Glasoviti Govori [PDF]

Zitiervorschau

ec

BIBLIOTEKA

!'Mtftf!"U?iftW~~~. 6 ~7'......... ,.,._._ ,, ~.j._.__. ..._._._._._ ...._.........,........-......2. . .a2 .·..nr....nnnnnn•,•t•r•·a•·.as•rnn'....,

PRIRUČNICI

COPYRIGHT© NAKLADA ZADRO, ZAGREB, 1999. ODABRAO

IVAN ZADRO PREDGOVOR: .ŠTO

ĆE NAM RETORIKA?.

Ivo ŠKARić

STRUĆNI SURADNICI

BRANIMIR DONAT, IVAN

ĐEREK,

NIKŠA

STANĆIĆ,

Ivo

ŠKARIĆ

UREDNICA

BOŽENA ZADRO UVODNE BILJEŠKE UZ GOVORE

ODABRAO

ZORAN GREGL

IVAN ZADRO

PREVELI T A TJ ANA BRODNJAK (De Gaulle, A. Malraux); ANA BULJAN(]. B. Bosuet, G. L. L. de Buffon); MIRJANA

A. Hitler, N.

HEĆIMOVIĆ

(l. Cankar); VITARNJA LEE J ANKOVIĆ (K. Adenauer, W. Brandt, F.B. Franco,

Hruščov, H. Kohl, M. Niemoller); NEVEN J OV ANOVIĆ

(Ciceron); ENES

KARIĆ

(Muhammed);

MIRNA PETANI (F. Castro, N. Chamberlain, W. Pitt, grof od Chathama, W. Faulkner, B. Friedan, D. l. Gomez, A. Lincoln, M. Luther King. N. Mandela, G. Marshall,]. McCarthy, B. Montgomery, B. Mussolini, Dž. Nehru, R. Oppenheimer, G. Patton, B. Russel, A. Solženjicin, M. Thatcher, L. Trocki, C. Weizmann, W. Pitt ml., T. Blair,

B. Clinton, D. Eisenhower, R. Reagan); VESNA

POPOVIĆ

0BLAK-JURANIĆ

(poglavica Seattle);

GORDANA (B. Franklin, D. Lloyd George, P. Henry,]. F. Kennedy, A. Lincoln, H. G. R. Mirabeau, F. D. Roosevelt, R. L. Sheil, P. Vergniaud, G. Washington); KOLOMAN RAC (Platon); MAJA

STARĆEVIĆ (V. Havel, W. Wilson); ZLATKO ŠEŠELJ (Demosten);

STJEPAN TELAR (Periklo) PRIJEVODI l OBRADA OSTALIH STRANIH GOVORA SU REDAKCIJSKI. LEKTORICA

P A VICA HROM IN KOREKTORICE

KATARINA

BRAJKOVIĆ,

KORALJKA PENAVIN

LIKOVNO OBLIKOVANJE

.GRUPA., D.O.O., ZAGREB SLOG

ZVONIMIR PROSOLI IZDAVAĆ

NAKLADA ZADRO, ZAGREB

GRAFIĆKI

TISAK l UVEZ

ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB, 1999. ISBN

953-182-035-X

naklada zadro

ZAHVALE

Zahvaljujemo svim suradnicima uz čiju smo pomoć ostvarili ovo izdanje. Na pomoći u pronalaženju govora posebno zahvaljujemo gđi Dragici Ercegović iz Informacijsko-dokumentacijske službe i Knjižnice Hrvatskog državnog sabora, prečasnome Miji Gabriću, prebendaru Prvostolne crkve zagrebačke, Slobodanu Kašteli, glavnom tajniku HAZU, uredništvu Matice hrvatske, novinarki Dinki Martinović, dr. Anđelku Mijatoviću, prof. Petru Laliću i Braslavu Sesaru. Dragocjena nam je bila pomoć suradnika izvan granica Hrvatske: publicista Gojka Borića (iz Kolna), prof. Ivice Pandžića (iz BiH), Gaelle Chamant (iz Francuske), Mate Zadre (iz Velike Britanije). Zahvaljujemo i svim prijateljima koji su nam bili vrijedan oslonac u radu, pomažući nam savjetima i ocjenama.

