji će pre

lO

UVOD

thoditi pojavi renesanse. Torne čisto evropskom napretku nije doprinio ni jedan narod više od Arapa. Evropa je došla u kontakt sa arapskom civilizacijom i kulturom za vrijeme krstaških ratova. Papa Urban II. pozvao je krstaše da krenu na istok radi oslo bađanja Hristova groba od "pogana" još s početka XI. st. n.e. Pravi razlog bio je bogatstvo Istoka, ali i veliko znanje koje se steklo na tim prostorima. Papska kurija i evropski vladari (naročito Francuzi, Englezi i dr.) organizirat će još sedam krstaških vojni i u silovitom naletu, ubijajući i paleći sve pred sobom, počet će stvarati mini države krstaša. Pošto je uspjeh bio prilično labav i nezna tan, crkva će organizirati čak i tzv. dječiji krstaški rat. Glavnu vojsku u tim ra tovima činili su svećenici Katolici, Teutonci, Jovanovci i mnogi dr. Arapska država i kultura neće iza toga nestati, naprotiv, bit će to velika državna zajedni ca čiji će napredak zaustaviti tek invazija francusko-engleskog imperijalizma. Paralelno sa klasičnim jezikom razvijao se stoljećima tzv. obični -jednosta , :.t. ~ van jezik ~WI ~~ (al-lugatu-1-arnmiyyetu) koji je doveo do niza dijalekata (arabijski, sirijski, irački, palestinski, egipatski, rnagrebski (Tunis, Alžir, Maro ko). Svi se dijalekti između sebe razlikuju, ne samo po izgovoru nekih glasova. (u Egiptu je e =g, ~ = ~ i sl., a u Libanu irna čak i jedan glas koji zvuči kao naše ž, u sjevernoafričkom (Magrebu) irna i po dva pa i više konsonanata bez vokala i sl.). ""o

' "'

"'

Mnogo je pokušaja u najnovije doba za stvaranje tzv. ~}1 WJ\ srednjeg jezika, koji bi olakšao sporazumijevanje, a s druge strane, doveo do ponovnog zbližavanja svih koji govore arapski jezik -jer ih dijalekti sve više udaljavaju jedne od drugih. Bez obzira na to tzv. klasični jezik je prije svega jezik Kur' ani-kerima, za tim su tu djela svih naučnih dostignuća u arapskom jeziku- i samo da se zna da je od IX.-XII. st. n.e. na arapskom klasičnom jeziku napisano naučnih djela uključujući i teologiju islama- više nego na ma kome drugom jeziku na svije tu! Možda je tzv. "moderni arapski jezik" stilski razumljiviji, možda je u upo trebi manje sinonima (istoznačnica) - čime arapski jezik obiluje. Činjenica je da savremena antiarapska politika teži da podvoji narode koji govore arapski jezik uvodeći u njihov govor svoje izraze (tuđice) i tako sve više razbija taj nekad jedinstven i moćan korpus onih koji su prihvatili islam i arapski jezik. ll

ARAPSKI JEZIK I

Lingvistika (nauka o jeziku) spada u starija naučna dostignuća među Arapima. Gramatika, koju je sačinio Sibawayh - poznata pod imenom '-:-'\.:..WI 0;;_ IZGOVOR

ARAPSKOG PISMA ILI dCj1'0J';_ NAKRAJU U SREDINI NAPOČETKL

NAPOMENA

SAMO

a- kratko

~

L

l

~

l

l

u- kratko

l

L

t

'l

'l

i- kratko

>

~

l

)

'--

-:

-!

y

..:.-

~

.:;

0

..;__

"

...)

đ(g)

L"

_"...

-":"

h

e: e:

-""'

.>

-""'

.>

...L

...L

.)

.)

.i

.i

~

~

..T

..T

j

j

j-

j-

j

j

-

--'

A (bušra) - radosna vijest

~~ (al-fata) - momak, mladić

J~ (ila) - ka, k

~(ala)- na

Ako se ovakav završetak veže za neki sufiks, npr. nant t> se ispušta, i umjesto njega piše se elif, npr.: o J

.. o

ličnu

zamjenicu konso

'

~'r-!

-vaša radosna vijest 'oi~ ' ' - njegov pravi put

~~)'~ - tvoje sjećanje

Napomena: Ako na riječ treba staviti konsonant t> (y) da označi dužinu vo kala a, a prije toga već imamo jedno LS koje je na toj riječi u jednini bilo korje niti konsonant, tada se ovo t> piše elifom l npr.: ~-

'

~J\j

,- ::;

(zavijetun) - ugao, kut

~1)j (zavaja) - uglovi, kutovi

26

...

~~

(hadijjetun)- dar, poklon

~~~ (hadaja) - darovi , pokloni

FONETIKA

2. Ovakav znak, kojim se obilježava dugi vokal- a-, zove se ~~~~ 0.1"'::1[ kratki elif. Kad su konsonanti LS J l upotrijebljeni za oznaku dugih vokala, nad njih se nikad ne stavlja znak za zatvoren slog tj. znak da kon sonant nema vokala tj. su kun ..:.. Ima nekoliko riječi u arapskom jeziku u kojima se dug vokal ničim ne označava. Te riječi se smatraju izuzecima u ortografskom smislu, ali se pri iz govoru vodi računa o dužini vokala. Npr.: J _,. o

1:.U, (haza) - ovaj

~

(salasatun) - tri

:rWI t_} (fi-l-rnai) - u vodi

~~t_} (fi-l-ajni) - u oku, na izvoru

3. Ako riječ počinje jednim od sunčevih slova a prije nje se nalazi riječ sa kojom je ona vezana, onda se od određenog člana ne čuje ni elif ni lam, nego se sunčevo slovo udvostručuje i na njega stavlja znak udvostručavanja, npr.:

_/.Ul~~ (fawka-d-dari) - iznad kuće

.:lS"ll~ (bi-z-zakai) - bistrinom, oštroumnošću

~~ ~ (tahta-s-salđi) - pod snijegom

r')l ~ (fi-n-newmi) - u snu

Potpuno se izgovara određeni član samo u slučajevima kad se nalazi na ne koj riječi koja počinje jednim od mjesečevih slova a tom riječju počinje misao tj. rečenica ili stoji sama npr.:

~WI (al-babu) određena, poznata vrata

~~ (al-kamaru) - mjesec

Jo ...

o...

_;::>JI (al-hajru) -dobro (i kao imenica)

~_;Wf (al-đarijatu) - susjeda

j..:Jf

(al-fahru) - ponos

~~ (al-hamdu) - zahvalnost

Ako određeni član dođe na neku riječ koja u korijenu (na početku) ima sas tavljena hemze J-o_,ll o~, onda se zbog dva konsonanta bez vokala, koji su u o

38

,. o

J,o ,

FO

ETIKA

toj situaciji jedan do drugoga, stavlja vokal - i - na konzonant J lam od određenog člana, npr.: ::f.)'1 - određen, poznat sin

~:'1 - određeno ime

koja je određena, dođe neka riječ koja ima na sebi ne određeni član (tanwinun) tada se, da bi se izbjegla dva konsonanta bez vokala, toj neodređenoj riječi doda vokal - i -, na tenwin, pa se čuj e, ali ne piše taj 0, npr.: Ako prije

riječi

. ~~ :;.1 ( 0) ~ (alij uni-bnu-1-maliki) -Ali je sin vladara .

.

~ . ~~ ( 0) .~~

Uewmeizini-1-hak.ku)- tada istina ...

Ako ispred određene riječi dođe prijedlog J (li-za) ili čestica J (le) koja služi za pojačanje i nema neki poseban smisao, tada se elif od određenog člana i ne piše. Npr.:

J) (li-r-ređuli) - čovjek

~ (la-1-hak.ku) - uistinu, zaista

Ako prije npr.:

određene riječi

stoji dugi vokal, on se samo u izgovoru

skraćuje ,

~~~L. (ma-l- 'ilmu) - Šta je nauka?

.jt'~ . .-J\ ~ (fi-1-ardi) -na zemlji

~~J~ (zu-l- 'ilrni) - učen

Akcenat (an-nabratu ~;Ji ) U arapskomjeziku postoji pravilo po kome nikad zadnji slog nije naglašen. Od zadnjeg sloga ka početku riječi akcenat se nalazi uvijek na prvom zatvore nom slogu, npr.:

J ti (kala) - on je rekao ..

J

~~

0 _,bl".;-

(hajjatuna) - krojači

~ (madždun) - slava

~ ~ (mukatabatun)- dopisivanje

39

ARAPSKI JEZIK I

Ako u riječi nema zatvorenog sloga, onda se akcenat nalazi na prvom slogu ako riječ nema više od tri konsonanta, a ako riječ ima više od tri konsonanta, onda na drugom slogu. Npr.: ~ (kataba) - on je pisao """"'""

d..).1

(talabatun) - studenti

Brojke Za razliku od slova arapske se brojke i čitaju i pišu slijeva nadesno. Prema nekim podacima Arapi su brojke usvojili iz sanskrita - iz Indije, dodali im nulu i tako ustrojili dekadni sistem. Evropljani su te brojke preuzeli od Arapa i naz vali ih "arapskim" kako ih i mi nazivamo. Evropljani su ih malo modificirali pa se zato razlikuju od svih koje ćemo vam naznačiti:

r rt

v

o i

A'\,.

l 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (nula) O

13 18 27 39 51 91 100 1000 1984 2876. 98 Svoje brojke Arapi su počeli označavati pojedinim konsonantima sakuplje nim u jedan sastav i tako uveli tzv. abdžat sistem u kojem svaki harf ima svoju numeričku vrijednost. Sama po sebi skupina nema drugog (gramatičkog) značenja, ali se često (i danas) koristi da iz npr. nekog stiha u kome su zastup ljeni dati konsonanti saznamo kad je neki objekat podignut ili koliko je koštao ili kad je darovalac rođen ili umro itd. Evo najprije te skupine konsonanta:

~ ::GJ ~) ~ A evo njihove

numeričke

:;x ~ j~ ·~;

vrijednosti: ~e.)

