Hidroenergetsko rješenje područja Cetine i kraških polja [PDF]

Zitiervorschau

GRAEVINAR asopis društva graevinskih inženjera I

TEHNIARA

HRVATSKE

N. R.

SADRŽAJ Ing. B. Ing.

ZEZELJ: HALA ZA VARENJE BRODOGRADILIŠTA U

M. SI

Ing. S.

MIC: TORZIONO

RESTAROVIC:

CETINE Ing. B.

I

SPLITU

TITRANJE JEDNOG TURBINSKOG TEMELJA

HIDROENERGETSKO

RJEŠENJE

PODRUJA

KRAŠKIH POLJA

LADANJI: GEOMEHANIKA ANALIZA POJAVE ZASTORNIH

VREA IZ

DRUŠTVA GRAEVINSKIH INŽENJERA

IZ

UREDNIŠTVA

I

TEHNIARA NR HRVATSKE

\

GOD.

VIII

VELJAA

1956

BROJ

1

GRAEVINAR

Strana 12

venom

vlastitom frekvencijom temelja za torziono

titranje.

još

jednom bismo nagla-

dva važna momenta:

Kod kraih

temelja sa krutim o torzionom titranju, ukoliko strojevi rade sa 1500 ili manje okretaja na minutu, da vlastita frekvencija temelja za torziono titranje ne bi bila u rezonanciji sa strojevima. 1.

Postoji

mogunost

vršenja ovakovih opita

i

mjerenja, iako je dosada to izgledalo neizvodivo,

.

Na kraju ovog lanka sili

2.

1956-1

katodnim oscilografom mogu pratiti deformacije prouzrokovane i sasvim malim silama. jer se

turbinskih

stupovima treba voditi rauna

Toki

i

zato što

2 sam dao jednaku važnost kao i toki 1, samo na osnovu iskustava, koja su rezul-

mjerenja

tati

vilne

i

zakljuke

možemo

ispitivanja, i

potvrditi

ili

stvarati pra-

korigirati postojee

teoretske pretpostavke.

HIDROENERGETSKO RJEŠENJE PODRUJA CETINE I KRAŠKIH POLJA Ing. Stjepan Reštarovi, Elektroprojekt,

I.

OPE

KARAKTERISTIKE SLIVA

Rijeka Cetina sa svojim slivnim podrujem (oko 4000 km 2 ), smještena u centralom dijelu Dinarida, ubraja se najvee vodotoke našeg

meu

Budui

da se planine ovog sistema dosta naglo ruše prema moru, a podruje je bogato vodom zbog visokih oborina (1600 godišnje u prosjeku), razumljivo je, da sliv Cetine predstavlja znaajan dragocjen hidroenergetski izvor i naše zemlje.

mm

planinsko, s veim bropolja dinarskog pružanja. Po svojim je

izrazito

hidrološkim karakteristikama može se podijeliti u dva glavna dijela: 1.

Uže ili neposredno podruje Cetine, koje se nalazi uz njezin tok, a pripadaju mu dijelovi planina Dinare, Svilaje, Kamešnice i Mosora, te vei broj kraških visoravni i polja Cetinsko, Vrliko, Ribariko, Koljansko,

—

Hrvatako

i

Sinjsko. Hidrološka granica tog

uglavnom

se poklapa s geografsko-orografskom, naroito u gornjem toku dijela sliva

Cetine. 2.

Šire polja

podruje obuhvaa kraška jugozapadne Bosne s pripadajuim uticajno

ili

planinama; nalazi se izvan orografskog sliva Cetine, s kojom ima iskljuivo podzemnu hidrološku vezu potpunu ili djelomi nu kroz planinski masiv Dinare i Kamešnice. Podruje se proteže od najvišeg Kupreskog polja (oko 1150 n. m.) do najnižeg Livanjskog s Buškim Blatom (oko 700 m n. m. ) ukljuivši još Duvanjsko (oko 870 m

—

—

m

n.

m.)

Klima

i

Raspored oborina po vremenu, koliini i vrsti topografskim prilikama i klimatskim uticajima. Zanimljivo je, da je u izrazitim klimatskim pojasima podjednaka visina godišnjih oborina (oko lOOOmm) s porastom prema granici užeg i šireg sliva (2200 2500 mm), odnosno granici jaeg upliva maritimne i kontinentalne klime. ovisi o

—

dinarskog krša.

Podruje jem kraških

Zagreb

Glamoko

polje (oko 880

m

n.

m.).

u slivu Cetine veoma raznolika; uski primorski pojas ima maritimnu klimu, a sjeje

veroistoni kontinentalnu; izmeu njih je prelazna zona s jaim utjecajem jedne ili druge klime.

Karakteristini su

vjetrovi

esto dosižu vrlo veliku snagu.

jugo

i

bura;

oni

Geološki raktera.

Kao

geološkoj

joj

je

podruje

izrazito

kraškog ka-

sastavni dio Dinarida bilo je u svoprošlosti

podvrgnuto

—

višekratnim

boranju, rasjedanju i kojih je posljedica postanak planina navlaenju i kraških polja, te prodori starijih naslaga.

tektonskim pokretima

—

Vei

dio

sliva

izgrauju

—

vapnenci

pre-

težno kredni; dolomiti su manje zastupani, no kao polunepropusne stijene, ukoliko nisu jae razlomljeni, vrše znaajnu ulogu u hidrografiji podruja; isto tako stariji i mlai tercijarni sedimenti koji su u dubolapori, konglomerati i t. d. kim sinklinalama Livanjskog i Duvanjskog polja uslovili postanak veeg broja stalnih vrela i opstanak nekolicine potoka, a u primorskom pojasu koncentraciju podzemnih voda na nekoliko veih

—

—

vrela.

Najmlae geološke tvorevine kvartara, koje sreemo po svim poljima i koje su vrlo važne za poljoprivredu, nemaju naroitog znaaja i uticaja opu geološko-hidrološku sliku podruja.

na

Sve te naslage leže kao u nekom koritu na nepropusnom triasu (verfenu), koji izbija na površinu na sjeveroistonom rubu Kupreskog polja i kod Glamoa, te na više mjesta jugozapadno Cetini od izvorišta do Sinjskog polja; na tim mjestima potpuno je

može skog

odreena granica

koja ne

sliva,

jednoznano utvrena istono od Sinjpolja, sjeverozapadno izmeu Kupresa i

biti

Glamoa te jugozapadno od Glamoa. Vapnenaka graa i tektonika podrugja su postanak velikog broja kraških pojava pa,

—

vrtaa, kraških vrela, estavela, ponora a uz sudjelovanje nepropusnih stijena

zanimljivu i zamršenu drografsku mrežu.

podzemnu

i

uslovili

— škrai

t.

d.

veoma

površinsku hi-

GRAEVINAR

1956-1

Hidrografski karakteristike geoloških, pri

i

podruja

hidrološki odnosi rezultiraju

klimatskih i emu prvi utiu na koliinu i vremenski raspored voda, a drugi na karakter i meusobnu ovisnost hidrografske mreže površinske i podzemne. i

iz

—

Pojava stalnih vrela i površinskih vodotoka, susreemo po svim kraškim poljima, uslovIjena je nepropusnim i polupropusnim stijenama, dok su ponori vezani iskljuivo na propusne stijene, a estavele na oboje. koje

Strana 13

Na najvišem Kupreškom polju nalaze se dva potoia: ponornice Mila i južna Mrtvica. Nakon poniranja vode Milaa do protoke od cca

stalna

—

m /sec 3

idu nepoznatim smjerom vjerojatno na vrela Rame, a iznad te koliine na niže položena vrela Šujice (Stržanj), dok se za Mrtvicu pretpostavlja da napaja vrelo Bistrice kod Livna. Sujica je najdulja ponornica na kraškim poljima jugozapadne Bosne. Glavna periodika vrela V. i M. Stržanj nalaze se podno Kupreskog polja (990 m n. m.), a glavni ponor Kovai na južnom 0,3

* rUNCL

H'OGOELCKTRAHA

O

pum^a CESTE

Slika

1

—

Situacija energetskog

podruja Cetine

stanica

GRAEVINAR

Strana 14

rubu Duvanjskog polja (850 m n. m.). Na svom toku prima Šujica vei broj manjih stalnih i periodikih vrela i potoia, koji svoj postanak zahvaljuju nepropusnim stijenama, uglavnom sedimentima tercijara. Bojadisanjem je utvreno, da se vei dio srednjih i velikih voda Šujice nakon poniranja i kraeg podzemnog toka pojavljuje na vrelu Riine, t. j. na horizontu Buškog Blata (oko 715 m n. m.); male vode idu nepoznatim smjerom, pri emu se jedan dio pojavljuje i kod vrela Riine, ali samo u obliku podzemnog toka.