SADRŽAJ

ZAHVALE ........................... · ....... ·.· ....... ······················ IV PROF. DR. IVO šKARIĆ: Što će nam retorika? ........................... · · · · · · · · · · · · · IX MOJSIJE: Deset zapovijedi Božjih (XIII. st. pr. Kr.) .......... · · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · · · IZAIJA: Proroštva prije sirsko-efrajimskog rata (oko 740. g. pr. Kr.) ..... ······.· .. ···· 3 BUDHA: Mnoštvo i manjina (VL st. pr. Kr.) ................ · · · · ..... · · · · · · · · · · · · · · 7 MENENIJEAGRIPA: Govor pobunjenicima na Svetom brdu (494. g. pr. Kr.) . · · ....... · · · · 9 PERIKLO: Palim Atenjanima (441. g. pr. Kr.) .......................... ············ 10 soKRAT: Obrana Sokratova (399. g. pr. Kr.) .......................... · · · ...... · · · lS DEMOSTEN: Treći govor protiv Filipa (350. g. pr. Kr.) .................. · · · · · .... · · · 21 HANIBAL: Pred bitku (202. g. pr. Kr.) ............................... · · · · · .. ·. · · · 26 MARKO TUUJE CICERON: Prvi govor protiv Kat ilin e (63. g. pr. Kr.) ................. · · · 27 GAJ JULIJE CEZAR: U obranu zavjerenika (63. g. pr. Kr.) ................. · · · · ..... · · · 34 ISUS IZ NAZARETA: Govor na Gori (L st. poslije Kr.) .................... · · · · · · · .. · · · 37 AURELIJE AUGUSTIN: Govor o smrti (V. St.) ................. · · · · · · .... · · · · · · · · · · · · 43 MUHAMMED: Besjeda s oproštajnog hodočašća (632.) ............................ · · · 45 PAPA URBAN n.: Poziv na križarski rat (1095.) ......................... · · · ...... · · · 47 GIROLAMO SAVONAROLA: Propovijed protiv poroka (XV. St.) ... · · · · · · · ... · · · · · · · · · · · · 48 BERNARDO ZANE: »Ne smatrajte se sigurnima ... « (1512.) ................ · ........ · · · Sl MARTIN LUTHER: »Ako sam zlo govorio, daj mi dokaza o zlu!« (1521.) .... · ........ · · · 54 BERNARDIN FRANKAPAN: >>I o tebi se radi kad gori susjedova kuća!>Za ime Božje, van! (1653.) .............. · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 59 60 JACQUES BENIGNE BOSSUET: 0 smrti (1670.) ........ · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · • · · · · PETAR VELIKI: Bitka kod Poltave (1709.) ............................. · · · · · · · .. · · · 64 GEORGESLOUISLECLERCDEBUFFON: 0 stilu (1753.) .. · · ....... · · · · · · · · · · • · · · · · · · · · · · 65 WILLIAM PITT, GROF OD CHATHAMA: »Gdje prestaje zakon, počinje tiranija« (1770.) .... · · · 69 EDMUND BURKE: »Dajmo kolonijama sigurnost i vjeru ... « (1775.) ........ · · · · · .... · · · 71 PATRICK HENRY: >>Podarite mi slobodu ili smrt!« (1775.) ....... · ........ · · · · · · · · · · · · 77 BENJAMIN FRANKLIN: >>Prihvaćam ovaj Ustav sa svim njegovim nedostacima ... « (1787.) .. 79 HONORE GABRIEL RIQUETI, GROF MIRABEAU: >>Pred nama je bankrot, a vi- još zasjedate!« (1789.) ................................... · · · · · · ... · · · 81 GEORGESJACQUESDANTON: Kako spasiti Francusku? (1793.) ............. · · · · · · ... · · · 83 PIERRE VERGNIAUD: >>Strahujemo da će Revolucija na kraju iznjedriti despotizam« (1793.) •....................... ·. · ...... · · · · · · · · · · · · 86 MAXIMILIEN ROBESPIERRE: >>Teror nije ništa drugo doli brza, Stroga i neumitna pravda« (1794.) .................................... · · · ...... · · · 89 GEORGE WASHINGTON: >>Ustrajte u dobroj vjeri i pravednosti ... « (1796.) ............ · · · 91 CHARLES JAMES FOX: >>Ne vidim kraja ovome krvoproliću« (1799.) ........ · · · · ..... · · · 96 WILLIAMPIDMLAĐI: >>Grabežljivo oko Francuske revolucije« (1800.) ................ · · 99

