Vedrina duše - snaga života [PDF]

Zitiervorschau

--l

1

ORISONSWET MARDEN: I

II

VEDRINADTISE. SNAGA ZNOTA

I

HRVATSKIPRIREDIT.A:

]EIKA PLIVEIIC.

,tg. ariL 4.ttr,t,ti,,'6t7 Le;ar

*,; t

L/"

Sipaj saud cbiJe6e, hudagod hre6e!,

Jer istom stazom arollt se ne Ce,t

Azt-.*IZ'L*Z*

ZAGREB TISAK NADBISKUPSKETISKARE

-'1F::-\lfl'l

nl)il'r-rl .. I

Ft,F.F.1

f

PREDGOVOR.

SVA PRAVA PRIDRZANA.

.Zurba i brnna dana5njegavremena, koja dovjeka prebrzo tmatai tro5i, uzrokomje, da je ova knjiga ugledalasvijet. Ne bi li bilo prekrasno,kada bismo se mogli rijesiti svih muditelja, koji nam ogordavaju Livot - osloboditi se svakidanje ljutine i brige? Vedrina duSe,kao po dudu izjednadujesve. Oqa je kao ulje, koje, tako redi, nanovo potjera istro5eni ved pone5to istroSenisfroj. Pa zaYtoda.trpimo samo zbog pomanjkanja tosa ulja? ZqSto da se ne briviknemo brzini, zaito da se ne radujemo svakome danu, koji doZivimo? Obidno samo uzdisemo i kukamo, te se jedva nedjeljomot5tetimo za sve neugodnosti cijele sedmice. 'Sasvim demo lako prisvojiti sebi du5evnu ravnoteiu, blago, tiho zadovoljstvo i unutarnji mir. Za to nam nipo5to nije potrebita razuzdanaSalai budno veselje. Na koji 6emo nadin dodi do toga, da sve promatranio sa najbolje strane i nademo vremena za nekolikp prijaznih rijedi - u to de nas uputiti ova knjiZica.

\!

tI

",,j1

Yedroj du5i srce pjeva S lica njojai mitje sijeva Zato uvijek, siriko dragi, Budi vedar, dobar, blagi.

ffi Svomemilomenarodu

Zito s' njiSe, suncesija, Seva pjesmicu izvija ' Visoko nad glavom rade. Dok ga umor ne savlada.

Cio svijet pun je 6ara Vedrom srcu pnnotn Zara; Polje, Sume,dol i'brijeg Krasote su za njeg vijek.

Vedra dnia puna stage I u tuzi veloj znacle Prijatetju rijedi blage I utjehu da podade.

Rosa blista, sunce s' taZg Ptice svoju pjesmu slale PotokZuriraugori Yesela se pjespa ori.

Nema dana tako crnog, Da ga sunce ne rasvijetli, Nema bola tako groznog, Ila nid srce ne osviietli.

Vetlra duBavazda poji, Yedar butli, sinto dragi, I u tuzi nadu goji Pomod tebi Bog {e bl4gi.

posvecule Prevoditefica-

'rr

,:T .' t:r ,, i.

.t

"!

t.:

,)' 11'. :f

'n {,t

SADRZAJ. l. Kako ie Vanderbilt pladm smiieh? 2. DanaSqia bolest. 3. Ne ktoni.duhom. 4. Ilobro raspoloZenie. 5. Shvadai rabava isto tato ozbilino kao posao. 6. 0 stvarima, koie se i netraZenenadu. 7. Molim priFzno! 8. Vedri liudl

t ffi,W':ffF ftryffifti'rl$lw i,xi\*

!"'.,,;iil1F*Wpid,.i*Sr$$s1l:J{Wt.t Btt;i

$

,d 7. Kako je Vanderbiltplaiao smijeh? Dok je Vanderbiltu lada mirovala na Bosporu, pozove on glasovitoga glumca Coquelina starijega, koji je u isto vrijeme boravio u Carigradu, da ga zabavi privatnom predstavom. Coquelin iznese u toj zgodi tri svoja mouologa. Nekoliko dana iza toga primi od milijuna5a slijedeie pismo: ,Vama je po5lo za tukorn ne samo izmamiti suze naSirn odima ved i nasmijati nas. Po5to se svi rnudraci slaZu ii mi5ljenju, da je srnijeh vredniji od plaba, dugujem Vam slijedede:

