O ljubavi i ženidbi [PDF]

Zitiervorschau

PAUL KONERTZ

O LJUBAVI I ZENIDBI

KnjiZnica

U PRAVI TRENUTAK 160

PAUL KONERTZ

O LJUBAVI I ZENIDBI

Uretluje i odgovara IVAN ZIRDUM

IzdavaC Karitativni fond UI{I NE ZTW dOVTgT SAMO O KRUHU DAKOVO

Tisak: >PlamenFausta< na Roemerbergu.Bio je to divan, dubok doZivljajvelikoga pjesniStva,strastvene ijubavi i bolne tragike. Katedrale uz Rajnu: u Mainzu, Wormsu i Speyeru, romanidki zarnci, Limburg i samostanska crkva na jezeru Maria Laach stajale su pred nama kao svjedoci velike proSlosti. Kako li smo duboko doZivjeli Sumu u njezinoj tiSini, kad smo na samotnu proplanku gotovo pola sata promatrali kako lisica lovi, rijeku u njezinom ljetnom sjaju dok je za odmora u tim danima planinarenja rashladivala naSavru6a tijela, oblake Sto su pro13

lazili nosedi na5u deZnju i snove, modr-o nebo i vidike s na plodna polia, sv-e smo. to doZivjeli na tom ti;*" putovanju u nezaboravnoj ljepoti' 'je Tebi to putovanje povrh toga donosilo ioS mnosi eo ,riS" siede. Gotovo u-svakom mjestu odekivao (iz daljine pismom mirisnim ioSt". Oof. si se s bijelim, 5"ltai"f" a" ga je pisala djevojatlia ruka) w-aga,oi1 i o"Si","i"fo je"ciielo tvoje Iice pa te, inade ozbiljna Toliko prepoznati' mogao p'tij.tltj", nisam i"-iSlid"" --k;dradostan i oPu5ten. si bio -;am Ti lednoga dana pomagao pripremiti darove koje si s ovog put-ovanja hfio donijeti onoj koja Ti ie pisal-apisma, oliieeaosam da Te, prijatelju'"g1?-

uilii"r."-iiiu""

i di se TVojZivotpodeotz teqg]11

miieriiati. Dok smo se nakon voZnje damcem po n]ecr La'frrr'oa-"tali u sjeni uz obalu prelila 9e punina Tvoje j.g";il 6 si mi r6tod zemljeGle, evo kosti 6d mojih kostiju, mesa od mojega mesa! Zenomneka se zove,bd dovieka kad je uzeta !Pri dugotrajnoj odsutnosti svedenika moZe se brak valjano i dozvoljeno zakljuditi pred dvojicom laika kao svjedoka." Time bi bio zakljuden moj pregled pravnih odredaba. Zacijelo nije nepotrebno znati te stvari. Vlada naime mnogo nesigurnosti upravo u tim podrudjima pa iz tog neznanja dolazi do neodgovornosti i zbrke, do svade, boli i mnogo nesre6e.Nemali broj brakovarazbija se jer bradni partneri nisu svjesni biti i znadenja toga svojegaugovora o Zenidbi koji je u pogledu trajanja i dubine kao i glede vaZnih ciljeva siino dalekoseZan. U nas to neie biti sludaj. Mi Zelimo i tu kao i inade sve vidjeti jasno. Zelimo poznavati svoj gratlanski pravni poloZaj pred drZavom i pred svojim bradnim drugom. Tada moZemo takoder u pitanjima koja bi mogla izazvati nejasno6e ve6 unaprijed iskljuditi sve mogu6nosti sukoba. Zelimo takoeler jednako tako jasno znati Sto nam Crkva propisuje i Sto ona kao posebna duvarica braka od nas zahtilbva. Lelimo znati kako nas ona drZi u stezi i pod kaznom, ako povrijedimo bradni savez, visoko po5tovano jedinstvo i nerazrje5ivost Zenidbe. Neznanje nas ne Stiti. A dovoljno znanja daje nam u tome podrudju potreban mir i sigurnost. Tako 6e nas zacijelo umiriti i izbaviti iz tjeskobne nesigurnosti ako znarr'oda bradno zajedniStvoi ljubav, koje u spolnome sjedinjenju ima svoje vrhunce, takotler ispunja i druge svrhe, a ne samo ratlanje potom47