v

--

Na AusterJitzu (1805.) ................................. . 101 . . Dva carska govora .................................................... . 102 MIHAILILARJONOVIČ KUTUZOV: Pred Borodinsku bitku (1812.) ..................... . 103 /

FRANZGRILLPARZER:

»Zalažem život« (1937.) ........................................... 219

LAV TROCKI:

NAPOLEON l BONAPARTE:

VLADKO MAČEK:

Ususret »bratskom sporazumu« (1938.) .......................... 222 »Naša je zemlja U ratu S Njemačkom« (1939.) ................ 224

NEVILLE CHAMBERLAIN:

Nad Beethovenovim grobom (1827.) ......................... . 104 Čudovišna i sablasna nepravda prema Ircima (1828.) ......... . 105

»Ne mogu vam obećati ništa osim krvi, patnje,

WINSTON CHURCHILL:

suza i znoja« (1940.) .................................................... 226

RJCHARD LALORSHEIL:

KUKULJEVIĆ SAKCINSKI: Za uvođenje narodnoga jezika (1843.) .................. . 108 POGLAVICA SEATTLE: Na tragu crvenome čovjeku (1855.) .......................... . 112

»Bijahu to njihovi blistavi trenuci« (1940.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227

IVAN

JOSIF

VISARIONOVIČ STALJIN: »Sve snage naroda - za uništenje neprijatelja!« (1941.) . . . . . 228

CAMILLO CAVOUR:

ANTE

PAVELIĆ: »Proglašujem otvorenim Hrvatski državni sabor« (1942.) ............. 231

VICTOR HUGO:

BERNARD MONTGOMERY:

Poslije Pariškog kongresa (1856.) ............................. . 116 Na Balzacovu pogrebu (1858.) .................................. . 118 JULES FAVRE: Obrana Orsinija (1858.) .............................. . 120 ABRAHAM LINCOLN: »Vladavina naroda, od naroda i za narod« (1863.) ..... ::::::::::: 123 »Zluradi ni spram koga i milosrdni prema svima ANTE~TARČEVIĆ: »Ako narod ne razazna bolje od gorih, ·

JOSIP JURAJ STROSSMAYER:

će mu kako i do sada«

(1871.) ........................................ . 137 Dvije Francuske (1872.) .... . 144 KARL >>Revolucija mora biti solidarna!« 145 IVAN MAZURANIĆ: Nastupni govor prvoga bana pučanina (1873.) .................. . 147 MIHO PAVLINOVIĆ: »Na noge, na izbore!« (1873.) ................. . 150 ··············· Neretva (1873.) 152 . bit

LEON GAMBETTA:

MA~:

(1·8·7~·.;:::::::::::::::::::::::::::::

WILLIA~EDWARDGLAD~;~~~:;· ~~~~~~~~ ~~~j.sk·e·;~;i~ik·e· (~~;~.;::::::::::::::::::::

153 smrti Giuseppea Garibaldija (1882.) ..... · . . • .. • . • ...... • 155 . . . }eruJem u Hrvatsku, u nJezmu prošlost, u njezinu sadašnjost i ··· u nJezmu budućnost« (1886.)......... 159 OTTO EDUAR v • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • D LEOPOLD VON BISMARCK: »S tuke U europskom ribnjak .. v da budemo šarani« (1888.) . . . . . . . . . . . . . . . . u pnjece nas EUGEN KUMičić: Hrvatskoj domovini (1893.) ............................... 163 GIOSUECARDUCCI: U povodu IVAN MAŽURANIĆ· »V' .