Riina je periodiki vodotok-ponornica, koja protie Buškim Blatom primajui vode iz veeg broja manjih i veih vrela, uglavnom periodikih. Zbog znatnih koliina vode, a dosta nepropusnog dna (10 30 m debeli kvartarni nanos, uglavnom gline) bilo je Buško Blato periodiko jezero, koje je pretvoreno u periodiki plavljeno polje nakon dvokratnog išenja i otvaranja rubnih ponora (god. 1908 i 1936). Dosada nije uspjelo utvrditi put voda s Buškog Blata, pa se na osnovu hidrološke i geološke studije pretpostavlja, da vei dio izbija na podmorskom vrelu »Vrulji« (izmeu Biokova i Omiške Dinare), dok manji dio ide u Cetinu, a vjerojatno i u smjeru Imotskog (jezero Blato).

—

Tab.

1

—

tokom

ili pak preko stalnih i periodikih vrela na sjeveroistonom rubu Livanjskog polja.

Na Livanjskom polju najvažniji stalni vodotoci nalaze se u njegovom centralnom dijelu: Bistrica, Zabljak i Sturba, koji su nakon spajanja poznati pod imenom Ploue; ova ponire na jugozapadnom rubu polja i nakon podzemnog toka ispod Dinare napaja vrelo Rumin, lijevi pritok Cetine. Svi ostali potoci uglavnom su periodikog (karaktera s obiljem voda u periodu kiša i za vrijeme kopnjenja snijega, s posljedicom dulje ili krae poplave polja. Odvodnja se vrši u smij eru Cetine podzemnim putem preko ponora na jugozapadnom rubu polja, a djelomino i putem nekolicine estavela na sjeveroistonom rubu. Rijeka Cetina najvažniji vodotok ovog podruima duljinu toka od 105,5 km, s izvorom na istoimenom polju u podnožju Dinare i ušem u Jadransko more kod Omiša. Izrazito je kraška rijeka bujikog karaktera, koji je znatno ublažen kako podzemnom retardacijom tako i retencijom na kraškim poljima i u podzemlju. Po svojim karakteristikama može se podijeliti u dva dijela: ,

ja,

gornji tok od izvora do izlaska

a)

polja

Karakteristini podaci srednjih godišnjih protoka

Mjesto podatka

Sadašnje stanje

Qm

(mVs)

ponori

do uša u more. gornjem toku Cetina tee pretežno širokom rijenom dolinom i kraškim poljima poput nizinske rijeke s relativno malim uzdužnim padom (1,7° oo), od ega je vei dio koncentriran na nekoliko stepenica u kanjonskim dijelovima izmeu pojedinih polja; u donjem dijelu tok je pretežno

Nakon izgradnje sliva

Q m (m 3 /s)

1,3

kanjonski,

1,3

(5,6°

Duvanjsko polje

ponor

11,0

Kovai

Sinjskog

b) donji tok

,

Kupresko polje

iz

i

U svom

Srednji god. protok

Vodni horizont ili vodotok

1956-1

sa

bitno

veim

relativnim

padom

'oo).

U

hidrološkom pogledu postoji takoer velika i velika kraška vrela, kojima se drenira oborinama bogata Dinara i Kamešnica, kao i kraška polja Bosne, nalaze se u gornjem toku Cetine; ta vrela daju Cetini glavni dio voda, osiguravajui joj ujedno stalnost protoka. U donjem dijelu nema Cetina nijednog znaajnijeg stalnog vrela osim Studenaca, iji izvori znatan dio svojih voda dobivaju iz uzvodnog toka Cetine putem ponora (estavela) izmeu ikote i Blata na Cetini; sva ostala vrela su periodika ili pak esta-

11,8

razlika: sva stalna

Buško blato

ponori

14,0

14,0

Glamoko

polje

ponori

5,0

4,3

Livanjsko polje

ponori

38,0

27,5

Perua

61,3

44,6

Trilj

116,0

124,2

Omiš

122,0

Cetina

vele.

Qm Qm'

— srednji — srednji

godišnji protok sadašnjeg stanja

Vode Glamokog triasa).

Po svom uzdužnom padu, kao poveanju uzduž

130,0

protoka, odnosno

budueg

godišnji protok bez odbitka vode za natapanje

Cetine

~

stanja,

vododijelnicom kod Najvei potok Ribnjak

Glamoa

s

i

po rasporedu

toka, Cetina je

sa isto geografskog gledišta zanimljiv vodotok, jer a

je

inverzan normalnim rijekama. II.

polja pripadaju slivu Save

i

PRIVREDNO STANJE PODRUJA •

i

(prodor

nekoliko manjih

vrela u sjeverozapadnom dijelu polja poniru po njegovom sjeveroistonom rubu, hranei vrela Plive ili Sane, a možda i oboje. U jugoistonom dijelu polja najvei je potok Jaruga, koji preko ponora napaja Cetinu, bilo direktno podzemnim

Na

stanje i razvoj privrede u podruju Cetine utiu isti faktori kao i kod ostalih podruja: geografski, klimatski, geološki, saobraajni i t. d.

Apstrahirajui uski primorski pojas sa snažnom pojedine naprednije oaze, cijelo osrtalo podruje daje sliku siromašnog, privredno industrijom te

zaostalog kraja.

GRAEVINAR

1956-1

Strana 15

Na bosanskom dijelu podruja glavna je privredna grana poljoprivreda sa stoarstvom, a na dalmatinskom poljoprivreda s voarstvom i vinogradarstvom. Nepovoljni raspored godišnjih obo-

poveanje vodnog vala

rina ima za posljedicu skoro redovite jesenske i proljetne poplave na najvažnijim poljoprivrednim površinama, a u ljetnom periodu skoro redovito sušu. Uzme li se još u obzir veoma primitivni nain obrade zemljišta, razumljivi su niski poljopri-

mjeru štetne posljedice parcijalnih zahvata, a raspoložive vode na j ekonominije iskoristile, izraena je za cijelo podruje okvirna vodoprivredna

i poplave nižeg polja, što isto poljoprivrednog gledišta esto od vee štete nego koristi. Da bi se onemoguile ili bar svele na najmanju

je sa

osnova 1.

vredni prinosi. Zbog toga treba za unapreenje poljoprivrede na cijelom podruju primijeniti suvremene agrotehnike mjere, izvršiti odvodnju i

omoguiti natapanje

2.

VODOPRIVREDNOG RJEŠENJA SLIVA

Opa

karakteristika dosadašnjih vodoprivrednih radova na ovom podruju jeste parcijalno rješavanje pojedinih problema, uglavnom melioracionih. Pritome se redovito dešava, da ubrzavanje odvodnje više položenog polja ima za posljedicu

zahvata

i

potpunijeg

energetskog

nanje. 3.

Gubitke poniranja reducirati u ekonominim granicama u stalnim akumulacijama pretežno konsolidacionim radovima, a po obradivim poljima i zimskim akumulacijama izolacijom ponora s takvim tehnikim rješenjem, da ovi mogu stupiti u djelovanje kadgod se ukaže potreba; desit se naime, da na poljima pod ozimnim žitaricama ili zimskim akumulacijama, a u vegetacionom periodu naie vodni val, kojega veliina prevazilazi kapacitet odvodnih organa; u tom sluaju stupit u djelovanje ponori, da bi bi se sprijeilo štetno djelovanje poplave na

—

e

e

poljoprivredne kulture. 4.

an

PRINCIPI

i

zahvaenih voda, predviena su na horizontima svih kraških polja Bosne stalna i zimska (služe kao akumulacija samo u nevegetacionom periodu) akumulaciona jezera, kojima se postiže odreeno vodno izrav-

dae.

ni.

polja

iskorištenja

emu e

transport ovih dobara. Veliko bogatstvo podruja predstavljaju njegove znatne vodne snage, koje rezultiraju iz bogatstva vodom na velikoj nadmorskoj visini; nažalost, te su vodne snage dosada iskorištene u vrlo maloj mjeri, kao i druga prirodna bogatstva. Jedino iskorištenje vodnih snaga predstavlja mnoštvo primitivnih mlinica, dvije, male hidroelektrane od stotinjak KS (Livno i Vrlika) i velika, ali stara i dotrajala HE Kralj evec s istaliranom snagom od 62000 kW.

najmanju mjeru. U cilju smanjenja dimenzija odvodnih, odnosno dovodnih organa, kao i radi natapanja nizvodnih

e

Na dalmatinskom dijelu sliva nalaze se znatne koliine sadre (gipsa), veoma povoljne za eksploataciju (okolica Sinja), zatim uljni škriljci kod Rude i Vrdova, asfalt kod Dolca i manje rezerve lignita kod Sinja. Na oba dijela podruja postoje i dobre sirovine za razvoj cementne industrije. Razloge slabe eksploatacije rudnog blaga, kao i slabog plasiranja šumskih i poljoprivrednih proizvoda s bosanskog dijela sliva, treba tražiti u nedostatku dobrih saobraajnica, t. j. željeznike pruge, koja jedino omoguuje povoljan i ekonomi-

ovom koncepcijom:

skog polja, pa ih odvodnim organima (kanalima i tunelima) prebaciti u niži horizont uz energetsko iskorištenje raspoloživog pada; pri tome treba gubitke poniranja svesti na

polja.