stva, te'da neplodnost nije iskljudena iz radosti Zenidbe.-Ono.S-tonam je razmi5ljanje i tumadenje dvojake spolnosti1predavanjem>redomu spolnome".Mjesto izrai.avanja spolnosti jest brak. Tako bi redenica koja se dini odve6 smionom, a u punom svojem znatenju je ispra',rna, mogla biti jednostavnim rjeSenjem toga-problema,redenica naime da u izvr5avanju-bradnogaileainjenja primjereno njegor,'usmislu i ljubavi u briku uopde nema nedisto6e.No, ta redenica zahtijeva dva uvjeti. Brak, i smislu primjereno izvr5avar?jespolnoga sjedinjenja. Brak je okvir koji uop6e dini dopuStenim spolne dine i daje im potrebni temelj. 9mislq primjereno izvrSavanje bradnog sjedinjenja i ljubavi jest lt)

din pun odgovornosti, a ne nekakva igra sa spolom osloboclenim od cijele punine smisla koja se nalazi u spolovima. Spolni din u braku takoeler dopuSten je samo ako se zbiva primjereno smislu i ako ne protuslovi ispunjenje svoje svrhe. Ovdje moramo napraviti misaonu razliku izmealu smisla i svrhe. Duboki smisao braka kao najuZe zajednice Zivota koja prema BoZjoj volji sili ka spolnome sjedinjenju, da budu jedno tijelo prema Svetomu Pismu, leZi u njemu samomu, upravo kao zajednici Zivota koja donosi osobno usavrSavanje i nadosobno napredovanje. Smisao spolnoga dina jest da se zajednica Zivota koncentrira u jednoj todki, u jednome trenutku najviSeg tjelesnog i duSevnogsjedinjenja. Svrhe spolnoga sjedinjenja pak su razlidite vrsti i ukoliko se tidu same spolnosti, moZemo ih saZeti u tri koje navodi crkveni zakonik: raelanje i odgoj potomstva, izvr5avanje bradne ljubavi i zadovoljenje spoinoga nagona. To troje ulazi jedno u drugo, moglo bi se dak reii da se medusobno uvjetuje. Jasna postava njihova pojedinadnoga i uzajamnoga znaienja bacit dejasno svjetlo na spolni Zivot u braku. Nara',rra swha koja je sadrZana u spolnim organima na obje strane jest dijete. Stoga su oni tako stvoreni. A ta svrha ne moZe se ispuniti pri svakom susretu u spolnom odnosu, kako iz nemoguinosti Zene tako i iz odgovornosti pred novim Zivotom. Jer nagon je tako jak da se on ne moZezadovoljiti samo time da se samo nekoliko puta izvrSava za dugog vremena zajednidkog Zivota. Ne smije se prva svrha uzeti iskljutivo, jer kad bi dijete bilo jedina svrha spolnih organa, tada bi ostalo nejasnim za5to su nagoni u muSkarca i Zene tako jaki i zbog dega se u muSkarca zbiva ta silna proizvodnja sjemena.Spolnome dinu kao takvome mora pripadati i neka druga svrha. Ta druga svrha je jednostavno u zadovoljenju nagona. Jer za ispunjenje svoje glavne svrhe on mora biti tako jak da nadvlada sve primisli i sustezanja bradnih drugova koji bi ih moZda mogli zaplaSiti pred teretom potomstva. Ta njegova snaga, koja ng kraiu nn II