HIKONOJAKAMIMURA:

Na rastanku (1904.) .. ::::::::::::::::::: .................

~~~

VELIMIROVIć: Besjeda o mladoj Srbiji (1912.) ............................ . DAVID LLOYD GEORGE· V h v • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 173 · r unac zrtvovanJa (1914.) VLADIMIR ILJIČ LENJIN· Rat k · i' k . . . • • • • • • • • • • • · · · · • · · • · · · · · · · · · · · 177 aplta Ista, rupmh razbojnika« (1916) 18l\ .» GEORGES CLEMENCEAU: Na dan proglašenja primirja (1918 . ................. l STJEPAN RADić: »Ne srlj.a}·te ka k J .) ........................ t8J o gus e u mag U!« (1918.) IVAN CANKAR: Pročišćenje i pomlađenje (1918.) .......................... 184 NIKOLAJ

WOODROW WILSON:

Za Ligu naroda (1919.) .... : : ::: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

»Nenasilje je prvo načelo moje vje;~,; (. ~;~~ .). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ADOLF HITLER Neuk · · · ········........... . : rouv I agresivan duh (1932.) ..... !·RANKUN DELANO ROOSEVELT· •J d' ••••. •· ••••••••· · · · · · · . . . . . . e mo čega se treba v• • • BENrro MUSSOLINI: •Crne košu!· l .. mo strasm Jest strah« (1933.) . . . . . . . • v. • Je revo UCIJe« (1935.) ............ . CH AIM WUZMANN: Zidovi nos p J . •· · ••· · · · · . . . . . . . . e a estmu u srcu (1936.) I·RANCISCOBAHAMONDE-FRANCO· N d . b" . š ........................... . a an IZ lJanJa panJ'olsk 0 g gra danskog rata (1936.) . . . . . . . . . . . a DOLORES IBARRUR! G6MEZ· »Fašiz , . ~: ............... · · · · · · · · · · · · · · ...... .. am nece procd« (193 6.) .......... . ................ MAHATMA GANDHI:

VI

NAN RIBAR:

»Ostat ćemo i boriti se ovdje« (1942.) ...................... 236

Prvi govor partizanima (1942.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239

VLADIMIR NAZOR:

»Ovo pravo naših naroda je originalno« (1943.) ....................... 241

KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC:

+

GEORGE SMITH PATTON: FILIP LUKAS:

»Rase i narodi SU Božje tvorevine!« (1943.) .............. 246

»Opet onaj kurvin sin Patton« (1943.) ...................... 251

Kultura i današnji rat (1944.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 »Ne želimo više razdioba u stranke ugled, d~mJeU ~-obreposlovne odluke, odrediti trase prometnica koje će se gradttt, odlucttl mvestici jama, kako raspodijeliti državni proračun, koliko dati za znanost, školstvo, naoružanje, za statusno znakovlje dužnosnika - kako svemu tome odlučivati bez retoričkog preispitivanja kad pri svim tim mogućnopodručju

0

0

stima postoje vrijednosti kojima je mjerilo samo

~-.l.~- - -s-a-mo- nJe-m- u.

----

XI

čovjek i koje su istinite

Retorički postupci ne preispituju samo razumnost odluka nego i njihovu etičnost. Toposi savjesti, toposi dobra, solidarnosti, pravde, poštenja, ljubavi, opraštanja premise su entimemima koji se zalažu za etično. Nemo orator nisi vir bonus- samo dobar čovjek smije biti govornik- govorili su stari. Etiku mogu zastupati i ako govornici nisu nježni, kad su žestoki u obrani dobra, kad kao Ciceron prijete: »U smrt te, Katilino, trebalo poslati već odavno, po zapovijedi konzulovoj, pustiti na tebe pošast koju sam svima nama već dugo pripremaš«, ili kad Patton želi neprijateljima