Što se tie šumarstva, stanje ne zadovoljava, jer se ogromne površine krša nalaze pod šikarama ili su potpuno gole, naroito na dalmatinskom podruju. Na bosanskom dijelu ima mjestimino dobrih šuma, kojih je eksploatacija dosta teška i skupa, zbog slabih saobraajnica. Ako se obrati vea pažnja na pošumljavanje goleti, zatim na uvanje se, i uzgoj postojeih šumskih površina, uspjet da šumarstvo postane važan privredni faktor, pri biti potrebno sprijeiti neracionalno trošenje gorivog drveta na otvorenim ognjištima, koja su normalna pojava. Dosadašnja istraživanja pokazuju, da se na bosanskom podruju nalaze velike rezerve mrkog uglja i lignita u duvanjsko-livanjskom basenu, ali je njihova eksploatacija skromna i ograniena zbog transportnih teškoa. Ima indicija da se na ovom podruju nalaze i izvjesne koliine uranove ru-

s

Zahvatiti sve površinske vode po kraškim poljima jugozapadne Bosne poevši od Kup re-

U dolini Cetine (Perua) i na horizontu Livanjskog polja (Buško Blato) ostvariti dvije velike, energetski povoljne akumulacije, kojima se može postii ne samo energetsko izravnanje Cetine, nego i znatno šireg podruja.

Na tim principima izraena su osnovna tehnika rješenja energetskog iskorištenja površinskih voda podruja Cetine na raspoloživim padovima, vodei pri tom rauna o odvodnji i natapanju polja, a kod zimskih akumulacija i o njihovom pravovremenom pražnjenju. IV.

HIDROENERGETSKO RJEŠENJE SLIVA Postavke rješenja

Osnovne

postavke

rješenja

hidroenergetskog

voda podruja Cetine dane su principima vodoprivrednog rješenja sliva. Nain rješenja i veliina izgradnje pojedinih postrojenja zavise od uloge i znaaja svake predviene hidroelektrane u samom sistemu Cetine, kao i u širem energetskom podruju. iskorištenja

GRAEVINAR

Strana 16

a)

Kraška polja

Sve hidroelektrane po kraškim poljima jugozapadne Bosne sporednog su znaaja po svojoj veliini; one predstavljaju usputno energetsko korištenje raspoloživog pada izmeu horizonata pojedinih polja pri provoenju osnovnog principa vodoprivrednog rješenja: prebacivanju površinskih voda s višeg polja na horizont nižeg polja, radi konanog akumuliranja svih ovih voda u Buškom Blatu centralnoj akumulaciji tog podruja. Zbog toga ova postrojenja imaju karakter protonih hidroelektrana u periodu veih voda, t. j. zimi, dok ljeti, u, periodu malih voda, mogu raditi kao vršna, zahvaljujui malim akumulacionim basenima na

magaziniranju površinskih voda sa svih kraških polja ovog podruja i reguliranju potroška u hidroelektranama od Livanjskog polja do mora. Instalirane snage, odnosno protoci ovih hidroelektrana odreeni su tako da sumarno omoguuju ovaj nain rada: a)

omoguuju izvjesno dnevno izravnaUsprkos injenice, da na mokri period otpada blizu 70°/o ukupnih godišnjih voda, energetski iskonje.

intraliranih protoka ovih hidroelektrana

ristivih,

oko

iznosi t-

1,5

(od 1,1

—

1,6)

srednje god. protoke,

j.

Qi

1,5

Qm

Tako nizak instalirani protok mogu je zbog zimskih akumulacija predvienih po kraškim poljima, kojima se može izvršiti povoljno vodno izravnavanje u zimskom periodu. Osim toga, dovodni organi, dimenzionirani za instalirani protok hidroelektrane, imaju uzdužni pad vei od potrebnog za Q;. U sluaju potrebe brzog pražnjenja akumulacije ili proljetnih voda to omoguuje evakuaciju znatno veih koliina; time se smanjuju koliine, koje se evakuiraju putem ponora, a koje se pretežnim dijelom ne mogu više zahvatiti i akumulirati u Buškom Blatu. b)

Glavna postrojenja

Glavne hidroenergetike izvore u slivu Cetine predstavlja energetsko iskorištenje voda Cetine u njenom donjem toku nizvodno od Sinjskog polja i površinskih voda sa svih kraških polja jugozapadne Bosne na stepenici izmeu Livanjskog i Sinjskog polja.

Kako su vode Cetine i kraških polja bujinog karaktera, energetsko iskorištenje takvih voda nepovoljno je zbog velikih i brzih promjena u veliini raspoložive snage i produkcije hidroenergije; takva je energija niske vrijednosti i »slabog kvajer ne odgovara zahtjevima konsuma, idnevne potrebe na energiji skoro konstantne u toku cijele godine (razumljivo, u radne dane). Da bi se na ovim glavnim hidroenergetskim izvorima dobila energija visokog kvaliteta, t. j. onakva kakvu traži konsum koja se, dakle, može uvijek u cijelosti plasirati predvieno je da se ostvare dva velika stalna akumulaciona jezera: liteta«,

je su

— —

1.

2.

U

dolini Cetine

Na

—Perua

horizontu Livanjskog polja

—Buško Blato.

Pri tom Perua služi akumuliranju bujinih voda gornjeg toka Cetine i regulaciji, odnosno vodnom izravnanju donjeg toka, dok Buško Blato služi

sati s

maksimal-

a kroz 10 sati sa cca

40%

te

snage, {6)

u ljetnom periodu kroz 10 ksimalnom snagom, a kroz

s

ma-

14 sati sa cca

40%

dnevno

sati

te snage.

Takav rad HE Split i Jabuka odgovara sluaju, kada ta postrojenja služe pokriu potreba izoliranog konsumnog podruja. Ukoliko bi pak ta po-

pokriu ljetnih energetskih manjaka drugih hidroelektrana, tada je mogue forsiranje ljetne produkcije na raun zimske, kao i obratno, za sluaj zimskog eksporta ili pokria zimskog manjka dravskih hidroelektrana. Na temelju gornjih principa usvojeni su naredni instalirani protoci u odnosu na srednji godišnji protok, odnosno radnu vodu: strojenja služila

1)

na stepenici

izmeu

Qi = 2)

Livanjskog

1,75

i

Sinjskog polja:

Q m = 2,03 Q w

,

na glavnoj stepenici od Sinjskog polja do mora: Qi

=

l,60

Qm

=

1,82

Qw

.

Razliit odnos instaliranog protoka prema srednjem posljedica je razliitog bruto pada, duljine derivacije i uloge neposredne akumulacije.

Najvei instalirani protok u odnosu na srednji godišnji dotok odnosno radnu vodu ima pribranska HE Perua, kojom se koristi raspoloživi pad istoimene akumulacije u gornjem toku Cetine, pa je:

a)

za sadašnje stanje protoka Cetine na

stu:

Qi b) za

budue

=

1,95

Q m = 2,0 Q w

tom mje-

i

zahvatom na kra-

stanje, izmijenjeno

škim poljima Bosne: Qi ==2,70

Tako visoko

Qm

Qw

2,80

.

HE Perua

re-

u pojedinim etapama

iz-

instalirani protok

zultat je njezine uloge

gradnje sistema Cetine. U I. etapi i II. poluetapi ovo postrojenje ima izvjesnu funkciju vršnog postrojenja, dok u konanoj izgradnji sistema služi punom izravnanju HE Split, iji je instalirani 3 3 protok Qj = 200 s iz Perue + 80 /s = 120 3 /s iz HE Jabuka, odnosno B. Blata.

m

m

*

m

Tehniki

Vode

opis postrojenja

—

s najviše ležeeg Kupreškog polja Mrtvicu predvieno je prebaciti u dolinu potoka Šujice, pri emu se bruto pad od 185 m energetski koristi u HE Stržanj, malom protono-derivacionom postrojenju sa dovodom sa slobodnim vodnim licem, kapaciteta dva puta ve1.

i

u zimskom periodu kroz 16

nom snagom,

—

zahvatu, koji

1956-1

Mila

i

j.

