Protiv oportunizma i ljevičarstva [PDF]

Zitiervorschau

BIBLIOTEKA •

IZBOR IZ DJELA KLASIKA MARKSIZMA

(Druga serija, knjiga 4)

Redakcioni odbor dr

dr

dr

dr

dr

FRANC CENGLE BESIM IBRAHIMPAšIć FRANJO KOžUL ARIF TANOVIć RISTO TUBIĆ

Odgovorni urednik MARIO VUKIć

V. I. LENJIN

PROTIV OPORTUNIZMA I "LJEVICARSTVA" v

.SVJETLOST«, OOUR IZDAVACKA DJELATNOST, SARAJEVO

1976.

Preveo dr ZVONKO TKALEC

Izbor dr FRANC CENGLE i dr ARIF TANOVIC

I

. ..-/

/

.'

\

I

'o

�������iVanja s

kojima je bio suočen pred I svjetski rat obilje!E ženo je i e i taktike radničkih partija. Tad � su se, takođe, ispoljila skretanja od glavnog pravca proleterske revolucije u vidu desnog socijaldemokratskog oportunizma i, nešto docnije, ekstr.emnog "ljevičarstva«, koje je revolucija porazila i odbacila. Ta skretanja je Lenjin naučno kritički analizirao, te teorijski i praktički pobio kao neodrživa. Ali, jav­ ljajući se u drugim oblicima, ona su prisutna - kao militantne »aiternative« - i u savremenom radničkom i socijalističkom pokretu,' pogotovo se ekstremno "ljevičarstvo« zadnjih decenija rasprostranilo i počelo da se suprotstavlja kako organiziranim oblicima borbe radničke klase tako i specifičnim putevima revo­ lucije i izgradnje novog, socijalističkog društva u pojedinim zemljama. Sve to govori u prilog opravdanosti savremenog izu­ čavanja Lenjinovih analiza iskustava praktične i teorijske borbe radničke klase uoči i nakon oktobarske revolucije, jer ta borba, koja se u svojoj suštini i danas vodi, od bitnog je značaja po sudbinu savremenog radničkog i komunističkog pokreta, uklju­ čujući izgradnju samoupravnog socijalističkog društva, kao spe­ cifičnog oblika diktature proletarijata. Ova knjiga ima zapravo dva dijela. U prvi su uvrštena dva Lenjinova članka o oportunizmu vođa II internacionale, koji su na početku I svjetskog rata glasali za ratne kredite i tako se . solidarisali sa imperijalističkom buržoazijom, koja je, suprotno interesima radničke klase, tražila "novu podjelu svijeta«. U dru· gom dijelu objavljuju. se i dva Lenjinova spisa koja su kritički uperena protiv male grupe "lijevih komunista« u ruskoj i "ljevi· čara« u. evropskim radničkim partijama. Iz izabranih Lenjil'l.ovih •

5

"

/\. : I

�

..

..

,

. I, ·. 1O·r ·1Tt �7

'

--' "'X·J ',P. 7xi oportunizam, očiB�etJ":9J.�q...!!:! � .s qcijaldem��t�

�0 !v_ �'-'

"

... �..

�"

\

.. ..

koji spisa je je doveo do kraha II internačzofilile, l "ljevičarstvo« u komuniz­ mu, koje je neposredno ugrožavalo tekovine proleterske revolu­ cije, u podjednakoj mjeri nastupili protiv istorijskih i aktuelnih interesa radničke klase. • •

I

/ KRAH II IN ERNACIONALE

•

Pod krahom Internacion le ponekad se razumije prosto formalna I trana stvari, pre id internacionalne veze među socijaVstiVkim partijama ra ujućih zemalja, nemogućnost da se ok pi ni međunarodna konferencija, ni Međunarodni ti neut nih, malih zemalja, Jierovatno čak i većina oficijel­ nih partija u tim zemljama, z tim oportunisti i njihovi bral nioci. U ruskoj štampi, s otvo enošću koja zaslužuje duboko priznanje, istupio je u odbra u te pozicije g. Vl. Kosovski u br. 8 »Informacionog bilte I�« Bunda, pri čemu redakcija »Biltena« nije nijedn i-ječ'u omenula svoje neslaganje _s- ...utorom. žemo se nadati da će odbrana nacionalizma od strane g. Kosovskog, koji j dotjerao dotle da opravdava njemačke socijaldemokrate '�br su glasali za ratne kredite, pomoći mnogim radnicima ida e definitivno uvjere u buržo­ askonacionalistički karakter B nda. Za svjesne radnike sO(l(ijalizam je ozbiljno uvjerenje, a ne zgodna zaštita malograđansl$:.o-pomirljivih i nacional\stič­ ko-op ' zicionih težnji. Pod kra om Internacionale oni ratu­ miju k hdaloznu izdaju u v ćine ofi9ijelnih socijaldemo­ kratsk h partija svojih uvjerenja, najsvečanijih izjava u govori na štutgartskom i Ba elsko međunarodnom kon­ gresu2, u rezolucijama tih kong esa lt . Ne vidjeti tu izdaju

�

j

�

�

I

1

Međunarodni socijalistički bi o talni izvršno-informacioni o['gan II internacionale, formiran n osnovu odluke Pariskog kongresa II internacionale, (1900). I'jedište mu je bilo II Briselu. Prev. 2 Međunarodni socija�>njemačka rad­ nička partija« (45), bez »internacionalnih, utopističkih«, revolu­ cionarinh