da dožive dan kada će zavapiti »Isuse Kriste, evo opet one proklete Treće armije s onim kurvinim sinom Pattonom«. Ima, dakako, zle retorike, zlih govornika. Primjeri takvih nalaze se i u ovoj knjizi, jer se oni ne mogu zataškati. Takvi su i Hitler, i Mussolini, i Staljin. Ali i oni pokušavaju naći spojnice s nekim pozitivnim načelima, pa se njihova zla retorika jasno spozna tek po strašnim posljedicama. Pred nama je 130 probranih svjetskih govora. Svi su oni po nečemu upamćeni kao veliki: po tome što su iznijeli nove misli, što su pokrenuli duhove, što su oslikali stanje, što su potaknuli i oblikovali povijest ili što su sa~i. po sebi bili veliki događaji. S obzirom na ukupni opseg 404 stranice, ovo Je Izuzetno velika zbirka, kakve dosada nismo imali, a pogotovo ne s tako pažljivim odabirom i s toliko novih prijevoda na suvremeni hrvatski jezik. ~akvih zbirka zasigurno nema na jezicima sličnima hrvatskom jeziku. U OVOJ se. antologiji nalazi 25 govora izvorno izgovorenih na hrvatskome, a preostali su prevedeni s drugih jezika - arapskoga, češkoga, engleskoga, francuskoga, grčkoga, hebrejskoga, latinskoga, njemačkoga, ruskoga, slovens~~ga, .~rpskoga, talijanskoga, vedskoga jezika. Gotovo svi glasoviti govo~~!~~ k.oJI s~ ostavili trag u našoj civilizaciji predstavljeni su u ovoj knjizi naJces.~e Jedmm govorom, obično onim najpoznatijim. Od mnogih kriterija ?o koJ.Ima se mo.g~ r~zvrstati govori- po temama, po stilu, prema audi tori ju I drugtrr:_a- ovd~e Je I:abran najjednostavniji -kronološki. Time su izbjegnute nuzne dvoJbe pn razvrstavanju, svi su govori stavljeni u ravnopravan p~redak, a .čitatelju je olakšana snalaženje~ I ne samo to, na taj je način dobtve~a SVOJevrsna povijest čovječanstva. Citajući govore redom, na dušak, :rcah nam se ~~vijest u nekom brzom, sažetom odvijanju, kao da je mozem~.obuhva~Iti, shvatiti. To, istina, nije ona stvarna povijest, koja puzi po zeml~I, ?:go Je. to povije.st riječi. koje stvarnu povijest osvjetljavaju, ob:azlazu 1. cesto tdu korak Ispred nJe. Iz te povijesti govora vidi se i nepoviJ~snos.t lJudske naravi, vidi se kako su načini rasuđivanja jednaki, kako su lJ~dskt p~oble~i isti, kako su emocije iste i kako pronalaženje riječi i njihovo dJel~vanJe ostaJU uglavnom nepromijenjeni. Citatelje treba unaprijed upozoriti da govori nisu literatura da nisu poezija, da nisu ni esejistika. T o su govori smišljeni za govorenje: kao što XII le&W41ilGRlWWWWWWCNi4WNNAIUiAJ&WhilUJIJZZi3Bi tl&as i

su drame napisane za uprizorenje na pozornici. Zato i ove govore treba čitati kao što redatelj čita dramski tekst ili kao što dirigent čita note. Ovdje napisani govori samo su dio govora, ~o~ut rije.~i nekog napje~a. ~ J:?emosten, koji je inače bio pažljiv u sastavlJanJU SVOJih govora, a bw Je 1 logograf drugima, govorio je da je za dobar govor najvažnij~ troje: dobra govor~a izvedba, dobra govorna izvedba i dobra govorna IZvedba. Svatko tko Je slušao i gledao videosnimku govora Martina Luthera Kinga i može se prisietiti njegova snažnoga, malo promukloga, visokoga basa, onih ritmičkih kadenci, one ekspresije pokreta, one nepregledne mase koja kao refrene ponavlja njegove rečenice, taj može procijeniti kako je dio govora koji se može otisnuti slovima