—

GRAEVINAR

1956-1

Strana 17

eg

od instaliranog protoka hidroelektrane. Zbog ublažen ja vodnih valova i djelominog natapanja Kupreškog polja predviene su u dolinama potoka Mila i Mrtvice dvije male, kanalom spojene akumulacije, s

korisnom sadržinom od

5,0

hm

3 .

2. Za energetsko iskorištenje voda Šujice predviena su tri postro-

p.

Bogdaši, Mokronoge i Vrilo, prva dva predstavljaju energetske izvore vrlo male vrijed-

jenja:

pri

emu

nosti.

Pribranska HE Bogdaši predje poradi korisne akumulacije od cca 5,0 hm 3 koja služi za ublaženje bujinih voda Šujice i natapanje

viena

,

Duvanjskog

polja,

dok

je

derivaciona

HE Mokronoge predviena

radi obilaska ponorske zone Šujice prije njezinog ulaska na Du vanjsko polje.

HE Vrilo

je

derivaciono

po-

strojenje s tlanim dovodom; iskorištava visinsku razliku izmeu Du-

vanjskog polja i B. Blata (150 m), te ima snagu od 16,0 MW, a godišnju produkciju od 90 GWh. presjek

Zbog

smanjenja dimenzija dovoda HE Vrilo u akumulaciju B. Blata te vodnog izravnan ja i povoljnijeg energetskog iskorištenja voda Šujice predviena je na Duvanjskom polju zimska akumulacija korisne sadržine 40 hm 3 dok u ljetnom periodu akumulacija iznosi svega 0,5 hm 3 i služi za dnevno izravnan je.

Uzdužni

—

2

,

Zimskom akumulacijom

Slika

prepla-

vljuje se u nevegetacionom periodu oko 1600 ha livada, koje se na taj

nain

prirodno gnoje muljem velikih

voda Šujice. Dosada provoeno, takvo preplavljivan je na relativno malim površinama pokazalo je vrlo dobre rezultate.

Osim

energetskog

iskorištenja

Duvanjskih voda predviena je njihova upotreba i za natapanje tog polja, u koju svrhu služiti i uzvodne akumulacije kao i Blidinje

e

jezero. 3. Sve vode Glamokog polja, bez obzira kojem slivu pripadaju, predvieno je energetski koristiti u smjeru Livanjskog polja. U tu svrhu

e

se izvršiti izolacija

ponora

i

esta-

mprci

vela, prokopati kanal kroz vododijel-

nicu, regulirati korito Jaruge

i tako sve vode prebaciti u jugoistoni dio polja, gdje je predvieno ostvariti zimsku akumulaciju korisne sadržine

rozmo

GRAEVINAR

Strana 18

nala duljine oko 30 km. Pri tom je u dolini Žabljaka predviena mala, a u dolini Sturbe i Mandaka nešto vea akumulacija, koje utiu na smanjenje dimenzija odvodnog kanala. Za spreavanje poniranja površinskih voda Livanjskog polja predviena je izolacija ponora na

oko 35,0 hm 3 Iz ove akumulacije vrši se odvod tunelom prema Livanjskom polju uz energetsko iskorištenje voda postrojenjem K a b 1 i i, i godišnju koje ima bruto pad 160 m, snagu 8,0 produkciju 45 GWh. U svrhu djelominog natapanja Glamokog polja predviena je na potoku Ribnjaku mala aku.

MW

ranije

mulacija korisne sadržine 5,0 hm 3 4. 1. Za odvodnju Livanjskog polja i akumuliranje tih voda u Buškom Blatu predviena je izgradnja odvodnih odnosno dovodnih kanala po cijeloj duljini polja. Glavni kanal bi zapoeo na

govu

m

Za gravitacioni odvod voda u B. Blato iz HE Kablii te potoka Bistrice, Žabi jaka, Sturbe i Mandaka predviena je izgradnja lateralnog kagl.

horizontu Livanjskog polja, a u nje-

da

je

se

.

31,0 km.'

Podaci

Na

jugoistonom kutu predvieno

ostvarLvelika akumulacija Buško Blato površine 5000 ha, sadržine oko 700 hm 3 Ta bi se akumulacija ostvarila na bivšem periodikom jezeru izolacijom estavela, saniranjem ponora i ponorskih zona, te izgradnjom nasipa duljine 12,0 km i visine do 18,0 m. Za zaobalne vode periodikih vrela po istonom rubu B. Blata (Mukišnica, Kuželj i dr.) predvieno je njihovo kaptiranje i prebacivanje u akumulaciju B. Blata crpnom stanicom »Mukišnica«. Kapacitet ove crpne stanice iznosio bi oko 3 visine. 20 /s, uz dizanje do 20 4. 3. Vode s kraških polja jugozapadne Bosne, sabrane u akumulaciji B. Blata, energetski bi se koristile do horizonta Sinjskog polja na padu od cca 400 m. Postoji više varijanata za ovo rješenje,

sjeverozapadnom rubu (Ždralovac) te bi išao u smjeru jugoistoka, koristei što više postojee jaruge; nakon 35,0 km duljine smjestila bi se kod sela Kovaii crpna stanica kapaciteta oko 40 m 3 /sec s visinom dizanja oko 8,0 m. Od Kovaia nastavlja se kanal dalje prema Buškom Blatu do crpne stanice Vržerale, kapaciteta oko 90 m 3 /sec s visinom dizanja do 20 m, ovisno o nivou akumulacije B. Blata; dužina ovog dijela kanala iznosi

—

pomenutim principima.

4. 2.

.

Tab. 2a

1956-1

m

objekata manjih hidroelektrana

POSTROJENJE Glavni objekti

1

1

!

HE

HE Bogdaši

Stržanj

HE

HE Mokronoge

HE Kablii

Vrilo

1

zemljana

2

nasipa

zemljani nasip

H„lax “ 7,0 m L max “ 2 X

Pregrada

X

500,0

H max L max “

m

17,0

m m

200 -°

gravitaciona

gravitaciona

betonska

H max = n -° m L max =

8 °.°

m

betonska

H max =

12 ’

0m

L max“70,0m

zemljani nasip

H max “ 9 m L max =

350

m

regulacija

Dovoni

....

kanal

= F =

L,

12,5

km

1,5—3,0

m

L= F=

2

km

1,0

20,0

m

2

jaruga i potoka L,

=

20,0 10,0

D=

Dovodni tunel

Vodna komora

Tlani

cijevni

vod

.

.

m

2

L = 1,3 km F = 1,7 X 1,9 = 3,2 m 2

L = 3,5m F = 1,8 X 2,0 = = 3,6 m

(gravitacioni)

(gravitacioni)

prelivna na kraju kanala

prelivna na kraju tunela

rašlanjena s prelivom

rašlanjena s prelivom

armirani beton

prednapregnuti beton

prednapregnuti beton

prednapregnuti beton .

km

L = 260 m D = 1,0 m

2

armirani beton

L— D=

L = 40,0 m D = 1,5 m

L=

km

5,0

D=

2,80

m

L = 220 m D = 2,5 m

50,0 m 1,5 m

L = 4,0 km D = 2,5 m

L = 220 m D = 2,5 m

Strojarnica prostora

jedna

s m

smještaj

Trafopostrojenje

m»

....

kao

kao

kao Stržanj

Stržanj

m«

m*

Stržanj

m*

kubatura

kubatura

cjelina

kubatura

kao

kubatura

000

4

sve

HE

HE

HE

HE

5

sve

sve

sve

vanjski

Stržanj

490

480

1130

kao

800

kubatura

sve

Rasklopno postrojenje

Odvodni kanal

.

.

L = 15,0 m F = 4—6 m 2

L=

15,0

F = 5—7

m m

2

L = F =

500

m

4,0—6,0

II

m

2

II

Sg

oo o ^

L= F=

50 10

m m

2

:

GRAEVINAR

1956-1

—

Tab. 2b

Strana 19

Podaci glavne opreme manjih hidroelektrana

POSTROJENJE Glavna oprema HE

2

HE Bogdaši

Stržanj

Francis turbi-

propeler turbina

1

ne s horizontalnom osi po

Turbine

2

Generatori

X

kVA,

X

1

3

2

X

KS,

1000

X

7000

3

kVA,

400 3

Pelton,

1

kV

2

Transformatori

X

i

komparacije. Dosada

1

X

mana, pa

i

kVA,

400 3/10

kV

e

se

kV

od kojih svako ima prednosti definitivni izbor izvršiti

kVA,

1300 6/30

nakon

detaljnijeg studija je najviše obraeno rje-

HE Jabuka,

ija bi veliina izgradnje snaga 250 MW, a produkcija u srednjoj godini oko 1080 GWh po odbitku vode za natapanje i gubitke. Sama strojarnica bila bi smještena podzemno s tlanim dovodnim tunelom duljine 15,0 km profila 5,8 m, dok bi odvodni tunel dijametra 6,2 imao duljinu od 5,0 km. šenje

s

iznosila 80

m /sec, 3

m

Upotreba livanjskih voda predviena je i za natapanje cca 20000 ha poljoprivrednih površina. 5. Predvieni zahvati površinskih voda na kraškim poljima jugozapadne Bosne uticat na prirodni dotok voda Cetine tako, da ovaj biti

e

e

Tab. 3a

—- Podaci

glavnih objekata crpnih stanica

na horizontu Livanjskog polja

Postrojenj Glavni objekti

Dovodni kanal

CS

CS

CS

Vržerale

Mukišnica

kanali

u

duljini 35,0

F=

km

5—40,0

m

X

400 3/10

L= F=

31,0

km,

30—70,0

m

m

40,0 3,60

m m

•2

£< o ^

a>

Po Trafopostrojenje

w £ rt

=

3,0

6,0

m

CS

CS

Vržerale

Mukišnica

postrojenje

Armirani beton

.