Plad Smijeh

6 puta Liv. st. 600 1Z puta Liv. st. 2400

Liv. st. 3000 Izr,'oliteu to ime dobrostivoprimiti prileZedidek.n Smijeh ie zlato. Kad bi svatko znao, da smijeh krije u sebi snagu da uzdrZi na5e zdravlje i da nam produlji Zivot, tada bi zaista brzo nestalo sjeme zlovolje, koja nam danas tako desto namrSti delo, a lijednici imaii bi iada manje bolesnika. NiSta nije zdravije od smijeha. On uzdrma tijelo, pospje5uje kolanje krvi i potakne teludac i jetra na Zivahniju djelatnost. Srdadno smijanje ubrza disanje, podaje cijelomu tijelu toplinu i svjeZinu,a odima sjaj. Ono pro5iruje grudi, uzrokuje brzo isparivanje koLe, uklanja pokvaren uzduh iz pluda i iz svih stanica tijetra. Ukratko: smljeh je kadar uspostavitidivnu ravnoteZtt, koju nazivamo zdravljem. Mi naime ostajemo zdravi samtt harmonijskimdjelovanjemsvih dijelova tijela. U brizi pro-

Kako je Vanderbilt pladao smijeh)

vedena nod, bol, briga ili strah naude lako osjetljivomt: zdravlju. Nasmijemo li se od srca samo iedamput, popravljamo svc. Da, vedrina du5e jest snaga Livota. Ne samo za fizilki, ve| i za du5evni i moralni Zivot je ona od neprocjenive vrijednosti. I zdravlje moiemo postidi smijehom. oVedrina je duSe boZanski lijeku, rede dr llolmes, "svaki bi trebao da se okupa u njemu.n Jad, briga, nuida, zlovolia - sva rda Livota - trebale bi, da se namaZu uljem vedrine. Dr Burdick bio je poznat u zapadnom kraju Londona kao )nasmijani lijednik". On je uvijek dolazio svojim bolesnicima vesela lica, a njegovo dobro raspoloZenje pre5lo ie i na druge. Premda je propisivao iijekove u neznatnoj mjeri, lijedio je rnalone uvijek sa uspjehom. Dobro je raspoloZenje od velike vaZnosti za bolesne i slabe. U mnogome sludaju vedra 6ud pomaZe svladati i naiteLu bol. f)u5evni potres udi Zivdanome sustavu, dok vesela 6ud ne samo oslobada od bolova nego i povedava tjelesnu snagll. Jad, briga i strah potkapaju doviredji iivot. Poti5teni, melankolidni dovjek, koji je izgubio vjeru u se i svoju mod, podaje se lako beskorisnom cjepidladenju,jer mtt nedostaje vedrina du5e, koja se vlastitom snagom uzdiLe nacr nezgode Livota. Valja se stoga svom silom oduprijeti svakom utjecajit, koji nas dini maloduSnima. Na taj se nadin dade zategnuti i nastup starosti, kojega se svaki donekle pla5i. I u zrelijim godinama saduvat 6emo snagu i ljepotu mladosti, budemo li vedra duha i vesele dudi. Nedavno ditao sam o nekome dovjeku, za kojega su lijednici govorili, da ne de vi5e ozdraviti. PoslaSe po rodake da sjede i bdiju kraj njegova kreveta, te dekaju da zauvijeli zaklopi odi. Tada pohodi bolesnika neki stari znanac. On smije5eii se rede, da mu se stanje prijatelja ne dini nipo5to tako opasnint"