sluZi samo glavnoj svrsi, moZe, ako se ne zadovoljava, povu6i za sbbom ozbiljne zdravstvene Stete,veCinom na ZivEanomsustavu, ili na spolnim dijelovima samim' To je lako razumjeti, jer stalni- zajednidki Zivot dviju osob" razliditogaipota koii se ljube izaziva tako jake nesvjesne podiaZaie, da se te napet-osti koje takvi proizvode, jednostarrnouvijek iznova moraju podraZaji -A -oouStati. to se zbiva zadovoljenjem nagona' Ako t6ko postojani i jaki podraZaji nedostaju, tu naravn-o ne tre-banizadovbljavrati nagon koji spava. Stoga-ljudi koji nisu u braku i lioji ozbiljno prihva6aju svoje djeyi. danstvomogu bez ikakvih tjelesnih oStedenjaprovoditi uzdrZljiv-st. Oiim te prve nuzgredne swhe spolnog-dina,koj.q je u zadovoljehju nagona radi oslobaelanjaod napetosti i uspostavljinl-a tletesne rarmoteZe,tome dinu vlastita je jot jednaaaiinlb, vaLna swha koja se odnosi na oboje partnera. S mu5kim sjemenom-Prelazi tekudina iz ileinenog mjehurida i prostate u tijelo ZeSe U toj tekuiini nalize ie tvari koje su vaZne za zdtavlje i dobro osje6anje Zene, Sto je od najve6-evaZnosti' Te tvari m6raju-joj biti dovedene' Postizala su se ozdravljenja izvjeinih Zenskih bolesti ubrizgavanjem sekreta prostaie. No one se smiju dovesti u tijelo Zenesamo preko njezina pravog, zakonitog muLa..Jer-prijelaztih Zivot.rih t.rari i nji[ov tajanstveni utjecaj na Zenu stvaraju izvjestan knmosrodstveni odnos izmeclu spolnih partnera. Iz krvi mu5karca tvore se sekreti koji prelaze u krv Zene.Tako krv muSkarca kruZi u tijelu Zene,te oni oboje u pravome, ne samo u prenesenome smislu tijelodobrih ljudi" koji vjeruju u Boga, grijeh, milost, ali koji ih zanemaruju, koji misle da su vei sigurno zasluZili nebesku nagradu te sve borbe Livota smatraju pobjedonosno zawienima. Uvijek je taj otupjeli dovjek, ovdje i sada,osrednji. A njih 6e Bog, koji od nas zahtijeva da budemo ili hladni ili vruCi, odbiti, kao Sto Isus u svojem zemaljskom Zivotu najoStrije govori protiv farizeja, izroda osrednjosti, boredi se protiv njega; ''Jer si pak mlak, izbacit 6u te iz svojih usta !mlada Crkva.., mlada obitelj, u kojoj raste katolidka vjera, u kojoj se supruzi uzajamno trude oko ostvarenja kr5ianske slike o dovjeku, da BoZje postanje dovjekom uvijek iznova u njima i preko njih u Crkvi dalje raste u toj djeci koja se odgajaju u istom duhu ljubavi, u duhu Kristovu, da mlada Crkva snagu obnove i uzornosti uvijek iznova nalazi u mladim i starim brakovima, to se joS vi3e zaboravlja. Radi se dakle o tome, ako govorimo o Zivotnom nauku o braku u tome smislu: moramo dakle gledati brak u njegovu Sirokom okviru, kao pra6eliju, kao poietni 6lanak, kao jezgru vedih zajednica. Polazeii od njega moramo graditi zajednice, oblikovati ih, odrZavati njihovo lice. Iz braka se oblikuje lice Zemlje i ono se podwgava dovjeku a iz braka nosi se i Crkva i drZi mladom, ukoliko to unutar Crkve ovisi o nama ljudima, premda ona svoj Zivot crpi iz viSih izvora. U tim velikim zadacima braka surattuju mui, i Zenasvako na svoj nadin pri demu rad Zenestremi prema unutra, on je onaj koji nosi i uzdrL.ava,dok rad muZa vude naprijed i oblikuje Zivot. Radi se ci umijedu zajedniEkogaLivota, o jedinstvu i suglasju a pri tome i o sili s kojom su oboje zauzeti tim nadosobnim zadatkom. Hladan, ra'rnoduSan,brak koji je postao svakida91