>

a

N

CM

cetrifugal.

Pumpe

20

2| ^

mB

U™ §|

>N

po

L = 6,0 km F = 50—70 m 2

m

5,0

Motori

3 /s,

centrif.

1

po

m

5,0

Sinhroni motori:

1

2650 6

po

kW,

po

3

kV

kW,

600

1

kV

6

m

3300

po

kW,

3 /s,

Sinhroni motori:

po

2

kW,

1700 6

m

KS

kV

6

5

600 o/min, 1900

9000

po

KS

centrifug.

1

3 /s,

Sinhroni motori:

po

2 centrifug. po 10 3 /s, 273 o/min,

KS

600 o/m, 1900 KS.

kW,

w .5

m

428 o/min, 670

2

rt

30,0

250 o/m, 10 000

KS. 3 /s,

Pumpe:

centrifug.

3

po

KS

kV

3000 6

po

1

kW,

kV 1700

6

kV

0*2 rt

w

°

a 2

Transformatori

Odvodni kanal

3 /s,

centrifug.

1

L = 60,0 m D = 2,8 m

m

o/min.

3000

*o

«

Pumpe

Pumpe: 2

s

rt r-i

kVA

kV

CS

2

to

n

c/3

o rt 3o S.S " W rr^+) ti d w > rt H o f-i

Rasklopno

š

5500 6/30

Ždralovac

ow rt

Strojarnica

X

Postrojenje oprema

L = 80,0 m D = 5,0 m

kVA

Glavna

X

L = D=

150

Podaci glavne opreme crpnih stanica na horizontu Livanjskog polja

231

vod

2

kV

kVA,

kV

6

X

—

po

cijevni

5500

1

Bujini karakter i raspored protoka Cetine naroito podesan za energetsko iskorištenje, usprkos veoma povoljnim topografskim uslovima. Stoga je potrebno kako sada, tako i nakon zahvata površinskih voda u jugozapadnoj Bosni postii što bolje vodno i energetsko izravnanje same Cetine. U tu svrhu je predviena akumulacija Peru a. Pregradom visine oko 63,0 m u kanjonu Cetine ispod Ribarikog polja poluuje se akumulacija u uzvodnim poljima ukupne sadržine 520 hm 3 na površini od 1820 ha. Akumulirane vode usputno se energetski koriste u pribranskoj HE = 120 m 3 /s sa snaPerua instaliranog protoka gom 44,0 godišnjom produkcijom oko 120 i do 180 GWh.

(gravitacioni)

Tlani

X

2

150

o/min

6.

2

2

Armirani beton

kVA

1000

nije

L = 1000 m F = 2,0 X

Armirani beton

7000

Pelton,

KS,

kV

6/30/110

KS,

e

L = 6 km %iax =

2

Dovodni tunel

X

3

o/min

smanjen za oko 28% kod Panja (Perue), a cca 31% kod Trilja, gdje se, meutim, radom HE Jabuka poveati ukupni protok sadašnjeg stanja za cca 8% privoenjem novih voda, koje sada ne idu u Cetinu, nego nepoznatim smjerom.

Tab. 3b kanal

Gl.

kVa,

kV

5600

600 1

o/min

kVA kVA

po

MW

e

Ždralovac Regulacija jaruga i novi

2

250

250

6

X

1

Francis turbi-

2

ne po 7500 KS, 600 o/min

o/min.

kV

HE KABLICI

Vrilo

Francis turbi-

3

Francis turbi-

750

kVA,

400

kV

6

HE

1

ne horizontalne po 440 KS

KS

o/min

1200

2

440 750 o/min.

KS

1350 1000

HE Mokronoge

X

kVA kV

10.000

kVA

kVA kV

X

3

3000

30/6 1 X 25 30/0,4

110/6 1

X

500

6/0,4

kV kVA,

kV

2

X

3000

30/6 1

X

kVa/

kV

25 kVA, 30/0,4

kV

GRAEVINAR

Strana 20

7. Po izlasku iz Sinjskog polja poinje donji, kan jonski dio toka Cetine s ukupnim bruto padom od cca 290,0 m. Iz napred iznešenih topografskih, geoloških i hidroloških karakteristika ovog dijela toka, namee se samo od sebe derivaciono rješenje energetskog iskorištenja voda Cetine na ukupnom, ili bar veem dijelu raspoloživog bruto pada od Sinjskog polja do uša Cetine u more.

sanskom dijelu akumulacijom B. Blato, iz koje se vode putem HE Jabuka prebacuju na horizont Sinjskog polja, odnosno u Cetinu. 7.1. HE Dala je pribransko postrojenje u podnožju brda Konanik a u neposrednoj blizini zaseoka Dale. Srednji bruto pad ovog postrojenja iznosi 13,0 m, a srednja godišnja produkcija 101 GWh. Instalirana je snaga 19,0 uz protok 3 Qi = 180 m /s. Zbog neznatne korisne sadržinejezera, svega 200 000 m 3 postrojenje je praktiki protonog karaktera, zbog ega mu je instalirani protok nešto manji od onog na nizvodno j HE

MW

Kao mjesto zahvata Cetine dolazi u obzir potez od Sinjskog polja do blizine ikote; nizvodno sve do Blata na Cetini (od kote 249,0 do kote 200,0) proteže se zona periodikih vrela, odnosno estavela, te ni jedno mjesto na ovom potezu ne dolazi u obzir za zahvat Cetine u energetske svrhe.

,

Split.

Smještaj pregrade HE Dala diktiran je geološko-hidrološkim odnosima u kanjonu Cetine niz-

Projektima je razmatrano više varijanata energetskog iskorištenja donjeg toka Cetine, pa je nakon njihove komparacije odabrano ekonomski najpovoljnije rješenje u dvije stepenice: s malom HE Dala i velikom derivacionom HE Split.

Oba

vodno od Sinjskog polja. Istim faktorima ogranien je i uspor na zahvatu niz vodne HE Split, zbog ega izmeu donje vode HE Dala i srednje gornje vode HE Split ostaje energetski neiskorišteno oko 8,0 m pada Cetine. Postoji mogunost, da se taj pad energetski iskoristi na dva naina:

vode na užem dijelu sliva izravnane daljinskom akumulacijom Perua, a na bota postrojenja energetski koriste iste

sliva Cetine, koje su

— Podaci

Tab. 4a

1956-1

glavnih objekata

veih hidroelektrana

POSTROJENJE Glavni objekti HE

HE Perua

Jabuka

kamena nasuta

zemljani nasipi 18 >°

m

12 '°

km

H max “

Pregrada

L max “

....

Dovodni tunel

L

==

D=

H max “

L =

m

5,8

B3 -°

L max =

km

15

HE

D =

230

440 ’°

m m

HE

Dale

betonska

betonska

gravitaciona

gravitaciona

H m ax = L max =

Split

19 >° 97 >°

H max “

m m

34 ’°

L max = L=

m m

D=

6,70

X

2 6,0

153 -°

m m

km

9,8

m

(tlani)

“

7

Vodna komora

....

rašlanjena s prelivom

rašlanjena s prelivom

prednapregnuti beton;

vertikalni

Tlani

cijevni vod

,

.

.

L= DX

X

2 410 3,40

m

m

elini;

L =

D=

60,0 3,80

2

m m

15 000

H (?> £ ^

Trafopostrojenje

o£2 £ M .0 .

.

pregnuti

L = 4 X 270 D = 3,50 m

Vanjska uz branu;

Strojarnica

m»

vanjStrojarnica ska kao sastavni dio brane; 6 700

m

2

Trafo

kV,

vani

15 000

m

2

koso okno

Pristupni

tunel

Odvodni tunel

.

.

.

....