J>

J

_)eJ,

u-c_J'-""J

20 30 40 50 60 70 80 90 100

40

FONETIKA

_)

..;

0

w

t

~

Uo

.1

t

200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Velika je bila vještina sročiti neku sentencu, stih, akrostih, zahvalnicu i slično koristeći se vrijednošću pojedinog harfa, da bi onaj koji čita znao iz toga natpisa kad je npr. objekat podignut, kad je npr. neko rođen ili umro, koliko je objekat koštao, koliko ga je ljudi gradilo i sl. Takvi se natpisi nalaze i u našoj Republici na historijskim objektima na više mjesta a ima ih a u islamskom svijetu mnogo.

41

MORFOLOGIJA

MORFOLOGUA

Dio gramatike koji se bavi proučavanjem oblika riječi, promjenom riječi i nastavcima koje ta promjena izaziva zove se u arapskom jeziku ~~~ ~ . Riječ

u arapskom jeziku može biti sastavljena od jednog do šest slova. Više od šest slova u korijenu riječi nema ni jedna arapska riječ! Od po jednog slova obično su uzvici i po neki prijedlog, od po dva slova su obično čestice i neke zamjenice, dok po tri slova u korijenu imaju glagoli i to u 3. licu jednine muškog roda u vremenu koje je prošlo gdje je i najći ~ tiji oblik glagola. Uslov je da u korijenu tada nema jednog od konsonanata .s J l koje arapski grama tičari nazivaju bolesna slova JJi:._;;;. zbog njihove česte, lahke i nužne trans formacije (promjene) i zbog mogućnosti njihove upotrebe (i kao konsonant i kao vokal - vidi u uvodnom dijelu pisanja dugih vokala!). Zatim su od po tri slova u korijenu mnoga imena, dok neki pridjevi i imenice imaju u korijenu i po više od tri konsonanta. Npr.: ~ - on je napisao

t-' -zatim

.

~-pero

~ -rijeka

j- i, pa, te ~

!

'

.

J'> - one (zamj. ž.r. mn.)

J~-žedan

~G -trgovac

~~-dunja

"

•

.... o

""

•

._;~-stanca

Specifičnost

arapske morfologije jeste njena fleksija, njena deklinacija i konjugacija, ali i njena nepromnjenljivost izražena preko sv ih morfoloških promjena. Sve promnjenljive vrste riječi izvode se, uglavnom, iz 3 korjenita suglasnika koji se izražavaju skupinom J. . . . . _; (faun, anjun, lam un) a vokalizi raju se kao što smisao zahtijeva. Ova se skup:na dade proširivati pa tako ima mo mnoštvo oblika sa uvijek novim značenjem. Skupina ovih konsonanata zove se Ji):,Ji (al-mizanu) vaga, paradigma prema kojoj se mjesto te skupine uzima sam korijen riječi, npr.:

JJ (faala)

~ (kataba) kao ...

,

~

-

.;

(kutiba) kao

~

~

-

~ (maktabun) kao

(fuila)

JX

(mafalun)

45

ARAPSKI JEZlK l

O oblicima paradigme za nepravilan (ili kako ga neki zovu slomljeni) plural, zatim razni oblici pridjeva i velika šarolikost glagolskih oblika bit će još dosta razgovora . ..,

o

:;.

o;

J o

Sto se pak arapske gramatike ~~~_,-aJI~ jezi kos! avlje ('ilmu-s-sarfi wa n-nahwi) tiče već smo se uvjerili da je po svemu drugačija u poređenju sa in doevropskim skupinama jezika. Možda je nešto siromašnija glagolskim oblici ma pa ni sintaksa nije nešto razvijena. Ali jednostavnost- a posebno bih istakla logičnost u izražavanju -čine je neobičnom ali i primamljivom. Kad o tome u globalu razmislimo, onda zaključimo: dva roda, tri padeža, tri broja, tri vreme na, tri lica i krajnje jednostavne rečenice koje se nižu jedna do druge- a ipak se smatra "teškim" jezikom. Obično

je "najteže" prepoznati prave vokale. Rekli smo, naime, da se ne označavaju ni u štampi ni u književnosti. Ali kad je riječ o Kur'ani-kerimu, vo kali su od samog početka i pisani. Jezik časnog Kur'ana je jedinstven, melo dičan i prirodno nedostižan. Jasno je da se neće, ne može i ne smije mijenjati Božija riječ- pa vokali čuvaju tekst Kur'ana i osiguravaju mu pravilan izgovor. Pošto Kur'an ki jezik zahtijeva potpuno razumijevanje, javila se posebna nau ka koja ima za cilj da pojasni sve što se učini nejasnim. To je!·, ·,;:11 ~ . To je tako pri čitanju ma kog arapskog teksta i zato, svakoj se riječi mora pokloniti puna pažnja i mora se sa sigurnošću č i tati i naći pravi smisao. Kao i u većini jezika i u arapskom se jeziku ~;:JI i nepromjenljive ~~.

riječi

dijele na promjenljive

MORFOLOGIJA

NEPROMJENLJIVE RIJEČI

PROMJENLJIVE RJJEČI

~~

~;:JI IMENA

GLAGOLI

ČESTICE

:c\·1

J~':il

~_,;JI

l. imenice- :c·:il

l. pravilni- ~Ul~~

2. zamjenice -)ul 2. nepravilni -~Ul_;~~

l. prilozi - ....;)J1 ~;. '

.,. ".

o

J

o,

2. prijedlozi - r.JI J ..r

3. pridjevi- ..::...I.A...all

3. veznici - ~~ ~?-

4. brojevi - :l~":il ~l

4. uzvici - ~1-:{)1 ~;.

J

46

, .,

,

MORFOLOGIJA

IMENICE ,

.. o

"i. ..

s.t.-.~1

STVARNE (KONKRETNE)

MISAONE (APSTRAKTNE)

;J1:C1

l. vlastite imenice-~~

2. zajedničke-~~ ~l o ,

o

J o

3. zbirne -~ ~ r--l

ZAMJENICE

}ui l.

lične

J

:;.

..

zamjenice - ~~ ..

..

2. pokazne zamjenice -~..>L:. ~l

, o

r--l

3. odnosne zamjenice- ~;,:;J1 ~l 4. upitne zamjenice-{,·.~· -~\ ~l

PRIDJEV I

l.

J,

ot

,.,

obični pridjev-~ ~

J .. ; ".

2. pridjev koji pokazuje boje i tjelesne

J o

J,;

,

(osobine)-~~~~

3. pridjev i koji označava pripadanje (prisvojni) - ~_,.:..:.J1 ~l 4. pridjevi sličan participu (gl.pridjevu) -~~\~l w~

BROJEVI

l. glavni brojevi-

2. redni brojevi -

J:. o

..

~·~ 1

J:;.

o:.

~_;ll

J

.. o ..

"'

)\..u::~ \

J .. o ....

)\ ..u::~\

3. dioni (distributivni) brojevi- ~:1)~1 ~~~~~~ 4. priloški (adverbni) brojevi 5. množni (multiplikativni) brojevi

6.

razlomački

brojevi 47

ARAPSKI JEZIK I

Zajedničko je svim imenima da se mijenjaju, dekliniraju ~C'l'l ~~

Promjena imena vrši se po rodu, broju i padežu. Imena u arapskom jeziku imaju dva roda: muški ženski rod ::Jj]\ (al-muannasu).

}-Dl

(al-muzakkaru) i l",o~

1 .-o Jo...-

...

U arapskom jeziku imaju tri broja, jednina .)_rW l d vojina ~ l i množina ~\. Ime je u jednini kad je riječ o jedinki pa ako se radi o ime~icama ili prid jevima i ako je takva riječ nepoznata, onda se na zadnji konzonant stavi tanwin (neodređeni član- vidi u uvodnom dijelu!) ali se nikad ne upotrebljava broj je dan za slučaj da se želi istaći kako je u pitanju nepoznata osoba ili stvar i njena osobina. Uporedi u našem jeziku npr.: jedan ili neki čovjek i u arapskom jeziku upotrebu tenwina: ~~- ~Kad bi se u našem jeziku upotrijebio broj dva uz imenicu, ili tada se u arapskom jeziku upotrijebi dvojina, npr.: ,

'

,

0~ _; -

neka dva

čovjeka

(nepoznata,

čak

ime

uopće,

neodređena)

Kao što se iz primjera vidi, upotreba je sasvim jednostavna. Ukloni se tanwin ~i doda slog .JT -ani- i to je sve! Ali o građenju dvojine i njenim osobenostima opširnije kad budemo učili deklinaciju! '

;;.

' o ..

o...

J o "'

Množina u arapskom jeziku može biti praviln a ~LJ\ ~l i nepravilna~ ~1, razumljivo je, da će biti drugačija za ženski 'a drugačija za muški rod. Kad će se upotrebljavati jedna a kad druga, govorit ćemo opširnije kad budemo obrađivali deklinaciju. Ima slučajeva kad određeni član može stajati na nekom imenu (imenici ili zamjenici) a smatrat će se suvišnim - Kairo jer npr. ~~lill, zamjenica je sama po sebi određena a isti je slučaj i sa vlastitim imenom koje je i bez određenog člana određeno jer je vlastito. Kad ime u svom izvornom obliku ima određeni član, ne može ga izgubiti ali vlastitom imenu nikad ne možemo dodati određeni član.

48

MORFOLOGIJA

NEPROMJENLJlVE RIJEČI J

JJ

g,

._j _,_rJI

PRILOZI

PRIJEDLOZI

~\

UZVICI

;__,);

l. pravi prijedlozi

2.