Snjim nosi u sebi klicu smrti. On ne tazara samo brak ve6 cijelu ljudsku zajednicu' sam,'Prihvaiite dakle ovo pismo kakvo jest' Ponekad sam se morao siliti da se ne zadrZavam a da i ne izuzmem bilo koji problem iz punine tih pitanja pa-da ga 'iasniie i dvrSi-eopiSem. No ne Zelim postaviti probleme potrebe'.A fred"Vas i rije5iti ih ved pokazali n9v9lj9 i nevolja i potieba ima u tome podrudju koie mi zbirnim imenom\iovemo >>Zivotninauk< i vi5e no dovoljno' Sve te stvari'su pravi kamen ku5nje za brak. Na njima se dijele duhovi. I na njima se raspada poneka kula od karata u lode uterneijenih brakova' Bez tih dubljih temelja,recimo to slobodno, bez milosti BoZje,ne ide'

92

XVI. PISMO Dragi. prijatelju! Odekivao sam odjek u Tvojemu pismu na moje izvode o >>Zivotnomenauku< o braku. Kada sam ia sigurno5du pretpostavio da biste Vi zacijelo jo5 imali Sto redi o tomu ili pitati, tada sam u prvom redu mislio na ono Sto Ti sada iznosiS. Ti veli5 da nisu samo one stvari koje bi bile u samih supruga i koje bi se mogle premostiii strahopodita-njem,ljubavlju i stegom, opainost za postojanbst braka, tako Ti pi5eS,ved da je glavna nevolia u-bradnome Zivotu negdje drugdje i da si o tome ved desto razmiSljao, da je to pitanje koje izrasta iz ploda spoln_ogapredanja, pitanje koje se kao nevolja proteZe u oba smjera, bilo da se dijete silno ZeIi, a brak ipak ostaje godinama neplodan, bilo da je blagoslov djecom tako obilan, a roditelji upravo zato, jer su moralno na visokoj razini, jer su puni odgovornosti pred nadolazeiim naraStajem, donekle su prisiljeni udiniti ne5to da se taj,blagoslov ogranidi. To je pitanje koje u sebi nosi klicu'grijeha, nezadovoljstva i razIlai,enja, a Ti pita5, ima li i tada ikakva izlaza. O, dakako I lrna izlaz koji nam je prona5lo najnovije istraZivanje o procesima oplodenja i za(e6a, posebno u tijelu Zene. O tome izlazu iz te dvostruke nevolje glede blagoslova djecom Zelim Ti pisati. Bit 6e to dugo pismo i moraS se strpjeti. I6i demo korak po korak. Tako Ti najprije pi5em kakav je taj izlaz, ocrtavaju6i posve jednostavno o demu se tu radi. Tek tada 6emo vidjeti kako takve stvari odolijevaju pred onim mjerilima koje smo dosad primjenjivali na na5u sliku o braku, koju smo gradili kao mozaik, komadii po komadi6. Ti znaS da je jajnik mjesto gdje nastaje Zenska spolna delija, jajaSce. U njemu sazrijeva uvijek novo jajaSce,iako je tamo poloZeno rnnogo jaja5aca. Ti znaStakoClerda sejaja5cekoje zrije, oblaZudise za5titnim delijama razvija u folikul, koji raste toliko 93

dueo dok ne dosegnepovrSinu jajnika, tada se rqspu\ri"fo jajaS"cekiene u trbuSnu Supljinu, od kuda ""iit" ide dalje kro2 jajovod prema maternici'. Taj procedpucanja.i izbacivanja jaja5canaziva se - ovum' ovulaciidm, prema latinskoj rijedi .za l"i" prqc-gs jajniku iznova u podinje Nakon ivake-ovulacije jaja3ce, obliono no.vo jajaSca: s,e oUiitOvaje tajna uzviSena- a ja velim (da je uzviSena) u odnosu na Krista i Crkvu.