L= F = L,

=

m m

460 30

D=

5,0 6,2

L =

0,8;

2

km

m

V-.-

Odvodni kanal

....

i

F=

.

«= 1,0

km

strojarnicu

=

F

i

110 vani

=

F

i

220

vanjsko; površina: 28 500

m

2

m

L = F=

30,0

L= F=

2 350 2 33,4

330

X

m m

2

m

-

m

2

regulacija poto-

ka Rude,

L

40

i

kV

smješteno postrojenje

110

110

d M

§

760

rasklopno

strojarnice

smješteno

postrojenje

380

kV

1600

rasklopno

m

m

uz

kV Trafo

i

(1)

beton;

2

m

vanjsko; površina:

ca

š

iza

110

£ H

8

® £

.

Rasklopno postrojenje

predna-

vertikalni

kom.

L = 715,0 m F max = 300 m!

GRAEVINAR

1956-1

a)

HE Bisko GJ^ISO m /s derivacione HE Dala s istim zahva-

izgradnjom pribranske

3

Kako pod

je rješenje

pod

7. 2.

je

je profil 6,0

m.

Na mjestu vodne komore

izvršen je takav spoj da oba djeluju kao jedinstven dovod, a osim toga je spuštanjem zapomica omoguen odvojen rad svakog tunela, što je potrebno za sluaj revizije ili popravka drugog. tunela,

i

najvee projektirano po-

strojenje u našoj zemlji; ono je ujedno rentabilnije od svih dosada izvedenih i projektiranih hidroelektrana, Zahvaljujui bogatstvu voda (izravnanih uzvodnim akumulacijama Perue i B.

iza vodne komore svaki se tunel cijevna voda, koji prolaze kroz zasunsku komoru s leptirastim zatvaraima. Takvim rješenjem svaka turbina ima svoj posebni cijevni

Neposredno

3.

rava u dva

velikom uzdužnom padu i vanredno povoljnom topografskom smještaju donjeg toka Ce1. tine, što omoguuje iskorištenje maksimalnog bruto pada od 272 m uz ukupnu duljinu derivacije od svega 11 km. Blata), te

vod sa istim profilom 3,5 m, a duljinom 270,0 m, od ega je pretežni dio vertikalan. 4. Strojarnica je podzemna, a u njoj su smještena etiri glavna i dva kuna agregata, te mon-

tažni

Srednji bruto pad HE Split iznosi 269,0 m; in3 stalirani je protok Qj = 200 /s, snaga 425 MW, a godišnja produkcija preko 2 000 000 000 kWh, te je skoro dva puta tolika kao u predratnoj Jugoslaviji (1939 god. 1 173 000 000 kWh).

komanda

prostor,

i

pomone

prostorije.

Glavni agregati imaju vertikalne Francis turbine pojedinane snage 151 000 KS, i generatore prividne snage 120 000 kVA, odnosno 106 250 kW,

m

ukupno 425

—

Kuni snage

Osnovni su podaci tehnikog rješenja:

1

MW.

agregat

150

KS

i

sastoji se od Pelton generatora 1000 kVA.

turbine

Uz

strojarnicu nalazi se kaverna transformakV-nog rasklopnog postrojenja; ova je kaverna kabelskim rovom spojena sa 110 i 220

Branom, smještenom u kanjonu Cetine na + 900, ostvaruje se uspor u iznosu od 23,0 m, t. j. do kote 273,0. Tako ostvareno jezero na zahvatu ima ukupnu sadržinu 6,8 hm 3 uz oscilaciju jezerskog nivoa od 6,0 m korisna je zapremnina 3,0 hm 3 što zadovoljava potrebe dnevnog

km

uša

km, a isti im

to

H E Split

vode

smjeru

ekonominije od onoga

b)

u vrijeme aktuelnog iskorištenja ovog dijela Cetine treba izvršiti ekonomsku komparaciju pribranskog i derivacionog rješenja HE Dala a),

branu,

dva paralelna dovodna tunela u Cetine kod Omiša. Pojedinana duljina tunela od ulaza do vodne komore iznosi 9,8

izgradnjom tom kao kod pribranske i gravitacionim dovodnim tunelom duljine oko 1,0 km. b)

Od ulaznog ureaja, smještenog uz samu

2.

i

Strana 21

tora

39

i

16,5

kV-nim rasklopnim postrojenjem smještenim na

;

otvorenom prostoru. 5. Po dva turbinska odvoda spajaju se u jedan odvodni tunel ukupno dva tunela, pojedinane duljine 350 m; voda iz obaju tunela izliva se u zajedniki odvodni kanal duljine 715 m, a odavde u Cetinu, koja je na tom dijelu u razini mora.

,

izravnanja

HE

—

Split.

Usvojeni uspor na zahvatu ogranien je geološko-hidrološkim odnosima u zaleu kanjona, a zahtijeva injekcionu zavjesu u pregradnom profilu, kao i konsolidaciju nekih slabijih mjesta u

podruju

Opisano tehniko rješenje HE Split sa dva dovodna i odvodna tunela, te etiri glavna agregata

jezera.

Tab. 4b

—

Podaci opreme veih hidroelektrana

POSTROJENJE

Glavna oprema HE Jabuka Francis

4

HE

HE Perua

turbine

po KS,

HE

Dale

vert.

89 000 500 o/mirn

Turbine

Francis

2

po

Pelton turb. ho-

2

riz. po 1000 1000 o/min.

X 70 000 kVA kV X 1000 kVA 0,4 kV

187

turbine

2

KS

28.800

o/min

kaplan turbine po 13 000 KS o/min

150

16 2

KS

Pelton

2

po

1150

4

X

kVA

kV

2

X

10,5

12 000

kVA

kV

X

120.000

kV

16,5

X

2

1000

kVA

kVA

kV

0,4

(6

turbine

KS,

o/min.

750

2 25 000 10,5

po

151 000 300 o/mi-n.

KS,

4

Generatori

turbine

Francis

4

vertik.

Split

+

1)

X

40 000

16,5/110/^ 3 4

Transformatori

....

X

75 000

16/220, 1

X

1000

10/0,4

kVA,

trofazni

kV

kVA,

X

2 25 000 105/110 2 630

kVA

kV

X

10,5/0,4

kVA

kV

X

2 12 000 10,5/110 2 400 10,5/0,4

kVA

kV

X

kVA

kV

(6

+

1)

X

40 000

16,5/220/^/ 3 (3

+

1)

X

X

1000

10/0,4

33 300

kVA,

kV

kVA

kV

110/^/3/220/^3 1

kVA

kV

kVA kV

GRAEVINAR

Strana 22

cijevna voda omoguuje vrlo povoljnu etapnu izgradnju ovog postrojenja, kod kojeg bi se u prvoj etapi dobivalo oko 1 500 000 000 kWh.

hidroelektrana na

i

Energetski bilans sistema Cetine

Svakoj opisanoj etapi izgradnje sliva Cetine odgovara izvjesna produkcija hidroenergije. Kod postojeeg stanja jedino postrojenje na Cetini predstavlja stara, skoro dotrajala HE Kraljevac, iji se vijek trajanja s punijim optereenjem može procijeniti na još 5 6 godina, a s reduciranim na daljnjih 4 5 godina. U svakom sluaju ovo postrojenje iziskivati dosta velike troškove remonta i održavanja. Instalirani protok HE Kraljevac iznosi Qi = 73,0 m 3 a snaga

Izgraditi akumulacioni baisen Perue sa ili bez pribranske hidroelektrane. Time se omoguuje natapanje nizvodnog Hrvatakog i Sinjskog polja (7600 ha) i postiže konstantna snaga na postojeoj HE Kraljevac. Ta je snaga kroz vei dio godine jednaka instaliranoj, a smanjuje se na V 2 do 2 /-i samo kroz suhe ljetne mjesece.

Postrojenje

Podaci snage

e

i

Podaci

Pi (1000

Kraljevac

kW)

Proizvodnja

W (mil. kWh)*

Snaga Pi (1000

HE Perua

kW)

Proizvodnja

W (mil. kWh)*

Snaga

HE

Pi (1000

Split

kW)

Proizvodnja

W (mil. kWh)*

Snaga Pi (1000

Ukupno

kW)

Proizvodnja

W (mil. kWh)*

*

W = raspoloživa

=

200

m

3

ili

/s,

pak u dvije poluetape, kod

prva poluetapa sa Qj 2 100 m 3 /s uslijedruga kasnije ve prema potrebi. 3. Kao trea glavna etapa dolazi realizacija akumulacije B. Blata i pripadajue stepenice do Sinjskog polja (HE Jabuka). HE Vrilo i Kablii mogu se izgraditi istovremeno sa B. Blatom ili pak nastavno. HE Bogdaši i Mokronoge, kao postrojenja minimalne energetske vrijednosti, dolaze u obzir za izgradnju u dalekoj budunosti, dok bi HE Stržanj trebalo izgraditi što prije. Ovo je naime dosta ekonomino postrojenje, ija bi izgradnja omoguila

ega

bi

—

dila uskoro, a

podruja kraških polja jugona kojem sada postoji skoro

brži privredni razvoj

zapadne Bosne, potpuni energetski »vakuum«. Time bi praktiki bilo dovršeno energetsko iskorištenje voda u sistemu Cetine. To meutim ne znai da su opisanim energetskim rješenjem sliva

predvienim etapama izgradnje iscrpljene mogunosti tog podruja. Ponaime mogunost izgradnje veeg broja malih i

sve hidroenergetske stoji

—

=

62,0

MW.

produkcije po etapama

Sadašnje stanje

I.