VEZNICI

imenički

l. pravi prilozi

prijedlozi 2. prilozi koji služe kao odgovor na pi tanje

l. pravi

l. pravi

2. pogodbeni

2. čestice za dozivanje

3. prilozi kojima se na nešto podstiče 4. prilozi za pojačanje

5. prilozi koji izraža vaju želju 6. prilozi kojima se izražava nada

7. prilozi kojim se ne grra 8. prilozi mjesta 9. prilozi vremena l O. prilozi

načina

ll. ostali prilozi a) za oznaku futura b)

čestica

12.

"to jest"

imenički

prilozi

13. imenice koje se upotrebljavaju

priloški a) za mjesto b) za vrijeme e) za način

49

ARAPSKI JEZIK I

VJEŽBA l. "t

o,.

...

l. Iz prijevoda ćeš razabrati o kojoj se vrsti drugoj konstrukciji.

of.

o ...

... .....

... o ...

... ... o ...

o' o

J

...... ...

...

"

,

...

J

riječi

......

..

radi pa ih iskoristi u nekoj

,.o 'o

...

,. ...

o ... "'

......

o

...

...

J)_,:=..._,.,., ~iY~ L1>_,..L:;. J:-;~_, .)~ ~ rt.:.:~~ ~_;..11 ~~L ~lr.,e e~..:...~~ 0wl ~ts'~ ~ ~:;-. ·.-._ '-. - J~ . o.r.;. J ~lij t: ..:J)1 ~~ J ~1jj . _;J -_

-_

wG

-- -

~

-

- - -

.

·/~~~~~~G.~:.."; 2. Iz datog teksta povadi vrste morfološkoj tabeli .

riječi

i razvrstaj ih kao što su prikazane u

.~ L~·..LJ1 ~~ - Vrata škole (školska vrata) su velika .

.·~~~ ~ 'r r ... ,

...

o

".

1t ... J

.".,

tt ... '

... J.,..

" -1. ... '

... '

- On je učitelj, uči nas čitanju.

... o1t ... J. ... J

. ...,.,~_;...~t.:.:~Y- r - On nas odgaja, pa je on odgajatelj .

. ..;JJ~ ~Ul - Dvorište je široko za igru. - - .p1 ~_,j~ ~l W 'J;::. Jlj~ ~Ul ~ - U dvorištu je nastrešnica,

skloni

mo se ispod nje kad pada kiša. RIJEČI

". ,

Jo

J

• J~ -

~:,L-

~~-koja

ptičica

- slatka

0~~ - došla je (oblik je ž.r. zbog

imenice koja je u arap. j. ž.r.)

(.~-spava

:1j - vl. ime Nizar

J..-; ~ - počela je slati '

oJ o

". ... ".

.i"; e~ -jednog jutra

~·.t:;. - cvrkut (pjesma)

~J..;G - prozor

•..:...~ ~-~~ - najumilnijim glasom

..- ... o J

,_;J J) - najfinija melodija

~_}-

-soba

J!- k, ka (na) 50

Jlj t: -još uvijek (neprestano)

MORFOLOGIJA

~G - koji spava

~~ -krevet J".o

..

e-'-- čuje .,. ....

o ..

~

- cvrkutanje

..

,

,

~

-lagahna

.~.)~ , - tiha (mirna) ~~

- koja dolazi

.~~-iz daleka

WJ -lijepa

51

ARAPSKI JEZIK

l

IMENICE j.

....

o

~

....

~~~~

Imenicama se u arapskom jeziku označavaju one riječi koje znače imena živih bića JL.i~, životinja J \..r.""" , biljaka wl,.i , neorganskih materijala .:.k, gra ." ' ' ." .... " .,., o.... ." ... dova J...Lo, zemalja J_,.:., rijeka ""~l, planina J4- , i sl. i zovemo ih vlastita ime , na ~~ . ~

...

o

...

""''

."

... "

"

... "'

~

Drugu skupinu čine one imenice koje označavaju skupinu bića ili predmeta sa zajedničkim osobinama i zovemo ih zajedničkim ~~~l· Treću

grupu čine imenice koje označavaju veći broj zbiru i zovemo ih zbirnim imenicama ~~ ~~ ~l·

ili stvari u jednom

grupu ubrajamo one imenice koje imaju za najmanju i najveću količinu isto ime (iste materije) i zovemo ih gradivne imenice ~:1)~1 ~~ ~~. U

52

četvrtu

bića

MORFOLOGIJA

VJEŽBA2.

-~Ikjl ~ ,

",o,".

tC:J' dj ~~)G~ :_;s- J? ~~lJ1 JL). L1~:U1 ~L~) ~lk.i1 :· '6:;l ".

,o

.",.....

o

"' "'

....

,

~ ....

, J .. ,

..

" "'

..

J ,.. o .. o ,

..-o, o

. ~jJ 4..:..: ..LJ\ ~ if '-)L>- ~J . ~~t.... ~l:>- J ~ "-!..r~JL; . "-!.}JI

. ..

.

.

,.

...

...

,

d..

.. Jo,

.........

~ L;\

"' "

:J ti

..

~

.

~G\ ~ ~ ~~~ ~CJ) . ~)l ~ ~i.:-~1 ~W~ ~\) \)1) ~);\ , ~ ;l1.JI :- :-;,; '.lij G~ 1 ::~:;1) Ce.~) ~w~~lj ~~~~lj ~1}:]1 C .

.

,.

,

'. lij. .L~'.L..l1 d. 4:1~ ~>~ )1 ~_r.J1 . - ~~~~ ~j e.~) '

'

LP '

Prijevod: Završio se školski raspust. Počela je nastava. Profesor je želio da sazna kako su njegovi učenici proveli slobodno vrijeme raspusta. Seid je rekao: ,,J a sam ga proveo na selu. Selo je lijepo. Život je tamo miran. U selu je (čovjek) slobodan od gradske vreve i gužve. Tamo sam proveo ras pust šetajući i čitajući. Uživao sam u novom životu na selu. Pomagao sam porodici moga amidže u poslovima oko palmi koje sam naučio u školi. Pravili smo od-njih rogožine, stolice, krletke i sl. Ostavili smo za nas ono što smo trebali, a prodali ono što nam nije trebalo." l. U gornjem tekstu podvuci jednom crtom

na, drugom bojom četvrtom gradivne.

zajedničke

imenice,

određenom

trećom

bojom vlastita ime bojom zbirne imenice i

2. Od sljedećih imenica napravi rečenice vodeći računa o pravilu koje kaže da se subjekat i predikat u imenskoj rečenici moraju slagati u potpunosti tj . u rodu, broju i padežu, ali ne i u određenosti i neodređenosti. Zapamtili smo da u imenskoj rečenici imamo subjekat određen a predikat neodređen i da tek tada govorimo o rečenici, u suprotnom, to bi bila atributivna veza!

53

ARAPSKI JEZIK l

RDEČI

.

'

'

~~

(an-Nilu) -Nil

J ,o

~~ (el-kalbu) - pas

" ' j' (zuhurun) - cvijeće .JY'

~~ (as-sameku)- riba

" __

~ (đabalun)- brdo, planina

~ (U maru) - Omer

~~ (raflkun)- drug

~.) (Diđlatu)

Jo

_rtV' J,

- Tigris

(Misru) - Egipat

,. o..

ofWI (al-Kahiretu) - Kairo " __ J.JJ

(warakun)

-lišće

~_L,., (sadikun) - prijatelj

e" (milhun)- so

"o '

'

~

(asalun) - med

~ (šađarun)- drveće

~~ (sukkarun) - šećer

~ (hađarun)- kamen (kamenje)

~j (zejtun) - ulje

~.J (rišun) - perje Razvrstaj ove imenice po značenju

54

MORFOLOGIJA

ROD IMENICA ~

.... o

o

J

(džinsu-1-asmai ~~"ll~) ,

,

,

Sva imena u arapskom jeziku mogu biti muškog }-'lJ\ i ženskog ~JJI a srednjeg roda nema. Treba razlikovati gramatički od prirodnog roda. Naravno da, ako je riječ o stvarima, prirodni rod ne dolazi u obzir. Ima imenica koje nemaju prirodni rod, ali se po obliku podudaraju sa ime ... J nicama koje su u prirodi muškog roda pa se to zove gramatički muški rod~ .i...JI ~jl~.:J1 (al-muzzakaru-1-madžaziyyu) za razliku od onih koje su po svojoj pri r~di imenice muškog roda i zovu se ~~ }-"l...il . Isti je slučaj sa imenicama ženskog roda. One koje su po svojoj prirodi imenice ženskog roda te zovemo {. ... o , ::;.. o... ~~ ~j-JI , a one koje se po svom obliku slažu sa imenicama koje su u priro di Ženskog roda zovemo ~jc;JI ::Jjjl . '~

o,

J

Da vidimo koji su nastavci za one imenice koje se zovu Jo .. ." ". matički ženski rod po obliku; o4.. = ~t:J I '"t; ili a,Y.J" '"t; . o:;;

....

J..

1

o ... o

J

J

,

~

o~

J

:;.... '

o ..

~ ~ ~j-J I

tj. gra

."..,.

....

LS - (kratki elif) - o_;_,..a.WI ,_a.r:il : 1:_(dugi

elif)- ~~J~I ~~:il

Ova dva elifa zovu se ~Gl Lill -dva elifaza ženski rod i dolaze na kraju - , , imnice, ali samo pod uslovom da to nije konsonant od korijena riječi nego daje dodat (tj. daje riječ izvedena) npr.: ~-Selma (vl.ime) (nastalo od glagola ~)

LS~ - radosna vijest (nastalo od glagola ~ ) .... o

J

~ J .. o

..

- dobro djelo (nastalo od glagola

..

'"l_r-o -

J

..

~

divljina, stepa (nastalo od glagola

....

) o

...

~~

). i;;

J

...

Ima nekoliko imenica koje znače muški rod a na kraju im se nalazi ~Ul '"t; - te za oznaku ženskog roda. To su, razumljivo, izuzeci i taj nastavak im neće smetati da se u svakom pogledu ponašaju kao imenice muškog roda (tj. sa svo jim predikatom bilo da je imenski ili glagolski će se slagati tako da će predikat ostati u muškom rodu, što je logično kad se ima u vidu da taj nastavak samo formalno imamo na kraju takve imenice). Npr.:

~_;.:,.. - vl. ime Hamza

-

w~ halifa, zastupnik, zamjenik.

t.~ -učen čovjek, naučnik 55

ARAPSKI JEZIK T

J

.... J o...

U drugu kategoriju spadaj u one imenice ženskog roda koje se zovu . .::.. . ; j.-11 ~;.:.JI- ženski rod po značenju. Ovdje se nalazi najvi še imenica ženskog roda koje označavaju prirodni ženski rod i sasvim je jasno da bi im nastavak koji označava ženski rod (kao u gornjoj kategoriji) bio suvišan. To su osim vlastitih imenica ženskog roda još i one opće imenice koje označavaju žensko biće , npr. :

~~ - Nadžad

~

o

l

...:.->-i -sestra

~j - Zajnab

r-:J"' - Marjam

"J-l> - (trudna)

~i- majka

~:;. - dojilja i sl.

, ,o ...

noseća

žena

U ovu kategoriju spadaju imena zemalja i gradova, npr.:

-?4)1 - Rijad l

-·