Kako je Vanderbilt pladao smijeh l

ll

pego da je naprostouvjeren, da de doskora ozdraviti. 'faj j;znanac umio svojom Salomi dosjetkomdak i nasmijati bolesnika. Usodni razgovor i napor oporavi i ozdravi bolesnikaNe prorideli vei Shakespeare ,dugi Zivot veselomesrcu(. Vedrina du5e jeftina je ljekarija. Stoga treba ve6 malu djecu priuditi da budu vedra. Djeca,koja se ne umiju veselosmijati,ne ie nikadani5ta destitopostati, jer drvedebez cviie(,ane nosi ploda. Ved Likurg postavljaoie boga smijehau Spartanske bla.qovaonice. ,Sasvim je izgubljenonaj dan naSegalivota, kada se nasmijali nijesmo,"govori mudri Chamfort. Pa ako i ,kraljica moda" zaltranjuieglasno smijanje,j:r joj nimalo ne vjerujem,jer isti ovaj tiranin mudi ljude steznicima, voli lidenjei posjedujenodneplesove,a u Kini nagrduje gospodama dak i noge. Dakako da je u svim kulturnim zemljamaglavni zahtiev dobroga odgoja, da se u nevrijeme ne podamo prekomjerno budno.ryeveselju,no naobrai,endovjek ne de nikada povrijediti ovo pravilo dobro uzgojenihljudi. ,Volim dovjeka,koji se od srca nasmrlatiumijeposaozatrloga dugog livota imao sam mnogo briga i Zaiosti. Ali na sredu, od onih nesreda,kojih sam se najviSe pla5io i vei unapred bojao, malo je koja nastupila." Svijet je onakav, kakva ga vidimo. Thakeiey uazivlje !:zt ogledalom, koje odrazuje vijeruo na5u,vlasritu sliku. ,Naberi delo, ogledalo ie te rnrko gledati; smij se, i ti 6eS u njemu naii vesela druga.o oJa vei i najraoe ne govorim o tome,n rede jedna gospoda. "Svakiput liad se preselim, preduzmen si, da se viSe sel.itine iu. Uh, kakove stra5ne susjede dobivam uvijek ! eini rrri se, kao da su svakiput stra5nije.n ,,Zaista?r, odvrati njeri posjet. ,NloZebiti, da vi uzimatt: tiajgorega susjeda sa sobom u svojoj vlastitoj osobi.o Promatrao sam jedared za nenadaneoluje dvije djevojke. Jedna dode za vjetra i oluje, jedva zalsti(ena kiSobranom ttckoga mladida, trai,edi zakloni5te u i.eljeznidkoj stanici. Haljina bila joj je mokra do koljena, njene ruZidastevrpce sasvitn prokisle, a sa cvijeda, kojim je bio iskiien njen Se5ir, kapala je crvena boja. Pored svega toga nije bila ni malo zlovoljna, i ako je. sudeii po izgledu, njena svedana haljina bila dosta skupa. Ona se snaSlau nezgodi, te se smijeSila i govorila prijazno. I)ruga, i ako sasvim za5tidena,ljutila se, i to samo zbog toga, Sto nije mogla prisustvovati nedjeljnoj zabavi. K tomu je grdila, jer se bojala, da 6e zbog zlo zatvorenih ptozora, krai kojih je sjedjela, biti poprskana.

''!.'a-lF$;:

i

'

'il'\\

, rj

1:.r

.!r'

Danainja bolest.

t7

Danalnjabolest.

Jednojmaloj nikad Pravo Za vrudine nii' ioj zdravo. Ana mrzi lietni i'at, Jer nos crni uz sav mar; A u vreloj ljetnojtravi Bez leqezene mo;z'da se bavi' I

Druga mala uvijek t'edra Itadosti joj Puna niedra Niu veseli ljetni dan Pjesrnorn kai-e i svoj san Gdjegod cvijede nide PoPut vile sjedi -' klide' ga Posao manje izmara