II.

II.

etapa

poluetapa

etapa

62

62

62

-

300

430

161

—

-

44

44

44

165

152

150

212,5

425

-

-

-

-

62

106

300

595

1500 318,5

1813

2010

469

2160

proizvodnja (ne teoretska)

2. Kao druga etapa dolazi izgradnja HE Split. Ova može biti izgraena u konanoj veliini, t. j.

sa Qj

—

'is,

Pi

Snaga

HE

polja Bosne,

nikakvog upliva na opisano vodoprivredno rješenje sliva i njegov energetski bilans, te se zbog toga ta postrojenja nee razmatrati u ovom prikazu.

1. Vodei rauna o vodoprivrednoj problematici pojedinih dijelova podruja Cetine, vremenskim mogunostima izrade projekata, te rentabilnosti izvedbe pojedinih postrojenja, izgradnja glavnih energetskih objekata sistema Cetine predviena je u tri glavne etape:

—

podruju kraških

meutim nema

što

Etapna izgradnja sistema Cetine

Tab. 5

1956-1

Teoretska produkcija u srednjoj hidrološkoj godini (1927/28) iznosi oko 380 GWh, pri je pretpostavljeno, da su protoci izravnani unutar dekade. Kako to meutim nije sluaj, jer postrojenje nema nikakve akumulacije, to pojedini vodni talasi ostati dekadno neizravnani i energetski neiskorišteni. Osim toga, zbog estih i dosta naglih promjena u raspoloživoj snazi (posljedica bujinog karaktera Cetine) nije mogue puno iskorištenje raspoložive snage, jer se konsum

emu

e

ne može prilagoditi takvom staZbog toga teoretsku produkciju treba množiti s koeficijentom f < 1, da se dobije iskoristiva produkcija. Prema iskustvu, a kod postojeeg kritistalnijih potreba

nju.

nog stanja konsuma, ovaj koeficijent iznosi u prosjeku oko 0,8, pa je iskoristiva produkcija u srednjoj godini cca 300 GWh. Nakon prve etape izgradnje sliva Cetine postojat akumulacija Perua, kojom se izvršiti sezonsko vodno izravnanje HE Kraljevac, te pribranska HE Perua kao novo proizvodno postro-

e

e

jenje.

Teoretska produkcija HE Kraljevac nakon izgradnje Perue iznosi u srednjoj godini oko 480

GRAEVINAR

1956-1

GWh,

=

uz

što

iskorištenja

koeficijent

povoljniji

(zbog vodnog izravnanja Peruom nosti snage) daje iskoristivih oko 430

f

0,9

stal-

i

GWh

go-

dišnje.

Pi

Pribranska

HE Perua

=

imat

44,0

MW

produkciju od 186

=

e

sa

=

Qj

120

m /s 3

i

u srednjoj godini teoretsku

GWh,

što uz koeficijent

isko-

(evaporacija i procjeivanje, te nepravilnosti pogona) daje iskoristivu proizvodnju godišnje. od najmanje 165 drugoj etapi izgradnje sistema Cetine razmotrit dvije poluetape. ristivosti

f

0,9

GWh

U

emo

U 1.

2.

na kraškim poljima biti smanjen dotok Cetine do Perue, dok kod HE Split biti povean dovodom novih voda preko HE Jabuka; to imati za posljedicu smanjenje godišnje produkcije na HE Perua, a poveanje na HE Split. Podaci produkcije svakog postrojenja dani su u priloženoj tabeli, kako za sadašnje stanje tako i za opisane etape izgradnje. Pri tome je predvieno, da u konanoj izgradnji energetskih postro-

e

e

jenja sistema Cetine budu izvršeni i svi melioracioni radovi, pa je od radne vode hidroelektrana odbijena koliina vode potrebna za natapanje

pojedinih polja. prvoj poluetapi raspolaže

se:

HE Perua, polovinom izradnje HE Split Pj/ 2 = 212,5 MW) postojeom HE Kraljevac akumulacijom

Iz tabele se vidi, da glavne energetske izvore predstavljaju HE Split i HE Jabuka, koje daju

i

(Q

i

= 100 m

/2

3

/s

i

i

3.

Strana 23

Tab. 6

—

Podaci postrojenja u konanoj izgradnji sistema Cetine

Ak

HE

-

Instaliran

Protok

protok Qi

max

m /s

m

Instalirana

Q m-Vs

3

snaga Pi 1000

kW

Raspoloživa proizvodnja mil.

kWh

^

....'.

Stržanj

Hjj

m*

mil.

1.

Bruto pad

Korisna akumulacija

Postrojenje

58,1 -b 31,1 = 89,2°/o od ukupne produkcije cijelog sistema Cetine. Jasno je, da o njihovoj produkciji ovisi karakter, odnosno kvalitet energije cijelog

5,0

185,

1,5

1,1

2,0

13,0

.

2.

HE Bogdaši

3.

HE Mokronoge

4.

HE

....

Vrilo

5.

HE Kablii

5,0

15,0

3,0

2,8

0,32

1,6

0,2

30,0

3,5

2,8

0,64

4,4

0,5

+

40,0*

150,0

15,0

10,0

16,0

5,0

+

35,0*

160,0

7,0

4,0

8,0

45,0

6.

HE Jabuka

690,0

415,0

80,0

39,5

250,0

1080,0

7.

HE Perua

495,0

57,0

120,0

43,0

44,0

120,0

8.

HE

Dale

0,2

13,5

180,0

113,0

19,0

101,0

9.

HE

Split

3,0

272,0

200,0

110,0

425,0

2020,0

765,0

3475,0

Ukupno *

1278,9

Zimska akumulacija.

Teoretska produkcija u srednjoj godini (1927/28) na HE Perua 160 GWh, na polovini HE Split 1659 GWh, i na HE Kraljevac 187 GWh ukupno 2006 GWh, što uz srednji koeficijent iskoiznosi

—

rištenja

f

=

minimalnu

0,88 daje

dukciju od 1813

U

90,0

GWh

iskoristivu pro-

godišnje.

drugoj poluetapi izgradit

e

se

druga polo-

HE Split, pa e se na kraju etape raspolagati sa HE Perua i HE Split (Qj = 200 m /s P, = 425,0 MW), dok e HE Kraljevac biti izvan pogona kao

da akumulacioni baseni Perua i B. vodnom izravnanju ovih dvaju postrojenja. Iz priloženih diagrama snage je vidljivo, da je kvalitet energije ovih postrojenja vrlo velik i da je mogue forsiranje zimske ili ljetne produkcije, ve prema potrebama konsuma šireg energetskog podruja. sistema,

te

Blato služe iskljuivo

vina

3

i

Upliv energetskog rješenja podruja Cetine na susjedne slivove i druge vodcprivredne interesente

potpuno dotrajalo postrojenje. Teoretska produkcija u srednjoj godini iznosit 2247 + 160 = 2407 GWh, dok uz koeficijent iskorištenja f = 0,9 iskoristiva godišnja produkcija

e

iznositi 2160

e

GWh.

U konanoj izgradnji sistema Cetine bit e u pogonu sve opisane hidroelektrane tog podruja s ukupnom teoretskom produkcijom od 3860 GWh godišnje, od ega = 0,9. Pri tome

f

e

je

iskoristivih 3475

GWh

uz

zahvatom površinskih voda

Ope

je

poznata injenica, da u kraškim pod-

rujima poput sliva Cetine ne postoji ni trajna ni tono odreena granica sliva; ova je podvrgnuta

—

neprestanim promjenama, kako u toku godine ovisno o stanju, odnosno vodostaju podzemnih i površinskih voda tako i u toku duljeg vremenskog perioda, kao posljedica erozionog i korozionog djelovanja voda; osim toga, djelovanjem tektonskih sila dolazi katkada do vrlo velikih promjena

—

i

nepoželjnih posljedica.

—

.

.