~~~ -Bagdad

~)-Tunis '

... o ... o...

y )'.J _- koje oz n ačavaj u pravilan plural mu škog roda, smatraju se ženski m rodom, npr. : J

56

MOR FO LOGIJA

~

Jo

,J ,..,...

"

"

...

-knjige, ..__;_r- i - slova, ali npr. imenica 4)1 - učenici, studenti, J~ J - ljudi , zato što označava razumna živa bića smatraju se imenicama muškog roda bez obzira na svoj oblik. Neke zbirne imenice imaju jedninu u ženskom rodu zato što smo im dodali o::. ~t.:J\ '-li, a inače su muškog roda npr.: J

~-

..

"". .....

'

o~-

~-stabla

stablo

~-palme

~-palma

~-kamen

~- '

o}".>-- kamenje i sl.

Konačno,

imenicama ženskog roda pribrajamo i neke imenice koje se ne bi mogle svrstati u prethodne kategorije imenica ženskog roda, ali su ih arapski ~ . . ;; ' : . . . ' o. . gramatičari naznačili kao imenice ženskog roda i nazvali ih ~L-JI ..:.....;_;...JI tj. imenice ženskog roda koje su se čule (našle u jeziku i upotrebi) kao takve. To su sljedeće imenice:

J,~!

.·

- zemlja

~ i-

..

o '

~-sunce

~-hijena

zmija

-bunar

~-štap

* :. . . . . ~-pakao

~~-orao

. _,.,..r- - rat

:.,.u -sjekira

:f,

~

:1~- kuća

'l'

U'ts"- čaša,

.. ' JI.;

}~- kofa, kanta

pehar

-vatra

~!- vjetar

~-obuća

~-pakao

..

o '

~-duša

~-zub

Zapamtimo da se uz gore navedene imenice mora upotrebljavati predikat (ili atribut) u ženskom rodu! I na kraju, postoje u arapskom jeziku imenice koje se mogu upotrebljavati i u muškom i u ženskom rodu i takve arapski gramatičari nazivaju -1 - SVOJU

sestru

(~ ~~ - otišao je daleko

~'s~_ a~ ;J- nije je pogodio

:.:..1~- ona je vidjela

'

~

J_,..JI - zid

o~l J r-1- u blizini stabla

~li - ona je rekla

~~ - on je bacio

j.J>.L. - pomozi mi

'

~)-pala je

J~l ~- ispinjati se na zid

::.S~ - pokrenula se

,;;;.:_. t) - vrh drveta

(~)JI)~ - pala je (lopta)

~) - zastala je

G. lili - dočekao ju je

~l J) - u Igru

Jl ~~ - vratio se

o~-

snažno

59

ARAPSKI JEZIK I o

J_) ~- - radosno ~~G -zadovoljstvo, blagostanje, sreća,

o

,

,. ....

k

,.,.

~~if ~~ -

. l~ -daleko

,

,

,

napravljena od kože

o~l J') d, - na stablu

zdravlje i sl.

,

Pismena vježbanja Popuni praznine u

sljedećim rečenicama

prikladnim riječima:

.. ........... ........... .. .. ..................

l ~~e::.

~

2M1~~~····················· · ·· ··· · · ····· · ········ ·

3~1 .......... .... ........... . .. . . . .. .. .. . .. . . ...... :~

4 (~ .. .. ...... ...... .. . . ...... . . ..... .. . . .. ..... . ... ~\ 5

......

:.

;;~l

,

Napravi

....

o"" o

' "' '(-'\ ....

J _j if .. ............. ... . .. . ......... .. ..... ... ;;...r"-'1

,

rečenice

od

sljedećih riječi :

~~)\-ruža

J .... o

~~ - brdo, planina

~~ -mjesec

:~-hrabar

~}:Ji - konjanik

1:>..