tek jedan sloj koji sam po sebi često nije dostatan za procjenu vrijednosti. Didaskalije kojima je ovdje popraćen .St~~ssvmay~r~v govor na Crkvenom saboru u Rimu, uz glasno odobravanJe 1 JOS bucmJe protivljenje te uz govornikova živo reagiranje, pomažu nam da tekst doživimo kao dramu koja se odigrava pred nama. Pamtimo i govor Vlade Gotovca na Krešimirovu trgu, ispunjenome pukom, okruženome kasarnama prepunima razorne, ubojite prijetnje, a u dnu pozornice u generalštabu naoružani generali. Još nam odzvanja njegov povišeni, hrabri g~as dok uz~ dia-nute ruke, u snažnom ekspresivnom ritmu simploka, govon: »Jer onaJ tk~ tuđu djecu ubija- nema djece; jer onaj tko tuđe majke ucviljuje- nem: majke; jer onaj tko tuđe domove ruši- nema doma.« Tekst govora u OVOJ knjizi daje samo naznake toga govorničkog događaja. . . . . . I premda retorički čin nije samodovoljan, poput umJetmčkoga dJela, koJe tek može biti skrenuta tako da ono djeluje, nego je to govornikova neposredno djelovanje, taj retorički čin može ipak neplanirano i bez autorove namjere postati djelo naknadno, može zaći u vremenski kanal gdje je smještena kultura i ondje ostati kao svevremenska klasika. Probrani izlošci takvih upamćenih i za hrvatski jezik prilagođenih govorničkih djela sabrani su u ovoj knjizi, koja je djelo tih djela. Pojavljivanje tog djela i njegovo polaganje na ono mjesto u hrvatskoj kulturi koje je dosada zjapila prazno prvorazredni je kulturni događaj u nas. Njegova golemost izdignut će posvuda razinu naše europskosti, prosvijećenosti, uljudbenosti, racionalnosti, kreativnosti, poduzetnosti, smjelosti, samopouzdanosti, demokratičnosti, društvene odgovornosti, moralnosti, poletnosti i zagledanosti na onu stran~ gdje je u budućnosti vedrina. Za sve to treba zahvaliti Nakladi Zadro, česti­ tati im na njihovoj zamisli, njihovu odabiru govora, zdušno j animaciji suradnika i njihovu dugom i mukotrpnom radu, a knjizi poželimo da ispuni zadaću koju sam joj prorekao. Prof. dr. Ivo Škarić

XIII

MOJSIJE Sinaj, XIII. st. pr. Kr.

Prvi v;erskt, kulturni, politički i vojni organizator i vođa Izraelaca- od bijega iz Egipta, tt;ekom putovanja kroz pustinju do ulaska u obećanu zemlju Palestinu (Kanaan), ko;u su Izraelci osvojili pod drugim vođom, jošuom. Zbog usporedbi koje srednjovjekovni tumači Biblije postavijaju između Mojsijeva i Kristova života, literatura i ikonografija svrstavaju ga među starozavjetne proroke. iidovska i srednjovjekovna kršćanska tradicija pripisuju mu autorstvo Petoknjižja, tj. prvih pet knjiga Staroga zavjeta. Iz pete knjige (Ponovljeni zakon) donosimo »Deset zapovijedt Božjih«, koje je Mojsije izgovorio svom narodu na brdu Sinaju. Te su nječi ostavile jedan od najdubljih tragova u zapadnoj civilizaciji.

Deset zapovijedi Božjih Čuj, Izraele, naredbe i zapovijedi što ih danas izričem u tvoje uši! Naučite ih i držite, i vršite ih. Jahve, Bog naš, sklopio je s nama Savez na Horebu. Nije Jahve sklopio taj Savez s našim očevima, nego baš s nama svima koji smo danas ovdje živi. Licem je u lice Jahve govorio s vama na brdu isred ognja. Ja sam u ono vrijeme stajao između Jahve i vas da vam objavim Jahvine riječi, jer se vi, u strahu od ognja, niste htjeli peti na brdo. Rekao je: »Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Nemoj imati drugih bogova uz mene! Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. J er ja, J ahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca- onih koji me mrze -na djeci do trećeg i četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi. Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo. Dan subotni obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvome. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj, niti ikakvo živinče tvoje, niti došljak koji je unutar tvojih vrata; tako da mogne otpočinuti i sluga tvoj, i sluškinja tvoja kao i ti. Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji egipatskoj i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj, rukom jakom i ispruženom mišicom. Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dan subotni. 1

Poštuj oca svoga i majku svoju, kako ti je Jahve, Bog tvoj, zapovjedio, da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje. Ne ubij! Ne učini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga! Ne poželi kuće bližnjega svoga, ni njive njegove, ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga.«

l Z A lJ A Oko 740. g. pr. Kr.

. . · 'h ka (oko 710.-700. g. pr. Kr.), Prvi od četvorice vehkzh staro~av;.et~ldp'rkoro k l' Zv 'dovska i kršćanska .. vk. ,.r; 7etmk JU e;s oga raja. l etičko-polztlc l re;ormator, sav vk b'bl'' k k 'ige Prorok Izaija. Smatra se · ·· · · · tarstvo proroc e l lJS e n; . tradw;a pnplsu;u mu a~ .. . . . 'l'epše stranice Staroga zavJeta kl 'kom Biblije a n;egova poezqa zspzsu;e nan v .. asl . . proroc , vkoga govom ls'vtva donosimo dijelove »Prorostva Kao pnm;er .. k .. pn;e sirsko-efrajimskog rata« iz Prvog dijela knJige proro a IzaiJe.

Susret s Bogom na brdu M ojsije kao posrednik Te je riječi na brdu, isred ognja, oblaka i guste tmine, jakim glasom upravio Jahve svemu vašem zboru. Ništa nije dodavao, nego ih je ispisao na dvije kamene ploče te ih predao meni.

A onda, kad čuste glas iz tmine, dok je brdo plamtjelo u ognju, k meni pristupiše svi vaši plemenski glavari i vaše starješine pa rekoše: »Jahve, Bog naš, očitovao nam je, eto, svoju slavu i svoju veličajnost; čuli smo njegov glas isred ognja; danas smo vidjeli da čovjek može ostati na životu iako mu Bog govori. A sad, zašto da umremo? Ovaj bi nas veliki oganj mogao proždrijeti; budemo li dalje slušali glas Jahve, Boga svoga, mogli bismo umrijeti. Jer, koji je smrtnik ikada slušao glas Boga živoga kako govori isred ognja- kao mi -i ostao na životu? Ti se primakni i slušaj sve što će ti reći Jahve, Bog naš. A onda ti nama kaži sve što tebi Jahve, Bog naš, rekne, i mi ćemo to poslušati i izvršiti.« Jahve je čuo vaše riječi kad ste mi govorili, pa mi reče: »Čuo sam riječi što ih je taj narod tebi upravio. Sve što su rekli dobro je. Kad bi samo njihova srca bila takva da me se uvijek boje i drže sve moje zapovijedi, da tako vazda budu sretni, oni i njihovo potomstvo! Hajde, reci im: Vratite se u svoje šatore! A ti ostani ovdje kod mene; kazat ću ti sve zapovijedi, zakone i uredbe kojima ćeš ih poučiti i koje će oni vršiti u zemlji što im je dajem u posjed.« Pazite, dakle, da radite kako vam je Jahve, Bog vaš, naložio! Ne skrećite ni desno ni lijevo. Slijedite potpuno put koji vam je Jah v e, Bog vaš, označio, da tako uzmognete živjeti, imati sreću i dug život u zemlji koju ćete zaposjesti. (Pnz S, 1-33)