GRAEVINAR

Strada 24

Vrlo opsežnim i dugotrajnim hidrološkim i geološkim istraživanjem i studijem prilino je rasvijetljena podzemna hidrološka veza izmeu pojedinih vodnih horizonata; mjestimino je dobivena potpuno jasna slika, dok su drugdje dobiveni podaci i indikacije za donošenje dosta pouzdanih zakljuaka. Na temelju tih podataka i studija izraen je vodni i energetski bilans opisanih postrojenja u sistemu Cetine, ija konana izgradnja imati ovaj utjecaj na susjedne slivove ili pojedine dijelove podruja Cetine:

e

-

765.000

1956-1

koje su nepoželjne u nizinskim poplavnim dijelovima savskog podruja, to je poželjan predvieni zahvat i prebacivanje ovih voda u sliv Cetine. Osim toga, ove se vode u sistemu Cetine energetski koriste na cca dva put veem padu od onog u slivu Save. 3. Zahvatom voda p. Šujice i onih na horizontu B. Blata vjerojatno se uticati na vodni režim horizonta Imatsko-Bekijskog polja. Meutim, taj uticaj može biti samo povoljan za to podruje, jer se zahvatom velikih voda smanjiti poplavni

e

e

M

765000 Uu

ft

\

uu

CIJEL/ SISTEM

SREDMJA GOD/MA

500-

oOO-

ROD

300“

300-

HESPL/T+ HE- JABUKA

UM

m ('

SVRHU

=

3,

A70,000. OOO kUh

IZVOZA

ZIMSKOG V/SKA

200-

(U SVRHU

.

m

400

tj'

POKRIA DOMAIH POTREBA

h/dros/stema

x

-

x/

xn

/

///

Z/MSK/ PER/OD

V/

/V -

V//

V///

X!

/X

PCRfOO

Zahvatom voda potoka Mila na Kupreškom

e

—

vjerojatno vrela se sliv Neretve polju oštetit 3 /s, t. j. za onu koliinu vode, Rame za cca 0,3 koja se nakon poniranja Milaa ne pojavljuje na vrelima p. Šujice (V. i M. Stržanj). To nema znaajnog uticaja na sliv Neretve, a predvieni zahvat ima puno ekonomsko opravdanje, jer se energetsko iskorištenje ovih voda u predvienom rješenju sliva Cetine vrši na dva puta veem padu od onog u slivu Neretve.

—

2.

m

Privoenjem voda

Glamokog

iz

/V

XII

sjeverozapadnog dijela

e

se sliv polja u sliv Cetine oštetit 3 /s. Kako Save (vrela Plive ili Sane) za oko 2,0 su u ovoj koliini pretežno sadržane bujine vode,

m

VH

-LJETN/

PER/OD

—

—

Slika 4 Dijagram snage sistema Cetine. Forsiranje perioda malih voda

Dijagram snage sistema Cetine. Slika 3 Forsiranje zimske produkcije

1.

)

-Z/MSK! PER/OD

LJETNI

f

LJETNOG MANJKA DRUG/P

valovi na Imotsko-Bekijskom polju, a neizbježnim

procjeivanjem iz akumulacije B. Blata može doi samo do poveanja malih voda na tom polju. Osim toga, energetsko se iskorištenje tih voda predvienim rješenjem sliva Cetine vrši na znatno ve-

em

padu.

kraških polja jugozapadne horizonta Livanjskog polja, odrazit se u velikoj mjeri na režim Cetine. Izdašnost lijevo-obalnih vrela od izvora pa do osjetljivo smanjeizlaska iz Sinjskog polja bit 4.

Zahvat voda

s

Bosne, naroito onih

s

e

e

e

se akumulacijom Perua moi zbog ega izvršiti znatno bolje i povoljnije vodno izravnanje na niz vodnom toku.

na,

GRAEVINAR

1956-1

Akumuliranjem voda s kraških polja u B. Blatu reguliranim puštanjem u Cetinu na horizontu Sinjskog polja putem HE Jabuka dobit se u donjem toku Cetine nešto više vode, koja kroz cijelu godinu tei izravnana, t. j. s jednolinim i stalnim protokom; ovo je naroito povoljno za energetsko iskorištenje na padu do mora.

je naime potapljanje od 5800 ha, a na matinskom 1200 ha obradivih površina.

i

e e

5.

Predvieni zahvat Cetine za

e

HE

Split oštetit

oko 39 km nizvodnog toka Cetine skretanjem njezinih voda putem tunela ovog postrojenja u smjeru uša kod Omiša. Da taj kanjon Cetine nizvodno od zahvata ne ostane suha jaruga u tom inae bezvodnom kraju, predvieno je, da mu se osigura stalna živa voda, koja bi se ispuštala iz 3 zahvata u koliini od 2 do 3 /s. Osim toga je za vodnu opskrbu puanstva nizvodno od zahvata predviena izgradnja grupnog vodovoda, kao odšteta za oduzimanje veeg dijela žive vode Cetine.

m

Za

ostale interesente vodoprivrednog rješenja

sliva Cetine situacija je ova:

pored 1. Poljoprivreda, kao glavni interesent elektroprivrede, imat vrlo povoljne uslove za intenzivno obraivanje poljoprivrednih površina po svim kraškim poljima u jugozapadnoj Bosni, kao i u dolini Cetine.

e

odvodnim organima

Akumulacijama,

i

posto-

jeim ponorima moi

e

jeiti svaka štetna

nepoželjna inundacija polja.

i

se

praktiki potpuno

spri-

Akumulacioni baseni omoguuju, da se u suvegetacionom periodu natapanje izvrši ogromnih poljoprivrednih površina i time osjetljivo povea nacionalni dohodak poljoprivrede.

hom

Poljoprivredna

studija,

izraena

za

cio

sliv

Cetine, daje ove podatke: a)

Odvodnjom, primjenom agrotehnike i natapanjem cca 30 000 ha na bosanskom podruju

e

porast poljoprivredni sadašnjeg iznosa. b)

Na dalmatinskom

prihod na

220%

u dolini Cetine, porast poljoprivredni prihod na 390% sadašnjeg iznosa, a nakon odvodnje, primjene agrotehnike i natapljanja cca 10 000 ha. To poveanje poljoprivrednog prihoda poluit se usprkos potapljanja poljoprivrednog zemljišta akumulacionim bazenima. Na bosanskom podruju predvieno

e

e

dijelu sliva,

t. j.

Strana 25

2.

dal-

Kao sljedei

interesent vodoprivrednog rjepojavljuje se vodna opskrba puanstva i

šenja

industrije.

e

Akumulacionim basenima osjetljivo se poveati rezerve vode za suhi period, što na cijelom podruju pruža mogunost, da se eventualne potrebe za industrijskom vodom bolje zadovolje nego kod sadašnjeg stanja. U pogledu vodne opskrbe puanstva situacija je u glavnom ista kao i kod industrije, iako predvienim zahvatima biti smanjena izdašnost mnogih vrela, od kojih ona u akumulacionom basenu Perue biti stavljena i pod uspor jezera. injenica je, meutim, da predvienim zahvatima biti pojedinim vrelima oduzeta uglavnom voda porijekla s višeg horizonta (površinska), koja je zbog direktnih i otvorenih podzemnih veza nepovoljno uticala na kvalitet vode tih vrela, kvarei inae vrlo dobru vodu podzemnicu nastalu procjeivanjem. Ukoliko bi se dakle voda tih vrela morala tehnikim sredstvima prirediti za svrhe vodne opskrbe puanstva, onda nema razloga da se to ne uini s vodom iz akumulacionih basena ili deri-

e

e

e

vacionih organa. Prilike pojedinih vrela

s

dubokom

i

kvalitet-

nom vodom podzemnicom nee se izmijeniti predvienim zahvatima. Ista je situacija i s postojeim vodovodima ije kaptaže

(Kupres,

Duvno,

mrežu nee

Livno

i

Sinj),

na

nepovoljnih uticaja. Treba, meutim, naglasiti, da pored neznatnog negativnog uticaja predviena vodoprivredna rješenja u velikoj mjeri povoljno riješiti vrlo akutan problem vodne opskrbe puanstva na mnogim i

biti

e

podrujima sliva, a sve na raun elektroprivrede, odnosno energetskih objekata (na pr. donji dio Kupreskog polja Rili, jugoistoni dio Glamokog i sjeverozapadni dio Livanjskog polja, te cijelo podruje donjeg toka Cetine grupni vo-

—

—

dovodi).

Kako osim ribarstva, iji e se uslovi nema više drugih spomena

poboljšati,

interesenata na vodoprivrednoj osnovi

za razvoj vrijednih sliva

Ce-

opi zakljuak, da e predviena vodoprivredna rješenja veoma povoljtine,

no i

to

se

donijeti

na privredni podruja.

uticati

šireg

može

i

kulturni razvoj toga kao