ol_r.JI - perorez,

: ; - svijetao

~~-visoka

~~~-policajac

":,

~~-snijeg ~~-bijel

60

....

o.)G- -

nožić

oštar (u ar.: to je imenica ž.r. pa je i njen atribut u ž.r.)

MORFOLOGIJA

BROJ IMENA ~

o ""'

o....

J ....

o:;,

J ... o J o...

~~-:iM::...!\-~ _riJ\

DUAL J ""'

O ;;i

(at-tasniyatu :iM .:...1\

)

Arapska imena imaju jedninu ~}JI, dvojinu ~~ i množinu ~\. Jednina je ono što oblik imenice - imena uopće - označava bilo da se radi o jednini muškog ili ženskog roda. Dvojina nastaje kad se imenu doda određeni nastavak i označava dvoje ili dvije, a množina označava više od tri imena u zbiru_ Kao i u drugim jezicima i u arapskom jeziku ima imena koja su uvijek u jedini. Npr.: '! "" "' ~-~ - grivnjaši, grlice Jy.i- istočni vjetar

,_

". _...... .

JY.:;;, - zapadni vjetar r.Jf' -ZnOJ ~

Ima riječi koje imaju jedninu i d voj inu, ali nemaju množinu od istog korjena npr.: i_;.k - čovjek, muškarac i muž, ~;;.k - žena, supruga, u dvojini glase - ~Gr_:;.

0\;. Prije nego što želimo od jednog imena napraviti dvojinu, valja nam znati sasvim sigurno kako glasi jednina dotične riječi . Ima pet imenica koje dolaze uvijek samo u dvojini. To su:

~Gk- dva

~~- njih obojica

~Qk- dvije

~Gk - njih obje

08- dvije Još da istaknemo da dvojina ima samo dva nastavka koja se dodaju i to: jed ninu za nominativ JT npr.: 01'~ 0~8'

- dva učenika

- dvije knjige

JC~'..C. - dvije škole

.:l..J)- dva djeteta.

Genitiv i akuzativ imaju nastavak;,._:. (ejni), npr.:

0\J~

Jk - ka dvojici učenika

;.;;./_r. - s dvojicom drugova

_;l'; b J:.

- o dvoje djece ili npr.

61

ARAPSKI JEZIK l

;rJJ~ ~l- razgovaram sa dvoje djece

0_~ ~ ~~~~ o,..,.. ...

~L. J

J.

-učim sa dvije drugarice i sl.

J.o ,..

..,...Si - pišem dva pisma

;;,~_;a }.ji - gledam dvije slike i sl.

Ako je u trenutku kad gradimo dvojinu ime imalo na kraju ~Ul dodavanja nastavka za dvojinu to postalo il:#1 :81 .

:s kod

Ako je ime imalo na kraju jedan od elifa ( ~Ul ~l ) onda se taj krajnji konsonant pretvara u J ako je nastao od J , i ako ta riječ ima tri konsonanta, npr.: L.as- - štap (nastalo od .r= ) dvojina će biti 01_r= . Ako je u korijenu riječi bio konsonant e..> ili ako je riječ imala više od tri konsonanta, onda se konsonant e..> pretvara u e..> odnosno taj konsonant koji je bio samo nosilac ten wina sada se i čita kao e..> (j) npr.: .) (postalo od:? ) dvojina će biti 0~ više od tri konsonanta u korijenu pa će biti: :$

,g. ,..

...

a:

~- 01)J.," ... oJ

,...,..o.J

~- 0~

..

... .....

-Mustafa (dvojica Mustafa)

-trudnica (dvije trudne žene).

:1

~onda se krajnji konsonant koji je u ovom Ako je riječ imala na kraju slučaju ~pretvara u J , npr.: :e:...:,.,- dvojina će biti 01)1~; :1~:,:.. - dvojina će biti 01)1~",:.- . Međutim, ako je na kraju riječi bilo :1.::. koje je od korijena, neće se mije~jati. Tako će npr. biti ;e- 0\S dobar pješak.

Ako riječ ima na kraju e..> a prije toga konsonanta bude vokal- i- kratko-, onda se taj konsonant, koji je također bio samo nosilac tenwina, čita kao e..> npr.: ~w\ neposlušan, buntovnik, bit će ~~w\ ; ~w\ sudac, bit će . .:>(...;,W\ •

62

Izuzeci od ovih pravila su riječi: "._,...,-otac ~

01yl - roditelji

t_;- brat

01.:,.;..1 - dva brata

J~ - gospodin, posjednik "..:.>b - ona koja ima, obiluje

01)1 - dva gospodina, posjednika 0G1)1 -dvije koje imaju, obiluju

MORFOLOGIJA

Imenice:

~ - svekar, punac ~ '

~-usta

~-ruka

r~- krv mogu imati dvojaku dvojinu i to: 0~-01~ '

'

JW-JI;J 01~-0~~ Jl.~- JI;.~ '

63

ARAPSKI JEZIK I

VJEŽBA4. Popuni praznine imenicama ženskog roda: l - ~lk.oJI

................... .... ....... .. ... . .. .. . . ..... . .... ~

-

-

2-

tl,...

~ly

... o

4.;...

'

J

o, ...

j _i

o ..

.i;..L; . . ...... .. ...... ..... ..... .... .... . . .. .. .... ~

3- ............................................ J~~~~~~~

4 - JUWI ~ .. .. . . . . .... ............ . ....... . . . .. .. ... ~~~~o .U

... . ... .

5-~01)~ ..... .. . .. . ...... ...... .... .. . .. .. . . .. ... w~~~ "' .. "' ... ... Popuni praznine imenicama muškog roda:

l- ;. ~JI~ 2 - '--'~l

-

3

.................................................... .

Jo- ..... .... ..... ..... .... .. ... .... ..... ... .... .. . ~~~

-p J.::.: ............................................. ~u1 - ...

.. o.., o

J

...

4- ................................................... ;;_..)..LJI.,.w

-

-

5 - ..................... . ... . ..... . .. . ........... . .. .. jr;~. ~-·~~

RIJEĆI

~\kAJ( '

o

-

...

~-

- vlak • ...

prestlze

';.;;-, - mi cijedimo

J,

.,

,

oJ _,..allo..L...- ova slika JUWI ~ - na zidu ...

... o

'

... o ..

.~.JI}~o

.",. ..

u različitim bojama

:G-t - mi uzimamo

'

LP- od nje

~ - sjedio sam

~1). - piće (sok, vodu i sl.)

~~-prijatelj

~~-deva

~1~ - vidjeli srno

~_;>-

- izašao sam

~-nosi

):.J - razred

J~1- teret

..,. ... :.,

'

64

o

oJt"....- auto

MORFOLOGIJA

~:;. -pozdrav! "'

Jo

"'

~ ~ L.-

~-slušao je

l~;, L.. - a evo ga!

kako ti je ime

~.{.-grad

~

,

o

J~l-

ispit

-

.o0~ pažljivo Razgovor

.~~ -dobro došao ...

...

... ~ ... J o ... '

d-~ ~f- l Jl

'

-4)- da te upoznam sa mojim bratom

.}~ - drago mi je ~::.D~ :.i5- Kako si? ~::..:..1 L. -Kako mu je ime? ~Gl-žurim

)Jt, - sa srećom

[ ~~ Jl - do sutra ~ r)L.JI -pozdrav vama dvojici

l.

~~·.lj, ~ ~? e.~

- e(~·.ai> ,::-"' ~ ~li_.L.o1 t- ~ - ~~·.LJ, Jl r:J' ~~

~~L~ ~;.-l_r" ~,.M u-: . .:. .;1 j.4> ~...:...;l Ll-1

...

...

,..

J

... ,..

~ ;. ...

J

".

_, l

...

.,. J ...

o

, o

~l:-,.:>!~ b_,.".~ - ~} \;_;l>.;".) o~l,

..

... ... .,.

.....

(slušaj )

2. Prevedi tekst na bosanski jezik 3. Napiši deset sličnih

rečenica

4. Stavi sve imenice iz gornjeg teksta u dvojinu i to:

U nominativu - JT

genitivu- LT-

akuzativu- ; :..

65

ARAPSKI JEZIK I

Npr.:

dan r~ dva dana- JC.~ dva dana - .;;.~

dviju škola- .;;._,~·..c.,

dva dana - .;;.~

d vije škole - .;;._,~·..c., itd.

Napomena: da lo. JS~:.c...ll .;;._,~"..eJ\ i td.

66

škola t.~·..c., dvije škole - JS~~

riječ

bude i određena ne bi se u nastavcima ništa promijeni

MORFOLOGJJA

ATRIBUTIVNA SINTAGMA (Veza J .. ::; ...

J o

J .. .;

između

imenice i pridjeva)

...

Pridjev ~ ~ ~~u arapskom jeziku je promnjenljiva vrsta riječi i poka zuje osobinu predmeta ili ljudi. Pošto spada u imena, deklinira se (ima rod, broj, padež) a može biti određen ili neodređen sve u zavisnosti od svoje funk CIJe.

Pridjevi se u arapskom jeziku dijele na opisne pridjeve koji pokazuju boje ili tjelesne osobine (mahane) i one koji to ne pokazuju. Ukoliko spadaju u ove prve tj. opisne pridjeve koji pokazuju boje i tjelesne osobine, onda dolaze na paradigmu kako slijedi: jednina m. roda

J,

jednina ž.roda

množina oba roda

o ...

~i

Ako pak ne pokazuju kakvu boju ili osobinu ljudskog tijela, onda imaju više oblika prema paradigmi. O tome će biti posebno riječi! Bilo da je predikat imenske rečenice ili da je atribut nekoj imenici, pridjev uvijek stoji poslije imenice na koju se odnosi. Kad je predikat, onda se slaže sa svojom imenicom u rodu, broju i padežu, ali ne može biti određen. Takav prid jev je ).JI (al-habaru); je li, međutim, pridjev ~~ tj. atribut on će se sa svoj om imenicom potpuno slagati (u rodu, broju, padežu, određenosti ili ne određenosti, npr.: muški rod N. pametni

čovjek

G. pametnog čovjeka

Ak. pametnog čovjeka

J;w1~)1

N. pametan

jiWI~)I

G. pametna čovjeka

...

.... o

...

J

::; ....

jiWI~) I

čovjek

Ak. pametna

'

,

'

J

..

.~l>o .~.J "'

čovjeka

..

#-

)l.;l>o "k .J

ženski rod ..J .......

N. lijepa žena

~~ __ . ~r' ./' :JI ~

N. lijepa žena

G. lijepe žene

or' :JI _~l __ . _./' ~

G. lijepe žene

Ak. lijepu ženu ~~ ~1;.~~

Ak. lijepu ženu

~

~

s
-i ..5)>- . ~_, .M

Uporedi: ovdje nema vezivanja!

Završio se raspust. Vratili smo se u našu školu. Evo ovo je direktor! Gdje je profesorica? Učenici su se vratili u svoje škole. Ahmed je pokucao na vrata razreda.6 Evo samo još jedna napomena. Rekli smo da u arapskom jeziku imamo samo dva roda (muški i ženski), ali valja imati na umu da se rod u našem jeziku i onaj u arapskom jeziku ne moraju plodudarati (što je npr. kod nas ženskog roda, ne mora biti i u arapskomjeziku i obratno! ).

6 Vrati li smo se ka vratima razreda (odjeljenj a). Otišl i smo ka našoj školi.

77

ARAPSKI JEZIK I

IMENSKA REČENICA SA PRUEDLOŽNOM SINTAGMOM U

SLUŽBI PRED IKA TA

U imenskoj

rečenici

predikat može biti i prijedlog sa imenicom npr.:

~\t\ - Otac je u kući .

. } .Ul d

. ~~·..lJ! d ~j - Zej d je u školi.

-

-

Pravilo je da subjekat imenske

rečenice

dolazi na prvo mjesto i da bude

određen.

U slučaju da se radi o ovoj vrsti imenske rečenice i- ~:~'JI. subjekat može biti i neodređen, ali tada će doći poslije prijedloške sintagme tj. na drugo mjesto. Npr.:

J.. ,~)JI d~~ . , ~J~~~ , .. Na selu su mnoge kuće od drveta. J ... o "" "

;

-f.

J

. ~ ~ i J ~ J "...JId-U čaršiji su bogati trgovci .

-

-

-

Upotreba jedne ili druge vrste ovakve rečenice zavi sit će od vaše ocjene (naime, na prvo mjesto u rečenici dolazi naglašena riječ , riječ koju naročito ističemo.

Ima i drugih slučajeva prijedloških sintagmi o kojima budemo obrađivali prijedloge.

78

će

još biti

riječi

kad

MORFOLOGIJA

VJEŽBA 7.

o ... o

"

"'

""' ""

A.oj~~JIJ ,

'

.~ ..~~ ~ ~ e;)'::f ~ ~d'-- ~~ ;._1 ~l :;.J_J1~J ~ ~ ~ ~~~ ~lS' ~u e..~·~ e; .YQ, 0') d~~ e..~ lL.) ~:u, 0') d e.. G.. e;. . . . . . . ... .. " ... J

~

:.

-11

J o ~

1~\...1\

r-:--' u-

"..,..

,

.,J ,o,

t: o ... .,..

o,...

, ,

..

~

;,

J Jo,

..

~ ..

o...

o .;

... ,

r eLp ·

l •. ; .:._ll ~

,

, ,

. . . ~U: _,b 4.l."J Lo j .:LS" Lo l~~~? _.lj; ( šta to vidim ) !JI)

-

...

J Lo -

RIJEČI

)

-misliti

~-on sanja ~ - on se probudio

..rf'

san

(0 - on je otvorio ...

.".~

~-lijepa

.JAb. dijete

~~..lf:.B' ~-:n -zar ne?

:G -ljepotica ~~ -on leži ~lL.- kljun

(~ ) ~G. - grožđe

.~.:.l:.. . - pjevačica 0- ti voliš

d':;~~ ;J

Cl - zar nije?

~-pomirisati (osjetiti miris)

~-tanak

;, ._ ; - povjetarac

oj! (za m.r.) ..~~ -o,-prsa

:_;(., -jasan

'

'

C,~- hajdemo!

- ne prekida

(.G-- krilo

~-uživati

.0}. boja

S- kao

~1- zlato

J.J...p

'

~-mlijeko (slatko)

79

ARAPSKI JEZIK I

~_,b- noć

~ - kasno poslije podne

~-čak l. Prevedi dati tekst uz riječi koje su ti date. 2. Izvadi sve atribute. 3. Stavi

rečenice

u upitni oblik.

4. Stavi jedninu u množinu i obrnuto. 5. Napiši deset

sličnih rečenica

od tebi poznatih

riječi.

Prevedi na naš jezik: l. Je li ptica lijepa?

2. Kakva su joj krila? 3. Je li joj kljun velik? 4. Šta je Nizar vidio kad se probudio? 5. Nizaraje probudila ptica zar ne? 6. Lijepo je kad

čovjek

rano ustane pa uživa u onome što je Allah stvorio.

7. Kad se rano prošeta po

čistom

vazduhu, dobro je.

8. Kako pozdraviš svoju majku kad se probudiš? 9. Kako pozdraviš svoga prijatelja na ulici? 10. Voliš li ti ptice ili životinje uopće ( C.;..;,. ).

80

MORFOLOGIJA

UPITNA REČENICA ~

... o

o

~

... o J

o ....

(al-đumlatu-1-istifbamiyyetu ~4.1:../'~\ ~\ )

UPITNE ZAMJENICE '

o

(ismu-1-istifbami r~!' ~l)

Arapski jezik ima dvije upitne čestice i to su: da li-~ i 1 - ako se čeka nepoznat odgovor, onda se pita česticom l -ako se čeka pozitivan odgovor, onda se pita česticom~ No, nije uvijek tako. Pitanje dolazi na sam biti postavljeno i samim akcentom, npr.:

početak rečenice.

Pitanje može

~~ -Jesi li čuo?