Proroštva prije sirsko-efrajimskog rata njive vam na oči haraju tuđinci pustoš ko kad propade Sodoma. Kći sionska ostade kao koliba u vinogradu, kao pojata u polju krastavaca, kao grad opsjednut.

Protiv glupog naroda Čujte, nebesa, poslušaj, zemljo,

jer Jahve govori: . »Sinove sam ti odgojio, podigao, al se oni od mene odvrgoše. Vo poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije.«

Da nam Jahve nad Vojskama ne ostavi Ostatak, bili bismo ko Sodoma, Gomori slični.

Kazna Judeje

Protiv vjerskog licemjerja

Jao, grešna li naroda, puka u zlu ogrezla, roda zlikovačkog, pokvarenih sinova! Jahvu ostaviše, prezreše Sveca Izraelova, njemu su okrenuli leđa.

Čujte riječ Jahvinu, glavari sodomski, v nasega, Poslušaj Zakon Boga ., narode gomors kl. >>Što će mi mnoštvo žrtava vaših? _govori Jahve.- . . Sit sam ovnujskih palJemca i pretiline gojne teladi. I krv mi se ogadi bikova, janjaca i jaradi. Kad mi lice vidjet dolazite, tko od vas ište da gazite mojim predvorjima? . Prestanite mi nositi ništavne pnnose, kad mi omrznu. Mlađaka, subote i sazive :ne podnosim zborovanp i opačine.

Ta gdje da vas još udari~, odmetnici tvrdokorm? Sva je glava bolna, srce iznemoglo; od pete do glave nigdje zdrava mjesta, već ozljede, modrice, otvorene rane, ni očišćene, ni povijene, ni uljem ublažene. Zemlja vam opustje, gradove oganj popali,

2

zz

ZiZMWIWIIII JZZIJZI&MJZA&a

IIMW&KIZW

3

Mlađake i svetkovine vaše

Stog ovako govori Jahve, Gospod nad Vojskama, Junak Izraelov: >>Ah, kad se iskalim na protivnicima i osvetim dušmanima!

iz sve duše mrzim teški su mi, podnijet ih ne mogu! Kad na molitvu ruke širite, ja od vas oči odvraćam. Molitve samo množite, ja vas ne slušam. Ruke su vam u krvi ogrezle, operite se, očistite.

Kada na te ruku pružim, da lužinom tvoju trosku očistim, da iz tebe uklonim olovo! Da ti opet postavim suce kao negda, savjetnike kao u početku, pa da te zovu Gradom pravednim, Tvrđom vjernosti.«

Uklonite mi s očiju djela opaka, prestanite zlo činiti! Učite se dobrim djelima: pravdi težite, ugnjetenom pritecite u pomoć, siroti pomozite do pravde, za udovu se zauzmite.«

Sud pravedni otkupit će Sion, a pravda obraćenike njegove. Otpadnici i grešnici skršit će se zajedno, a oni što Jahvu napuštaju poginut će.

>>Hajde, dakle, da se pravdamo, govori Jahve. Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet će poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat će kao vuna. Htjednete l' me poslušati, uživat ćete plodove zemaljske. U buntovništvu ako ustrajete, proždrijet će vas mač.«

(Iz l, 2-28) Vječni

mir

Viđenje Izaije, sina Amosova, o Jude-

ji i Jeruzalemu: Dogodit će se na kraju dana: Gora Doma Jahvina bit će postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih bregova. K njoj će se stjecati svi narodi, nagrnut će mnoga plemena i reći: >>Hajde, uziđimo na Goru Jahvinu pođimo u Dom Boga Jakovljeva! On će nas naučiti svojim putovima, hodit ćemo stazama njegovim. J er će iz Siona Zakon doći, iz Jeruzalema riječ Jahvina.>A za glavare postavljam im djecu, dajem deranima da njima vladaju.