~~~ (1 jli.:- ~:s- l -Da li si (jesi li) napisao govor ili pjesmu? ~~~~-Jesi li ušla?

Odgovor može biti ~ ili ~1 a to znači "da". Ali odgovor može biti i ne gativan. Tada se koristimo česticama:

"Y- ne )G-- nikako Upitna rečenica se može izraziti i upitnim zamjenicama. Indirektno, upitnu

rečenicu

dobijemo kao i u bosanskom jeziku, npr.:

.~.{.~j~ :JL- Upitao gaje da li zna (poznaje) grad. Ili uz pomoć glagola 08' i veznika 1~1 C. npr.:

.~~ L>_-4 ~ 08' l~ lC. ~L -Pitao me da li je u mojoj ruci knjiga. Upitne zamjenice su uglavnom nepromjenljive. Upotrebljavaju se kao i u većini jezika odvojene kao direktno pitanje ili u rečenici koja se, razumljivo, zove upitnom.

81

ARAPSKI JEZIK l

Potpuno su nepromjenljive zamjenice L. i :;. koje ćemo sresti u upotrebi i kao odnosne zamjenice. Kad su upitne, one mogu biti pojačane sa l~ pa glase:;. -ko, ali i l~:;. - ko to; L. - šta (što), ali i 1~L. - šta to (što to). Kad se ima potrebe za nekim od padeža ovih zamjenica, onda se mijenja imenica uz koju one stoje i tako imamo npr.: ~ ~~L. - Šta je ovo? .~

l~ - Ovo je pero.

~ ~~:;.~-Čije je ovo pero?

~~:;.~-Čijim perom pišeš? ~~'~i:;.~ -Čije si pero uzela? ~~~:;.-Ko je ovo?

.L~~ o.G.- Ovo je profesorica. ~o .G.:;. t_~-;, .J

o ... o ..

- Čija je ovo profesorica?

.,.. .. -J"" J

~.._:,_TU ,y 6...... .J ..Lo -

v

Ciju profesoricu znaš?

~..:.:k:;..::_.~-~- Sa čijom si profesoricom govorila? '

'

'

Nepromjenljive su i zamjenice ~ - zašto, ili duži oblik I~W - zašto; L. ~ prema, nešto, npr.: ~li}';-~~- Zašto si me zvao?

~ ~~ ~ ~ ~~ lS~ ~ ~~~ - Zašto nisi jučer donijela knjigu koju sam tražio-la?

~..::J L.~- Zbog čega si ustala?

Zamjenice~~ i~~ (koje ćemo također spomenuti kao odnosne zamjenice, a one su u stvari imenice i to potpune deklinacije) upotrebljavaju se i kao upitne. Uvijek su mudaf riječi uz koju stoje i slažu se sa svojom imenicom u rodu. One dolaze uvijek samo u jednini. Npr.:

82

N . •~~ ~t - koji čovjek

N. ;;t;.\~~

- koja žena

G . •~~ ~t -kojeg čovjeka

G.

;;t;.\ ~t

-koje žene

Ak. -~~~t - koga čovjeka

Ak . •;;t/1 ~t

- koju ženu

MORFOLOGIJA

o

"" .

~

~

:· ~tS ' "

JG:-) ~1- koji ljudi

-što (šta)

s:. . .

; ~~~-koje

41

žene

-koji od njih dvojice

~1 - koji od nas

~~-koja

~)J:. ~1 - kakve škole

~J G:-J ~1 - kakvi ljudi

;~ :s~:i

... .9J:O.,..

-zašto

od njih dvije

~ ~1 .:.._,~·.;.. ~1 ::,_. iz koje si ti škole ...

$

...

...

Valja napomenuti da se u savremenom jeziku manje upotrebljava zamjenica ~~-koja, kakva. Uglavnom je u upotrebi muški rod. Npr.:

,t; ,

~~-..lJ'~-.(" ~~G:-) ).-1 ~:;. - Koji su najstariji ljudi u ovom gradu?

-a ne ~JG:-)~1 -koji ljudi?

Što se tiče zamjenice

;s -koliko, ona ima nekoliko načina upotrebe;

r'6·:·-:\ (;s)

a) kao upitna zamjenica ~! i tada je nepromjenljiva bez obzira

na rod i broj imenice koja iza nje slijedi. Iza nje će u ovom slučaju stajati imen ica u neodređenom obliku akuzativa jednine, npr.:

~ ~~ ~ ~ ;.21

;s -Koliko vas je bilo u razredu? -Koliko si knjiga panijela sa sobom?

~ ~ ~~1 ~~;s ~/-JI~~ L.~

;s -Koliko dana si bila na putu?

Kao upitna čestica upotrebljava se u konstrukciji sa pitanjem o času. Tada se riječ ~ nalazi uz određeni član. U odgovoru na pitanje sata upotrijebit će se redni broj. N pr.: ~~Ul

;s -Koliko je sati?

~~Ul ~1 d -U koliko sati? '

'

.0';11 i:.....81 ~Ul - Sada je devet sati. . l.G

'

.:._,.:>Ul ~Ul d... -Tačno u šest sati . ... ...

....

:e-

Za vrijeme poslije 12 časova upotreblj~va se prilog večerom (uveče), a za vrijeme do 12 časova se uzima prilog l>-~- jutrom (ujutro) .

. ~~ ~81 ~Ul d - U devet časova. '

'

.:e ..:..81 ~Ul _;, - U dvadeset časova. '

'

83

ARAPSKI JEZIK I

Dijelovi časa iskazuju se na sljedeći način: u značenju našeg "do" koristi se prilog ~\ npr.:

/..Lli~~

-vrata

(određene) kuće

J'.) ~~ -kućna vrata (uopće) -

J

(Bit će obj ašnjeno u deklinaciji!)

90

MORFOLOGiJA

~~)'~ - moJa uspomena,

~"l";

- moj gospodar,

~~ - moj štap i sl.

2. Kod sastavljanja lične zamjenice za prvo lice t.S dođe uz česticu koja se završava na t.S .:_ (dugo a) kao t.S-:.0- ~- Jl onda dolazi do spajanja dva ista konsonanta u~ npr.:

Jl- k meni,

~-na meni,

~-:.J - kod mene.

3. Sastavljena lična zamjenica za prvo lice t.S uz čestice - 0\5'- ~ -

iil..a.>-

-

pl.

'JJ

". 4--i- ..:..L. i - majka

::..:-1 pl. :::..,1y.1 - sestra

."..

".

,.. J J

sljedećih

~,

0~- kći

pl. ..::... )JI

..,.

gospodarica,

pripadnica, vlasnica

105

ARAPSKI JEZIK I

VJEŽBA ll. o ;;l

~

;;i

~lw\S'~J ' ".o

.. o,.,".

,J ...

,,.

'

"., " .

J

'

o ;i

... o,...

o,..,o,..

...

~l

o;i

... ,

:;iJ

4-:Jl}>.s ~jJ ~_, o_? ~l . ~l~ t.>~ 4--1 t: ._,..,JJI 01.5"

~~~ ~ ::r;

JJ o ... J

..-o..-

...

,

...

...

..

...

..

.:l

J,..o,

~ ~j

...

...

01 ~l ~j :.:Jli . 4J ~;:.~ .~~~~ ~-~ ~-l) e:.{~ :.:Jli) ;1 _ _.~~)),~j~~ ·..JJ~J o

... ".._"

". ,..

;i,

.......

,;:."

"'""

...

o

... ...

o).)" o~ ~ti

... o"'"'

:. ......

......

.......... ~ Jo

u! o_.l:.. lJ ,~ :~j ~ti ~ ~ LJ--!?1 4--1 ~w t.>/-1 ~ t.>r1 ,;:.,..

~w . ~-~ o_.l:.. l_,_,

...

4-ii.J w.;

..

....

o .....

....

l'fr6-"-o--e;4 ...

...

..-o ...

J

~

....

o

,..,..

J

.. o

o.-.- o . . . . . . . . . o

... o..

o

"' ... o .......

... o...

J

... ,.

, .......

"i...

".

.-oJ::r; ... o , , .

J J

.... ...

Jl ...~-41~ ~j~.rt; . ~j 4 ~.J_"..;. l ~ ...

"

... {, J

:4--1

"..o..,

"' ...

4J

.~ t:J tS_~)~~ 0_~ ~-~~j :.:Jli. ~ 4; ~101 u!~~. ~j~~~ --·~ . 1'6 .-~"~ ~ ~_,~1 ~~~ 4>~ ~~ ~j G:i8") ~~-'~ o~~~~) 1+\~ 0;u . ...

...

...

....

...

...

RIJEČI

... o ...

J

~j -

Zejneba (vl. ime)

"

'

o

~~~

- zadivljeno

tS~ -(da) kupi (ž.r.)

~~ - dohvatila je

~~ - mnogobrojne

~.Jl -hoću

):; - ona gleda

t.>?i

•

n

". ".

;._.,.

:o

I.JJr - sretno, radosno

,

~.-.->-i

J ~~l) ".

"J...

"

-jednu meni

J J

~.J_"..;.

- lijep osjećaj

~~~ -sa poklonom o;.

J

;. J

._,..,JJI 01.5" .:l

-

trgovina

igračaka

~l~ - igračke za praznik, praznička igračka

igračku

-drugu . ~..L:.al o~l) -jednu, mojoj prijateljici ...

...

...

~~~

- volim

-

....

~

~;.t

o})" -aviOn

~

~,..o

J

,

- požurila je

W - pošto je vidjela

~1 -hoćeš li dozvoliti?

4f.. t:J tS ..W,

- imam igračku kao i ta

~~-'~ - sretna, radosna

&1 _;~o~

...

... ...

... ...

-ovo je moj poklon tebi

1@-~ 1 ~ ~ ~_,~1 ~~~ ~-.~ -jer je uči-

--

-

nila sretnom svoju prijateljicu

~ -lijepe l. Iz gornje vježbe izvedi sve množinu, pa zatim u dvojinu.

106

riječi

ženskog roda u jednini i stavi ih u

MORFOLOGIJA

2.

Sljedeće rečenice

prenesi u dvojinu i množinu i muškog i ženskog roda: ". ,.

l) Hatamova kuća ima mali vrt. 2) U njega je posadio 3) Od

voća

..

.., ",.

,.

... ..

. ;;~~-..l>-~\.:..~-

. ~~--~~;;;. ~

voćke.

o ...

-·! ( \

~

("

ima dvije

narandže, mandarine i dvije jabuke (specijalna vrsta).

4) Hatam provodi svoje slobodno vrijeme . ~-~\~~~~::Jj

0

_

;,·a~ ~G.. (t

u vrtu.

. ~~~tj~!~~ (o

5) U njemu prima i svoje prijatelje.

- -

-

fJ ~ ~ r~ ~_.bJI ~ L.~ ( i

6) Kad mu rodi voće, daje ga svojim

. G.

prijateljima. 7)

Primajući

ga, prijatelji mu zahvale.

3. U praznine upiši izostavljeno množinu koja odgovara: ..- :.... ...

...... ..

!.

' "

...

..................... ( ~) ;;~lJ~ .r-""""

- - -

..............

•

-

Semir voh

čitati časopis.

(~~?.)~~lj 0, ~ ~~ - Sernirova sestra voli čitati novine.

... ... ... :::-

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( ~~;.-) ~~~- ~~- ~_;..1 ~~ ~ - U biblioteci su nedjeljne,

mjesečne

ilustrirane novine.

·-~ ~· ..... . ........................ (~l.!) 'k)~~- Na njegovom stolu stoji pismo lijepog rukopisa.

e~i __J~) ~'t.._;:;.~~- Biblioteka je otvorena stalno za sve 4. Odgovori na m 1 množini:

učenike

slijedeća

i učenice.

pitanja i pri tome pazi na odgovore u jednini, dvoji

l) Koliko je dana u jednoj sedrnici?

~t;}J\ ~~~;s ( \

2) Koliko je sedmica u jednom mjesecu?

~~~~~;J ;scr

3) Koliko je godišnjih doba u godini? 4) Koliko je mjeseci u svakom god. dobu?

~~~~~;scr o

... 't '

11-0 ...

o ,

~-~ jS' ~ lk ~ ( t 107

ARAPSKI JEZIK I

5) Koliko je dana u sedrnici za odmor?

6) Koliko ima (državnih-narodnih) praznika ~~JI~ ( ~~~) ~:,; (~:S (i

u godini?

5. Izaberi sebi nekoliko imenica iz čitave vježbe pa pronađi uz njih (od tebi poznatih riječi) odgovarajući predikat i napravi rečenicu! 6. Podijelite se u razredu u dvije grupe. Jedna grupa napiše sve poznate ime nice u jednini, dvojini ili množini (pravilnoj) muškog ili ženskog roda. Svako za sebe, razumljivo! Svako kaže svoju riječ i traži od određenog druga ili dru garice da odmah odgovori na tu riječ odgovarajućim predikatom. Učenik-ea

koji dobije najviše plusova stiče pravo na najvišu ocjenu. Možete čak praviti listu uspjeha koju profesor-ica pri ocjenjivanju treba uzeti u obzir.

108

MORFOLOG lJ A

NEPRAVILNA MNOŽINA

o

(džem'u-t-teksiri

~

'

o ...

~~ ~)

Takva množina koja nastaje izmjenom i konsonanata i vokala u odnosu na jedninu te riječi zove se nepravilna množina (ili slomljeni plural) ~~ ~ . Za razliku od pravilne množine muškog i ženskog roda koja nastaje dodavanjem nastavaka (za ženski rod •...::...\ ..:_- ::_,1 . :_ za muški rod ::.r- -:-J_,:.._ ) bilo da se radi o licima ili stvarima. Nepravilnu množinu imaju, dakle, one riječi koje nemaju tu sposobnost da množinu grade dodavanjem pluralnih nastavaka. Ali, treba istaći da ima i tak vih imenica oba roda koje imaju i pravilnu i nepravilnu množinu, pa čak i po nekoliko oblika nepravilne množine. konsonante ili vokale (duge ili kratke) uzeti koja riječ, pravila nema. Moguće nam je izvesti neke zaključke na osnovu analize oblika koje imamo pred sobom. Ali se može jednostavno reći da nepravilna množina nastaje ili oduzimanjem dužine nekom vokalu, ili promjenom kratkih vokala ili dodavan jem pokatkad i cijelog sloga jednini te riječi. Koje

će

Međutim,

treba također istaći da oblika nepravilne množine ima čitav sija set. Da ih lakše pamtimo, arapski gramatičari su se poslužili skupinom konso nanata J-- ..A.. - _; . Kad hoćemo da kažemo da riječ ima nepravilan oblik, mi tada kažemo npr. riječ ide po paradigrni.9 Kako se ti oblici po ~ dobrano razlikuju valja, zato, uz jedninu uvijek od mah naučiti i nepravilnu množinu. Tu nam može pomoći samo Rječnik. Istaknimo i činjenicu da su

slični

oni oblici koji su i u jednini bili

slični.

Što se deklinacije tiče .~c..::':il ~_;a; . (promjene prema padežima) neki nepra vilni plurali idu po nepotpunoj promjeni tj . imaju samo po dva padežna nastavka, većina ih nema ni ._:r-_,.;;:)1 (neodređeni član). J

o:O"'

Ne može se reći koji su to oblici koji su se u govori vuše susreću.

'

,

najčešći,

ali svakako su to oni koji

o....

9 U arapskom jeziku ta skupina se zove 0\_r..JI -mjera. Ovo je grčka riječ i znači uzor, primjer, obra

zae.

109

ARAPSKI JEZIK T

Evo npr. nekih nepravilnih oblika množine:

". .,.

o "'

".

'

,

o...Lo-Yi pl. ".r>- - stup

o..llii pl. ;;_ut.; -korist

" ,

O;

" "'

"

-

-

". ",. "'

"

...

",

o...

,Jo

...

- more

" ... " ... ili Jw- .J~

...

J,

o

"

..

JJ

." ,..o"'

~

"0

J

~

pl. ".

- zeleni

"'J

pl. ..,_,J - igra

." .,.oJ

6,.;_j pl.

O;

ylS pl.~ - knjiga

~i ~ i pl.~

"

_r3 pl. .JWi - mjesec

.,.J

."

_j- soba

j

~_;. pl. ~'_;. - bolesnik "" ...

"

J J

" , o..

.". " J

Ji-i pl. .J.Ji-i- _;+ii- Ji-i - rijeka

~ pl. :.,._7, - duša "0 , .J~

" ,.

J

" , o

i '::Ai- pl. ~ - dječak

pl.

~ pl.

-

" J , .JJ~ -

prsa

:k,.:.- -mlad, malen

je.;;

~

~G, pl. ~~1 - prijatelj

~ pl. ~0:-1 - bogat

.,..

~

-

pl.

"

..o

L>~ - nejač

-

-

-

~.L,., pl. ~I.LL..,; - prijatelj " .. ..

~

-

". 'J

pl. Jw- - lađa

):..1 pl.~- žuti

~~;.. pl.:-;.. - slika

~~ pl. ~ - prostorija

e:-.:- pl. t?_r:- - ranjenik

"

...

... o ...

J;~ pl. "

o..

J.# - razuman

"

,,

._,J; pl. ._,.,_,li - srce

~ pl.

J4- - brdo

-

~) pl. :~~1 oštrouman

"

-

...

~}

-

..

pl.

~~Ji - rodbina -

,

... o ..

J

...

J

•.fl.; pl. ;;~ - sudac

IlO

...

-

"

... l

.i'.J pl. ;;L. .J

-

strijelac

MORFOLOGIJA

Iz navedenih se primjera vidi: l. Da se svaka skupina konsonanata može izraziti paradigmom j-...3 . 2. Da su nepravilne množine zaista "nepravilne" jer, kao što smo u primjeri ma naveli u nekim njenim oblicima se javlja konsonant o koji smo upoznali kao nastavak za jedni nu ženskog roda. To se ovdje najbolje vidi i potvrda gra matičkog pravila koja govori o rodu i po kojem su sve nepravilne množine ženskog roda pa će se tako i deklinirati. 3. U zavisnosti od oblika (kad ih je više za riječ u jednini) zavisit će i o.... značenje tih oblika. Npr. riječ ~ - kuća znači i stih pa će množina ..::...1.:-!i značiti stihovi, a množina ::_,; - kuće. Ili veoma česta riječ t_1 - brat u množini će biti ;;_,;-l i značit će braća, a Jl_,.:>-l- prijatelji. Takvih primjera ima dosta. "

.- ... o

,l

0..-

~

....

..-o

111

ARAPSKI JEZIK I

VJEŽBA 12.

Prevede

sljedeće rečenice

i stavi ih u množinu:

l. Rijeka je duboka. 2. Čovjek je razuman. 3. Ranjenikje bolestan .

. 4. Sudac je pravedan.

5. Brdo je visoko. 6. Prijatelj je iskren. 7. Stihovi su lijepi. 8. Soba je čista. 9. Knjigaje korisna. 10. List je žut. 2. Prevedi i predikata!)

sljedeće rečenice

i stavi ih u množinu (i pazi na slaganje subjekta ." ..,.

""

. ~.l'"

J

o"'

..

J' .J·~, (

'

."....r---" ',';. '-·-1\ c" ."

..

'

....... o ....

·~.J~I( r'

.~e",:u' c

i

.:c;:", ~~)\ ( o .r-! ·-/~l ( i .".

."

""

....

J

J

... ,

.; o ....

. J.:>~ ._0WI (V

.~ \.r,, (A

J,. o ,

Jo

o.

•.:>_,..,..i r.JI

112

(' .

MORFOLOGIJA

RIJEČI

~-dubok .'

~

. . . .J'--

-pravedan

.J~- visok

~

~-čist

-lijep

' ~ -koristan

.~

'l:

",

zut

{-j - plemenit

:e- nebo

~- _; -jeftin

-pero

~

'"'. o

~~ -

J"" o

'l:

.)_,..... ,- crn

-vladar

~~ - mnogobrojan

~~-vječito

:?G -pjesnik

t.:.; - blagodet

.~~

-vojnik

~-rječit •

~\...-voda

,

A

t~-

hrabar

~-narod

~_;G- - tekuća

.,.

~;:.; - bosanski

~

.. ,J

J ..L-::,. .,.

-~

~

-civiliziran •

v

- slfomasan

~'~ - pitak

~G- korist

0)L.S - lijen

~-tinta Prevedi

sljedeće rečenice

i objasni slaganje (neslaganje) ". ..,

..

J

k""

J

..

O; O,

·~~·~1-( ~ l )(\

. ~~ ~~~~~- ( ~_))

-

-

.- ...o "'

. "-!..i>.

'fl. _,

...

o

o,..

J ""

'fl.

(

"

...

4.:_;~1 oWI - ( ~\...) (v

-

-

113

ARAPSKI JEZIK I

r~~ (al-kalamu- razgovor)

~~~ (fi-1-matarni

= u restoranu)

l) Najprije sok od paradajza, poslije toga meso, rižu i povrće te salatu. 2) Volim da dobro jedem. 3) Imam uvijek dobar atetit. 4) Konobar, moj

račun,

5) Izvolite i nazdravlje!

114

molim vas.

~ 1 ...

... '

o ... ':. ...

.\~ JS1 Ji .)Ji ('l'

.Wl~ L_J:>';;. ~~LS~ (i t :J=:'~~~~ ,0;,) ~ (t

MORFOLOGIJA

GLAGOLI ... o...

J

(al fi'lu- al atalu Jw~l

J o

o ..

- J-.All )

Kao i u većini jezika, arapski glagoli kazuju da neko vrši radnju, da se radn ja na nekome vrši, da se nešto događa ili da se neko nalazi u nekom stanju. U arapskom jeziku mijenjaju se glagoli u dva vremena:

~WI j:.JI- vrijeme koje je prošlo J

-

-

,

J o J o o ...

Ć!l,a...JI ~~ -

vrijeme koje traje

~1) ;.~:JI}:! - vrijeme kojim se zapovijeda ili zabranjuje

-

-

-

u tri lica:

F l -ono koje govori

J U\ - ono s kojim se govori

J

". o...

~W I -

ono o kojem se govori

u tri broja:

-jednina-singular

~.JJI

Wl - dvojina- dual

J

O .-

O;

~~

u tri

- množina - plural načina:

t_).:;J1t/.a:JI

-određeni način-indikativ

~;,a:J1 t/::_a:_jr -zavisni način-konjuktiv

J

Jo

.. o

J

..

J o ..

p~ l Ć!l,a...J I - skraćeni način-jusiv .. o ..

J

o

..

Arapska se konjugacija zove Jw':JI ~_,....; , i uvijek počinje trećim licem jed nine muškog roda vremena koje je prošlo stoga što tu imamo čist glagolski oblik. J .; o

"" o...

Mnogi rječnici upisuju ovaj oblik mjesto infinitiva. Infinitiv J...l.,a..J\ je oblik iz koga se izvode svi drugi glagolski oblici a sam je ime glagolske radnje i može se deklinirati, odrediti, posvojiti itd. pa se prema tome ne smije poistov jećivati sa infinitivom u nas.

r

Arapski glagol može biti prelazan tS· ~::'JI ~~ ili neprelazan })\JI~~ , ali u arapskom jeziku nema glagola koji bi se nazvali trajnim ili trenutnim. 115

ARAPSKI JEZIK I

I glagolski se oblici svi ravnaju prema paradigmi J-_.._ _; . Ako su u jednom obliku tri konsonanta, onda se takvi glagoli nazivaju ~~~:_;)U,

.

među

Ako

la tri konsonanta nema LS- j - l , onda se smatraju pravilnim ~Ul ~1, a ako među ta tri konsonanta ima LS- j -l onda su to nepravilni gla .. ;' J o, goJi ~Ul~~~ . Npr: J

:.

o

'

;t,...

J o

o.

LSl~ - vidjeti

~j

,;~- baciti

JL - pitati

postaviti

-

Jli - reći

• •

•

•

C::i) - dogoditi se

•

Ako u konJenu glagolima četm konsonanta zove Bilo da se radi o tri ili osnovnim - J:-..'~1

.

četiri

1 :."

1 o

~

A

se.)~ ~ d'~)l.

konsonanta u korijenu, takve glagole zovemo

Proširene glagolske osnovne nastaju kad se osnovnoj vrsti doda nov glas, dužina ili cijeli slog, pa se oni koji su imali tri konsonanta zovu: ...";~_;ji :.;~1 i mogu imati nakon dodavanja:

~~) -četiri konsonanta ~

...

o...

... J

l>"L...>JI - pet konsonanata

~1-:{_]1 -šest konsonanata Prošire~e

o?nove vrste koja je imala sa: ......";~_;ji ~(ll . ... ... ,

četiri

konsonanta u korijenu mogu biti

(.?J5 ~~ -pet konsonanata (II vrsta) ~l ~~ - šest konsonanata (ill vrsta) .... ..o .. o

:. ...... o

J

J

..

..

J.Wl ~~ - šest konsonanata

•

JOŠ neke - o čemo

(IV vrsta) a svakoj od ovih mogu se pribrojiti -!. "& , ćemo govoriti kad budemo došli do .)~ ~ d'~) l . , :. ..

J o

Prema paradigmi ~ u prvu (naj čistiju) vrstu spada šest razreda koji se međusobno razlikuju po vokalu na srednjem konsonantu. Među njima nema ni kakve druge razlike u pogledu konjugacije. J

'o..

q~l

l. pisati

~

kao

2. sjediti

:.,.k

kao

3. otvoriti

e?

kao

4. znati

~

kao

11 6

~

~WI

MO R FOLOGIJA

,

6.

rač unati

5. biti lijepiO

'

'

..

~Wl

~ ~

:.0

kao o

,..

J o ...

t?\..:a.Jl

kao

-~

- je peti razred, a ~

je šesti razred.

117

ARAPSKI JEZlK J

Kad se iza nastavka npr.: #

....

'

o

'

0 nađe ~}1 ~_;..:",

..........

. ~l:S" ..::...>- 'J'I ~-Tražila je

-

-

na taj nastavak se stavlja vokal i :

sestra knjigu.

Upamti: Kraći oblik lične zamjenice subjekat za treće lice m.r. u mn.jeste J iza koga uvijek pišemo l da se taj J ne bi čitao i taj se l zove ~t_;)1 -~l a piše se i u imperativu u mn. muškog roda. Tabela br. 2 "'

' o

o

o

,

~)ww~~~~~ subjekat nastavak osnov

jed. ž. r.

lice

' lt

''

jed. m. r. on traži

prez. gl.

osnova oblik

ona traži

dvo. m. r. njih dvojica traže

.:..{

dvo.ž. r. njih dvije

it

treće

lice

traže mn. m. r. oni traže mn. ž. r.

one traže

jed. m. r. ti tražiš jed. ž. r.

ti tražiš

dvo. m. r. vas dvojica ~ur

tražite 0,.._-1--=.._. n•....._,_J

dvo.ž.r. vas dvije

drugo lice

tražite mn. m. r. vi tražite mn. ž. r.

vi tražite

'0_,H' -_,......___,_) lt

J;rw

r-1-_,.·i....._ t __,_)

~

jed. oba r. ja tražim mn . oba r. mi tražimo 118

,

o

'

prvo lice

MORFOLOGIJA

VJEŽBA 13.

01 -r'Y- 01~ ~j)l ~;1 ~::.l~ . ~~ ~1 0~ ~ulj ~~1)1 ~) ~G..v

1-~

u dualu je subjekat u pluralu m. r.

.

-· ~e u-~

u pluralu ž. r.

Što se tiče značenja, ovo vrijeme označava sadašnju radnju koj a traje dok o nJOJ govonmo, npr.: ~

.;

J

... o ...

J l ~..i.; - Idemo na trg.

~JW/~1 s:.'J'.fo ~L.- Šta rade ova djeca?